Židov

sovanje, ai radničku stranke tražile su poimenično glasovanje, a kad to nisu uslijed nedovoljnog broja glasova mogli postići, zahtijevali su brojanje, da se kako je Mereminski rekao znade, koliki je broj crnih ruku, koje sahranjuju radnike. Konačno je prijedlog komisije primljen sa 114 protiv 52 glasova, a glasi; Kongres zaključuje, da u Mahlakot Avoda Pal. Ureda imadu svi po Kongresu priznati zemaljski i posebni savezi da budu zastupani u jednakoj mjeri kao u pal. komisijama. Kongres konstatira bezuvjetnu potrebu, da se ostvari zaključak XIII. kongresa, i da se kod Mahlakot Avoda u Palestini stvori Alijavijeće, u kojem će jišuv biti zastupan prema • utanačenju cij. Egzekutive i Vaad Leumija. Rezolucije k Hahšari. 1. Imajući u vidu, da su od posljednjega kongresa u raznim zemljama stvorene razne Haiucorganizacije, koje ne pripadaju općoj baltičkoj organizaciji, zaključuje XIV. kongres, bez uštrba prava svjetskoga saveza Hchaluca. da razdijeli hahšara novce na pojedine zemlje, da se u pojedinim zemljama imadu osnovati Hahšara-komisije kod pal. ureda. Zadaća je Mahšara-ikiomisije u pojedinim zemljama, da ispituje budžet raznih Hahšaragrupa, da podijele prema potrebama Ifahšaranovce na pojedine grupe i da kontroliraju sve Hahšaragrupe. 2. XIV. Kongres potvrdjuje svjetski Hehaluc Hamizrahi, Hehaluc Hamerkasi opće cionističke organizacije, organizaciju Hehaluc Hamizrahi, (koji se odijelio od Mizrahi, organizacije Hašomer Hacair, Hašomer Trumpeldor, Brit Hanoar, posebnu Halucorganizaciju u Letskoj, kao i sve hafučke organizacije, koje će se po cionističkim frakcijama osnovati, kao halučke organizacije za Hahšaru i Aliju i daje im ista prava, koja je XIII. Kongres dao svjetskom savezu Hehaluca. XIV. kongres traži, da se sve halučke organizacije slože u nadpartaičnu Halucorganizaciju. Iza toga predsjednik političke komisije Morris Rottenberg, predlaže ove rezolucije političke komisije: I. Kongres ustanovljuje, da se u duhu mandata treba upravljati Palestinom tako, da se promiče .osnivanje židovske narodne domaje stvaranjem političkih, administrativnih i ekonomskih uvjeta, a osobito da se, prema čl. 6. mandata olakša jevrejsko useljavanje i da se potpomogne osnivanje kompaktnih jevrejskih naseobina na državnom i neobradjenom zemljištu. 11. Kongres ustanovljuje, da se do sada nije pravedno uzelo obzira na jevrjesko šk,olstvo u vladinom budžetu i da nije udovoljeno opravdanim željama jevrejskoga pučanstva, te nalaže Egzekutivi, da što prije t,o stanje poboljša. 111. XIV, kongres ponavlja zaključak XIII. kongresa u pogledu legalizacije Vaad Leumija i jevrejskog općinskog statuta i obavezuje novu Egzekutivu, da se zauzme kod mandatarne vlasti i kod palestinske vlade, da se što prije udovolji zahtjevima organizovanog jevrejskog jišuva. IV. Kongres smatra organizaciju jevrejskoga jišuva u Palestini preduvjetom za zdrav i organski razvitak jevrejske zajednice. Kongres smatra Asefat-Hanivharim i Vaad-Leumi kao legalne zastupnike jevrejskoga jišuva. Kongres očekiva, da: će svi Jevreji Palestine, bez iznimke, sudjelovati kod izbora za Asefat-Hanivharim (Narodna Skupština) i da će doprinijeti jačanju i izgradnji ove najviše reprezentacije jišuva. V. Kongres nalaže Egzekutivi, da nastavi sa politikom prijateljskog približavanja arapskom narodu, kako je to već izraženo u rezolucijama XII. i XIII. kongresa. VI. XIV. cij. kongres svraća pažnju cionističke javnosti na potrebu izgradnje i proširenja političkoga aparata organizacije. Egzekutiva se pozivlje, da preduzme nužne korake za osiguranje sredstava za organizaciju političkoga rada i da odgoji sposobne sile za taj posao. VII. Kongres oštro -protestuje protiv ugnjetavanja jevrejskoga nacionalnoga pokreta i hebrejsko-kulturnoga pokreta u Sovjetskoj Rusiji, kao i protiv progona, kojem su izloženi cijonisti u toj zemlji. Kongres poziva Egzekutivu,

