Židov

neka sc ne stvori provizorij. Potrebna je reorganizacija naše organizacije. Pravi nosioc cionfzma jesj centrom. Naše simpatije pripadaju cdjonističkora radništvu, ali su metode Ijevitfe rđjavc. Dr. Sma r ja h u Levin. Nema namjeru, da polemizira s Jabotinskijcm, iako se hoće baviti s nekim točkama njegova govora. Jabotinski ima jedan Wc!tanschauung, a Wcltanschauung se ne da pobijati majoritetskim zaključcima. Njegov je WeHanschauung mehanički. Naš je cijonizam nešto živoga. On hoće, da šalje u Ercc Israel vojnike, prije nego što tamo imademo Židova. Tako ne nastaje država ni autonomija. Ne ću da govorim o ekonomiji i poljoprivredi, koju ne razumijem, već o židovskoj kulturi. I naši praoci, kojima je zemlja bila obećana, plaćali su za nju. Mi ćemo morati zemljište kupiti, moramo biti dosta jaki, da to priznam.o. Odnošaj izmedju prvih halucim i IV. Alije je takav, Mino izmedju korijenja i strana. Bilo bi smiješno, kad bi grane htjele revoltirati protiv korijenja. Haluci su fundament, na koji gradimo, a taj fundament treba da je što masivnije izgradjen. Pristaša sam Samuelove arapske politike. On je u zemlji stvorio .nir i omogućio nam, da radimo. Nisam bio nikad protiv matematike, ali matematika u rukama nematematičara je opasna stvar. Ne može se proračunati, kako će dugo trajati, dok dobijemo većinu u zemlji. Ako ćemo budžet od 550.000 povisiti na 750.000 funti, udovoljit ćemo cijelom kongresu. Zašto ne govorite o pitanju, kako da se namakne ncvac? Samo o nama ovisi, kad ćemo postati majoritet. VII. sjednica, dne 21. augusta 1925. Brodeta;ky ističe, da je bitno za parlamentarnu .opozicija, da pored kritike iznese pozitivni program i da je sposobna, da taj program kao vlada i provede. U tom smislu nemamo opozicije. Ne smijemo u politici da se upuštamo u pustolovine. Politika izmirenja nije pogreška, već znak razboritosti i nutarnje jakosti. Engleksi su cijonisti privrženici Weizmannove politike. Žele, da se Agency izgradi na širokoj bazi. Podupirat će IV. aliju, ali poljoprivredna kolonizacija mora ostati temelj našeg rađa. U Engleskoj imademo danas vrlo malo protivnika. Dr. Rufe is e n (Cehoslovačka) izjavljuje povjerenje čehoslovačk : h cijcnista prema radu Egzekutive. Mi ne vjerujemo, da put u Cijon vodi preko revizijonizma, protekcionizma i legijonizma. U pitanju Agencya traži, da se još prije saziva svjetskoga kongresa omogući saradnja svima Židovima. Narodna sredstva mogu se dati samo za one svrhe, koje nisu u protimbi s principima nacionalizacije i sopstvenoga rada, te koje isključuju izrabljivanje. Ima se stvoriti jedan organ, koji će centralno upravljati cijelim kolonizacijpnim radom. Iznijet će u komisiji razne prijedloge, a naročito će nabaciti pitanje, da li ne bi hipotekarno osiguranje bilo podesno sredstvo za plasiranje zajma. Dr. B i er e r (Rumunjska) traži povišenje budžeta za školstvo. Ističe velike zasluge haluca, ali se ne smije omalovažiti IV. Alija, Pored sviju neuspjeha ipak izrazuje povjerenje Egzekutivi, a naročito dru. Weizmannu. Ges an g (Argentina) isporučuje kongresu pozdrave predsjednika argentinske republike, koja već godinama simpatizira s našim pokretom. Argentina je danas kula cijonizma-, a nosioci narodne ideje su oni lca-kol,oništi, koji su nekoć dovedeni u Argentinu u uvjerenju, da će olakšati asimilaciju. Argentinski cijonisti imaju povjerenje u Egzekutivu, ne boje se IV, Alije, već su uvjereni, da će se i ona svrštati u radnu Palestinu. Govornik' je za proširenje Ageneya, Romane (Bugarska) sporazuman je s arapskom politikom Egzekutive. Glede Agencya u mnogim tačkama slaže se sa opozicijom, ali još je uvijek manja opasnost od Agencya, no od izgradnje bez Agencya. Cijon. organizacija nije posvetila dovoljno pažnje propagandi medju sefardima, a isto tako glede njihovog naseljivanja. IX. sjednica. G lus ka (Palestina) iznosi rekriminacijc i želje Jemenita. Ističe naročito rdjave sanitarne prilike i nebratski postupak pojedinih institucija. Traži, da se Jemenitima dade više certifikata i da se za njih uredi ured za posredovanje rada.

