Židov

Mizrahi t učiteljski seminar 2.000 razne - mizrahističke škole , 2.000 deficit -c IJjf* 84.000. - c 3. Za radove u s •. «. S 38.000. 4. Imigracija j 39.000. 5. Trgovina i industrija 38.000. 6. Sanitetski ured 40.000. 7. Pokusna stanica 9.000. 8. Tehnikum 3.000. 9. Sveučilišna biblioteka 2.00 D. 10. Izvanredni izdaci 13.500. 11. Administracija 19.000. 12. Za vjerske svrhe 5.000. 13. Dug na I. C. T. 4.500. 14. Bolnica Schweitzer 5.000. 15. Razna poduzeća 4.000. 16. Sveučilište 5.000. 17. .Šhunat Ovdim 8.000. 18. Solel Bone 7.000. 19. Tahkemoni 3.000. 20. Olim Bonim 3.000. LE 600.000. O zaključnoj sjednici kao i o izborima izvijestili smo u prošlom broju. Konačno izvješćujemo, da su naši delegati na kongresu bili izabrani u razne komisije i to; Q. dr. David Alka 1 a j, koji je bio izabran kao predsjednik manjih zemaljskih saveza, izabran je u bankovnu komisiju; g. dr. Beno S te in u političku i sanitarnu komisiju; g. Lav Stern u organizatomu i bankovnu komisiju, a g. inž. Z a 1 o s c e r bio je ekspert u kolonizacijomoj komisiji. KONSTITUIRANJE AKCIJONOGA ODBORA. J>ne 1. septembra sastao se novoizabrani Akcijom Odbor, te je izabran predsjednikom Leon Mo t z k.i n (Pariš), potpredsjednicima Rabi Stephen Wise (Newyork), Leom Levite (Varšava) i Elfeser Ka plan (Jerusalem). Iza toga izabrana lje komisija za zajam, te direktorij za Keren Kajemet, iz kojega su ovaj puta ispala gg. prof. dr. W ar burg i Adolf Bohm, na čija su mjesta došla gospoda Beri Katznelson i rabi Meir Berlin.

Rezolucije VI. Vijeća S. Z. 0. U. od 10. do 13. augusta u Osijeku REZOLUCIJE O KEREN KAJEMETU,

I. Iz spoznaje narodne i socijalne važnosti Koren Kajeme;a kao jedine institucije, koja zaista oslobadja i iskupljuje palestinsko zemljište, otimajući ga zemljišnoj! špekulaciji, čineći ga neotudjivom svojinom židovskoga naroda i dajući ga u zakup njegovim radnim elementima omladina, zadojena narodnim i socijalnim idealima, koji su odlučni za rad Keren Kajemeta, naglašava; 1. da je u radu oko proširenja ideje Keren Kajemeta u židovstvu te u sabiranju novca za Keren Kajeiet omladina zvana, da radi na prvom mjestu; 2. da Keren Kajsmet ima da bude u središtu i na prvome mjestu omladinskoga rada. 11. Omladina podjedno naglašava, da njen dosadašnji rad za Keren Kajemet nije potpuno zadovoljio, i ako su neka mjesta radila nadasve požrtvovno, a u najvećemu dijelu Kraljevine je omladina gotovo jedini nosilac rada za K. K. L. Intcnzivirajući svo'a nastojanja za K. K. L., omladina ima napose da shvati odgojnu vrijednost toga rada, koji joj daje najrealniju mogućnost, da činom dokaže, kako joj je sta o do stvaranja socijalno zdrave hebrejske Palestine, osnovane na zemljoradnji bez izrabljivanja tudje radne snage. 111. Imajući u vidu tu ogromnu vri'ednost omladina se osjeća dužnom bez obzira na eventualno uvedenje jednovite akcije S. C. J. za sabiranje sredstava u korist svih naših institucija u svom radu posvetiti pojačanu pažnju Keren Kajemetu i izgraditi napose ona sabirna sredstva, koja iji ne će smetati izvodjenju jednovite akcije, ili su u prvom redu namijenjena samoj omladini. IV. Prema tomu će omladina koncentrirati svoj rad-na ova sredstva; darovna knjiga, škrabice, darovi kod Tore. Ona Se osjeća u prvom redu odgovorna za škrabice, te će bez odlaganja provesti savjesno i potpuno postavljanje škrabica