da se sa svim raspoloživim sredstvima pobrine za zaštitu jevrejske nacijonalne kulture, jevrejskih kulturnih radnika i cijonističkoga pokreta. VIII. Kongres nalaže Egzekutivi, da sve pokuša, da isposluje legalizaciju cijon, organizacije sa strane madžarske vlade, IX. Kongres nalaže Egzekutivi: a) da se energično zauzme za legalizaciju cijonističkoga rada u francuskom Maroku; b) da intervenira kod francuske vlade i kod lokalnih vlasti, da se ukine embargo (zapljena) protiv lista »Haolam« od 20. maja 1924. Političke rezolucije. 1. Kongres se srdačno oprašta od sir Herberta' Samuela, čija je petogodišnja služba kao vrhovni komesar Palestine, donijela zemlji mir, red i dobru upravu i ispunjenje prvih koraka oko osnivanja jevrejske narodne domaje. Sir Herbert Samuel i r-ady Samuel popraćeni su kod svog odlaska iz Jerušalajima srdačnim željama Cijon, Organizacije i punim odobravanjem za njihov rad za Palestinu i narod. 2. Kongres čestita maršalu Lordu Plumeru i pozdravlja ga prigodom njegova imenovanja za Vrhovnoga Komesara Palestine u sigurnom očekivanju, da će njegov službeni perijod biti dalnji važan korak u razvoju jevrejske nacijonalne domaje i u izgradnji Palestine na dobro svih stanovnika. 3. Kongres se svečano zahvaljuje Lordu Balfouru, koji je preuzeo ceremonij inauguracije i otvaranja Hebrejske Univerze, čime je okrunio svoja djela za cijonističku stvar, što će mu osigurati stalno mjesto u istoriji jevrejskoga naroda. Prilog I. političkim rezolucijama. 1. Kongres konstatuje, da je slobodno jevrejsko useljivanje u Palestinu, za čiju če se regulaciju pobrinuti Jewish Agency, podloga obnovnoga rada nacijonalne domaje, 2. Kongres ustanovljuje, da je nedavno publicirani zakon o useljavanju ne samo kodifikacija ograničenja useljivanja, nego uvadja još dalnja ograničenja. Kongres izjavljuje, da ta ograničenja stoje u protuslovlju sa odredbama mandata i obavezuje Egzekutivu, da traži uk-i nuće tih ograničenja u smislu zahtjeva Cijonističke Organizacije! Zaključci političke komisije predlog 11. Zakoniti zahtjev obveznika za Keren-Hajesod u pogledu zastupstva u Jewish-Agency neka se uzme u obzir prigodom proširenja Jervish Agency. Sve te rezolucije usvaja kongres u cijelosti. Dr, Osias T h o n ispred nastavne komisije iznaša zaključke u pogledu kulturnih pitanja. Kongres poziva cjelokupni jišuv, da preuzme udjela na pokriću školskog budžeta. Kongres ima da razreže doprinose i može da zatvori škole, gdje se doprinosi ne dadnu. Egzekutiva ima da poduzme odmah korake, da u savezu sa Vaad Leumi na demokratskom principu, organizira novi Vaad Hahinuh, kojeg če Akcijom Odbor da potvrdi. Dok se ta institucija ne uredi vodi poslove cijonistička egzekutiva. Nadalje kongres zaključuje, da se sve općine u diaspori privuku suradnji, za hebrejsko školstvo u •Palestini. Egzekutivi se stavlja u dužnost, da u najkraćem vremenu izradi plan kako če se sistematski osigurati suradnja jevrejskih bogoslovnih općina u galutu. Zatim referent odgojne komisije čita ove rezolucije o Hebrejskom Univerzitetu: 1. XIV. kongres pozdravlja otvaranje Hebrejskoga Universiteta u Jerušalajirau i vidi u tome epohalni dogadjaj u istorijskom procesu renesanse hebrejskog jezika i kulture. Zahvaljuje svima, koji su suradjivali na osnivanju Universiteta, pogotovo dru. Weizmannu za njegov dugogodišnji svijesni i odani rad za ostvarenje Hebrejskog Universiteta. 2. Kongres zaključuje, da se ne smije predati novoosnovanom kuratorijumu universitetski imetak tako dugo, dok se ne izradi konačni universitetski statut. Akcijoni Komitej ima konačnu .odluku u pogledu universitetskoga statuta. U statutu Universiteta neka se osigura odlučujući upliv Cij, Organ, u upravnim institucijama. Egzekutivi se nalaže, da poradi na tome, da bi za sada centralno sjedište kurato-