REFERAT O UPRAVI KOLONIZACIJONOG DJELA

U nastavku sjednice referira S. Schocken o upravi kolonizaeijonog djela, pa je mediti ostalim rekao: Zadaća je cijonizma, đa stvori u evo gospodar-

stvo, s novim ljudima na novom zemljištu. To prouzrokuje poteškoće sa svih strana, U jednoj sjednici Akcijonog Odbora stavljen je prijedlog, da se u budžet stave svi prinosi, koji dolaze u zemlju po ' organizacijama i institucijama, koje smo mi na to sklonuli. To naravno ne ide tako mehanički, ali'ćemo morati uvijek podstrekavati ovakove kombatante. Mo_rat ćemo, apstrahirajući od privatne inicijative, pomalo dobiti u svoje ruke kao centralno mjesto sva poduzeća. To nije moguće postići politikom, već samo našim radom u zemlju Naša je glavna zadaća, da stvorimo zdravu i rentabilnu poljoprivredu i da babice privedemo produktivnom radu. Prvi je problem stvaranje jednog vodstva. Do sada birao je kongres vodstvo, koje je predstavljalo u malome sliku kongresa. Morat ćemo se odlučiti na princip vještačkih komisija. One olakšaju rad i riješavaju nas odgovornosti. Direktni zahvati kongresa štetni su za Palestinu; legitimno vrši kongres svoj upliv budžetom. Bitno je, da sad imademo vezanu Egzekutivu, koja je pasivna; ona ne može da izvrši svoju glavnu funkciju, da bude protuteža protiv pritiska u zemlji, kao što je to nužno u cijelom svijetu, a naročito u gospodarstvu. Vazda se čuje, da naši kolonisti gladuju Naši kolonisti ne mogu gladovati, jer imaju godišnji budžet. To se može dogoditi samo onda, ako njihovo vodstvo ili koja druga instancija učini teški propust. Mnogo se govori o stadiju učenja i dozrijevanja. U mošve ovdim imademo bez sumnje ispravni princip avoda acmit. Još nije riješen problem okupacijone perijode. 1 ako se teško odlučujemo, da zaključimo, te se ne će osnovati nove kolonije, razlog je tome, da još nemamo sigurnu formu za okupaciju, Profesor Mead izjavio je prije tri godine u svome ekspertizu, da bi morali u zemlju doći imućni seljaci, da pokažu, što se u zemlji može postići. Žalosno je, da u zemlji nemamo ovakovih nascljenika. Sad imademo i imućnih reflektanata na našem zemljištu, ali ih imamo sa velikim upitnim znakovima, koji ukidaju prednost novca. 1 opet stojimo pred teškom zadaćom- Sjećam Vas samo problema seljačke žene, koja je bezuvjetno potrebna u svim gradjanskim mošvima. Nadalje još nema pravog i jasnog računa o prihodima, na temelju kojeg bismo mogli stvoriti ugovore. Ne znamo danas još, tko je zapravo kontrahent Kcren Hajesoda. Pitanje kontrahenta je jedna centralna točka. Zajam moguć je samo kraj jasne i pravno osigurane rente, a preduvjet je tome siguran ugovor. Svima nam je jasno, da mi imademo u našem gospodarstvu i gospodarskih aktiva. ali dobro gospodarstvo mora da je i dovoljno financirano. Kongres ne smije prepustili svoju Egzekutivu nuždi i brigama. Egzekutiva, koju treba da biramo, mora da je tako konstruirana, da predstavlja homogenu zajednicu, koja nema u sebi klicu za vječne debate o stranačkim interesima Ako će kongres izvršiti tu svoju dužnost, tad ćemo stajati na završetku šestgodinje epohe, koja je u svemu ipak donijela jedan lijep završetak. C orc o s (Francuska). Francuski Žid,ovi poznaju sve poteškoće, koje donosi sobom osnutak narodne domaje. Priznaje vanrednc zasluge đra. Wcizmanna i drugova. Oni su dali zemlji duševnu podlogu prije no što su je postavili na materijalnu bazu. Otvorenje sveučilišta bila je vanredna slava. Francuska vlada od srca pozdravlja radnike na velikom djelu duševne židovske renesanse. Rabi Meir - Berlin (Mizrahi, Amerika) žali, što još nije izgradjena naša zajednica i što nije uvažena ona potreba zajednice, koja treba da je njezin temelj. Radnici ne mogu da udovolje svojim vjerskim potrebama. Pitanje