u svakoj židovskoj porodici; jasno je, da se ima dokraja izvesti ranija odluka, po kojoj mora škrabica K. K.L. da se nalazi u stanu svakoga člana S. 2. O. U. Omladina će se potom brinuti za redovno pražnjenja nastojeći, da kod svakoga postavljanja i pražnjenja širi pravo shvatanje narodne i socijalne važnosti K. K. L. ; Pored toga će omladina izgraditi sabiranje maraka. Kod toga sabiranja, a napose kod čišćenja i sredjivanja ima da se zaposle djeca, pa im se tom zgodom ima da usadi ljubav za K. K. L. i odgovornost za uspjeh rada naglašujući i time, da se upravo omladina osjeća napose odgovornom i interesiranom u radu za K. K. L. i u Iskorištenju svih odgojnih mogućnosti, koje su njime dane. VI. Na koncu omladina traži od Uprave KKL. za SHS, da njen rad pomogne izdanjem dobrih brošura u duhu ovih rezolucija. FINANSIJE. Savezna udruženja imadu u roku od tri mjeseca platiti svoje dugove, koji se iza toga roka automatski povisuju za 30%. Sadašnje dugove obvezana su platiti do najkasnije 15. X. 1925. Osim članarine i ostalih novčanih obveza, dužna su društva plaćati i knjige ili izdanja, za koje Vodstvo odluči, da ih pojedina Savezna Udruženja moraju imati ili stalno dobivati Savezno Vijeće uvidja potrebu uvođjenja jednovite akcije, koja se sastoji u tome, da se pojedinci obvežu na stalno i redovito plaćanje izvjesne svote novaca, kojom se imadu podmiriti sve savezne i cijonističke potrebe. t, u ; ORGANIZACIJA. '''»*■ Savezno Vijeće konstatira sa zadovoljstvom, da je u prošloj radnoj godini nastavljen organizatora! rad, u ovoj godini osnivanjem novih društava gotovo završen. r.Z i ' *j> \ ’*< Savezno Vijeće pozdravlja rad saveznih društava »Ahdut Hacofim« | »Ivrija«, Novi Sad i Stari Beče], koja sii društva mnogo doprinijela jačanju omladinskog rada u Jugoslaviji, kao i jačanju savezne ideologije. Savezno Vijeće konstatira, da se razdijeljenje Saveza na Okruge nije pokazalo shodnim za jačanje i intenziviranje rada u Savezu, te odlučuje, da se ukida institucija okrugova. Savezno Vijeće upućuje Hanhagi još dosad neprevedene rezolucije o osnutku ferijalnog naselja. Prepušta se Hanhagi, da odredi, hoće li se buduće godine održati slet i u kojem obliku. HAHŠARA. Hanhaga se upućuje na to, da s obzirom na promjenu zvanja, povede odmah pregovore sa židovskim posjednicima zemlje, koji bi bili voljni preuzeti na rad haluce. Savezno Vijeće izražava nadu, da će se halučko naselje tijekom ove godine osnovati Osim toga imadu se povesti pregovori sa Savezom Cijonista Jugoslavije radi financijalnog potpomaganja omladine, koja polazi ili kani polaziti zemljoradničke i obrtničke škole. ADMIN. »OIDEONA«. Uzevši u obzir vrlo slabo financlfalno stanje obih naših časopisa, poziva se omladina, da svoje obveze prema »Oideonu« i »Haavivu« u najkraćem roku uredi. Vodstva udruženja preuzim'ju suodgovornost za svog povjerenika »Gideona«, kojega imadu stalno da nadziru u njegovu radu. Savezno Viječe pozdravlja osnivanje biblioteke »Oideon«, te izražava nadu, da će se ona izgraditi u smjeru svrhe, koja je bila predvidjena za Izdavačku Zadrugu.

Iz Jugoslavije

Iz sjednice Radnoga Odbora. Radni je Odbor u svojoj sjednici od 7. o. mj. primio do znanja izvješća Jehude Altmanna . o napretku kupovanja zemljišta za ko!oniju, zatim dopis g. B. Emsta iz Novoga Sada o namjeri, da drži predavanje o svojim palestinskim dojmovima u Bečkereku i Kikindi. Prima se do znanja, da je g. Joel Rosenberger nastupio dopust. Zatim se raspravljalo o pitanju nabava Saveznih prostorija. Čita se dopis Hanhale KKL. na zemaljsko povjereništvo, u kojem se traži, da Se imenuje tajnik, ikoji će se isključivo baviti radom za KKL. Povjereništvo predlaže g. dra. Alfreda Singera, za čije imenovanje već -imademo unaprijed privolu Hanhale