rijuma ostalo izvan Palestine. Samo izvršujući upravni odbor neka ostane u Palestini. 3. Kongres zahtjeva: Hebrejski Univerzitet u Jerušalajimu neka se u svim odjelenjima i institutima izgradi na principu neograničene slobode naučavanja i da pri tome različite duševne struje u jevrejskom narodu nadju svoj potpuni izražaj. Na bazi toga principa neka se izgradi judaislički institut, koji če obuhvatiti sveukupni židovski život prošlosti i sadašnjosti i taj institut neka, čuvajući svoj znanstveni karakter, budne, pravi izraz jevrejskoga duha, onako, kako se manifestiralo u velikim jevrejskim knjigama jevrejske prošlosti i u stvaralačkim snagama sadašnjosti. Nakon pr.očitanja ovih rezolucija predlaže Rabi Uziel (dodatak) u pogledu slobode učenja i naučavanja na Hebrejskom Universitetu. Kongres usvaja u cijelosti rezolucije odgojne komisije, a odbija amandman Rabi Uziela. Na to jedan dio Mizrahia demonstrativno ostavlja dvoranu u znak protesta protiv glasanja, koje Mizrahi smatra kao udarac na svetost religijskih zak.ona. Felix Rosenbliith naglašuje, da su sve rezo’ucije u komisiji gotovo jednoglasno primljene, a isto tako stvoren je sporazum s budžetskom komisijom. Predlaže stoga na prihvat rezolucije za gradsku kolonizaciju. U priznanju rada Solel Bonea za obnovno djelo u Erec Jisraelu zaključuje se, da se konsolidacija Solel-Bonea podupire ovime; a) Rasterećenjem prema cijonističkome vodstvu. b) Povišenjem udjela KH. za 7000 funti. O 1 i m Boniin; Cijonistička organizacija stavlja na raspolaganje gradfevue kooperative Olim Bonim Poale Hamizrahija iznos od 3000 funti kao udjel na društvenom kapitalu. Preduvjet je tome, da cijonistička organizacija dobiva pravo kontrole nad poslovanjem Olim Bonim. ShunatOvdim: K najvažnijim preduvjetima gradske kolonizactjone politike i podupiranja industrije, trgovine i obrta spada nabava jeftinih i podesnih malih stanova i djelomično snabdjevanje gradskih radničkih elemenata vlastitim živežnim namirnicama. Kongres zaključuje, da se odmah realizme bar jedno od predgradskih radničkih naselja, kojih je osnutak zaključen već po XIII. kongresu, i to u smislu gore razloženih principa. U tu svrhu ima KKL da daje zemljišta, a KH. sredstva za izvedenje projekta:, a Egzekutiva ci.ionističke organizacije neka nastoji u tu svrhu pribaviti gradjevni kredit (hipoteke, hipotekarno osiguranje itd.) Kod provedenu: projekta Shunat Ovdim ima se naročito paziti, da se omogući veza sa poljoprivrednom malom naseobom. Keren Hajesod stavlja u tu svrhu 8000 funti na raspolaganje. Komisija izrazttje želju, da še za raspravu svih pitanja, (koja su u vezi s tim problemima (vrtni gradovi, industrijalna sela. radnička predgradska naselja), osnuje decernat podredjen Egzekutivi. Decernat sastojat će iz upravitelja, koga imenuje Egzekutiva kao i vijeća iz krugova interesovanih grupa. Decernat ima se brinuti za sve krugove radnoga pučanstva bez obzira na pripadnost izvjesnom staležu ili organizaciji. Kod izbora ljudi imadu očevi obitelji principijelno prednost pred pojedinim osobama. Podupiranje zanata; Kongres nalaže Keren Hajesodu, da učestvuje kod zanatlijslke banke s iznosom od 2000 funti. Iznos isplatit će se u razmjeru prema iznosu što će ga. namaknuti Merkas Baale Melaha. Emanuel N e u ma nn predlaže u ime budžetne komisije budžet od 600.000 funti, koji se jednoglasno prima, a. sastoji od ovih policija: 1. Poljoprivreda LE 270.000. koji se iznos prema pred'.ozima kolonizacijone komisije od 300.000 funti ima razmjerno razdijeliti. 2. Odgoj; redoviti budžet 74.000. centralna škola u Emeku 2.000

6

»ŽIDOV«

BROJ 39.