vjere je ujedno i pitanje odgoja, a odgoj u Erec Israelu u protimbi je prema istorijskom židovstvu. Konačno se tuži na postupak prema mizrahističkim radnicima i naglašuje, da se ne smije trpiti diktatura s jedne strane, pa da bi cijon. Egzekutiva morala biti nepartaična. Eliezer Jolfe (Palestina) osvrće se na izvode Sch,ockena, pobija plan dr. Soskina. Preispitujući sistem Soskina našao je da nije jeftiniji od dosadanjega. Mi želimo, da održimo princip nezavisnosti od vanjskog tržišta. Ne možem.o konkurirati s nijednom od susjednih naših zemalja, jer oni imadu jeftinu radnu snagu. Konačno se bavi s razlikom u shvaćanju rada izmedju m,ošava i kvucc. Za mošav kolonistu jest rad kao pjesma, što je svaki sam za sebe pjeva, za kvucu je rad zborno pjevanje. t X. sjednica. Dr. Federbusch (Mizrahi, Galicija) izjavljuje, da je cijonistička organizacija izgubila v.odstvo kolonizatornih radova. Ona ne smije da postane obično transportno društvo. Sadanji budžet ne dostaje za IV. Aliju. Židovski radnici ne vide u ljudima IV. Alije konkurente, već ih srdačno primaju. Moramo namaknuti sredstva, da te ljude privedemo polj,odjelslvu. Opća radnička organizacija proganja religijozne radnike. Religijozni radnici ne mogu pripadati histadrutu, jer je ona politička organizacija- Žalosno je, da kolonizira histadrut, a cjjon. vodstvo daje samo novac. Mizrahi traži ravnopravnost svih klasa, i slobodu žid. radnika, Dr. K a h a n (Madžarska) ističe, da je Madžarska pored sovj. Rusije još jedina zemlja, u kojoj je cijonizam zabranjen. Razlog je intervencija oficijelnog madžarskog židovstva. Smatram svojom dužnosti, da s ove tribine javno protestiram protiv izdajničkog postupka ljudi, koji se usudjuju nazvati oficijelnim zastupnicima židovstva. Žalosno je, da se u dobi, kad u Madžarskoj vlada numerus clausus nadju Židovi, predsj. bog. općina i zemaljskih kancelarija, koji se usudjuju da zauzmu stav protiv jednog dijela Židova, koji hoće da radi za židovstvo. (Burni pfuj povici). Držim, da će u Madžarskoj doći vrijeme, kad će se moći raditi za palestinsko djelo. Madžarska i danas broji pol milijuna Židova. Ali već se pokazuju znaci poboljšanja. Vodeći ljudi, kao bivši ministar Vazsonyi izjavili su, da je dužnost cjelokupnog židovstva, da saradjuje na palestinskim djelu. Nadam se, da će i madžarsko židovstvo doskora zauzeti mjesto, koje mu pripada unutar svjetskoga židovstva, Felix Rosenbluth veseli se, da je Schocken govorio o radničkom gospodarstvu. Smatra radničko gospodarstvo kao osnovni stup palestinske gospodarske zgrade i drži da je svojevoljna imigracija u Palestinu, koja nije uslijedila pod ekonomskim pritiskom, već je izljev ćudorednog cionističkog čina, sama dostatno jamstvo, da će našem djelu i u nepovoljnom vremenu stajati na raspolaganju podesni ljudi. Pozdravljamo što će duh samokritike naići na kritičku potporu čovjeka, koji će sobom u Palestinu donijeti konstruktivne kvalitete gospodarskog vodje. Hoćemo zajednički rad radničkih instancija s aktivnom kolonijalnom centralnom instancijom, koja će stvaralački zahvatiti u naše gospodarske prilike. Ravnovjesje sila ne postizava se slabljenjem radničkih instancija, već jačanjem centralnih. Neiger (Zapadna Galicija) izjavljuje, da se sad kontroliraju samo oni dijelovi Alije, koji imigriraju na temelju certifikata. Zadaća je kongresa da nadje puteva i sredstava, kako bi se neregulirana Alija svrstala u gospodarski život Palestine. Tuži se, da se u Mahlakot avoda sa strane ljevice pravi agitacija i politika. Svaki, koji radi za Palestinu je haluc. U palestinskim uredima treba da sjede zastupnici svib smjerova. Kod podjeljivanja certifikata ne smije se gledati na pripadnost ovorj. ili onoj grupi.

BROJ 38.

»2 1 D O V«

3