KKL. pa je zaključeno, da se g. dr. Singer imenuje tajnikom KKL., o čemu se ima izvjestiti Hanibala KKL.. ILiSa vezu s time raspravljalo se o reorganizaciji našega ureda, jer i uprava da se imenuje.tajnik za agende Keren f Hajesoda. Iza toga raspravljalo se o sazivu Saveznoga Vijeća, te je zaključeno isto sazvati za 18. i 19. oktobar o. g. u Zagrebu. Konačno se raspravljalo o sastavu idućega Radnoga Uslijed poodmaklog vremena prekida predsjedatelj sjednicu. U nastavku sjednice, koja se održala u srijedu, dne 9. o. mj., ustanovljen je dnevni red za Savezno Viječe, te su odredjeni pojedini referenti, a zatim je prihvaćen prijedlog budžeta, koji će se odaslati članovima Saveznoga Odbora i Mjesnim Organizacijama na očitovanje. Konačno izvjestili su gg. dr. Stein i Lav Stern o XIV. cijonističkom kongresu.

POVJERENICIMA KEREN KAJEMETA

Još nas tjedan dana dijeli od Roš hašane t. j. do završetka našeg ovogodišnjeg sabirnog rada. Rezultat ovog rada treba da je što bolji i ljepši i za to valja da u zadnji čas upremo sve sile, kako bi u toj akciji za otkup od čestitanja 1 zahvatili svakoga Židova, da doprinese svoj obol Keren Kajemetu. Imena darovatelja, koji će biti u »Židovu« objelodanjena, treba nam priposlati najkasnije do 15. o. mj. da ih još uzmognemo uvrstiti u iskazu, koji će izaći na Erev Roš hašane. Molimo sve povjerenike, da nam pošalju sav übrani novac ža K. K. L. naročito obračun za Herzl akciju. Uprava Keren Kajemet LejfaraeL VJESNIK SAVEZA ŽID. OML. UDRUŽENJA. • Broj 2. 11. IX. 1925. 1. Vjesnik. Ovih dana razaslan je svim udruženjima prvi broj Vjesnika, koje će na posebnom papiru odštampan, redovito izlaziti u »Židovu« i biti svaki puta poslan društvima. Dužnost je društvenih tajnika, da sve brojeve sprave i da svaki puta obavijeste dlanove o sadržaju pojedinog broja. Uputno je, da se ti brojevi čitaju i na sastancima, osobito za one članove, koji nisu pretplaćeni na »Židov«. 2. Proglas Hanhage i Rezolucije. Istim brojem »Vjesnika« otposlani su na sva udruženja posebno odštampani »Proglas Hanhage S. 2. O. U.« članovima, te Rezolucije sa VI. Saveznog Vijeća. Proglas valja da se čita na slijedećem društvenom sastanku svakog udruženja, a nužno je staviti do znapja svima članovima bar one Rezolucije, koje se tiču neposrednog rada pojedinih članova, kao na pr. rezolucija za Keren Kajemet. Udruženja dobivati će i nadalje važnije članke i informacije zajedno s »Vjesnikom«, pa treba sve u arhivu spraviti i zgodimice upotrijebiti. 3. »Gideon«. Ovih dana otposlan je cirkiriar svim povjerenicima »Gideona«, u kojem se od potonjih traži, da svom energijom utjeraju još dužne pretplate u svojemu mjestu. Upozoravaju se udruženja, da im je dužnost nadzirati fađ povjerenkai jer su i društva odgovorna za švaki njihov neuspjeh i nemar. Još jedamput spominjemo, da »Gideon« može samo onda da- izlazi, ako se za nj čitava omladina brine i ako prema njemu svoje novčane dužnosti posvema ispuni. Inače on mora uginuti, I ako je »Gideon« duševna potreba za omladinu, kao jedino naše glasilo za pdrasliju mladež. 4. Keren Kajemet. Poziva se čitava omladina, da'poradi na tome,'kako bi se prilikom predstojećih blagdana što više darova Skupilo za Židovski Naredni, Fond. Stoga ie potrebno, da se energično agitira oko toga, da kod pozivanja na Toru po mogućnosti svatko doprinese što . veći dar za Keren Kajemet. Samo ustrajnim i neumornim radom bit će moguće skupiti u Jugoslaviji onoliko novaca, koliko stanju naših Židova odgovara, a koliko je bezuvjetno potrebno, ako hoćemo da Palestina bude izgrađena prema.idealu

BROJ 39.

»ŽIDOV«