Židov

ž-et, već da u pojedinim slučajevima, gdje se uslijed naglog porasta imigracije silom prilika morao prekoračiti, mogao dati i doplatke preko budžeta. Ova je činjenica u posljednjoj godini izazvala u Palestini pouzdanje i veselje na radu, koje se očitovalo i na području privatne‘inicijative i u krugovima nove imigracije. Da Keren Hajesod nije namaknuo puni budžet, tad bi se to očitovalo i u broju imućnih imigranata, a isto tako bila bi to zapreka razvitku industrije. Ali prošlogodišnji budžet bio je srazmjerno malen. Bio je postavljen na temelju iskustava g. 5684. t. j. mjesečne imigracije od 500—600 Ijuddi. Sad dolazi mjesečno 3000 duša. Svako područje palestinskog obnovnog rada, a to znači svako područje za koje treba da se brine Keren Hajesod, useljivanje i školstvo, poljoprivreda i industrija, javni radovi i zdravstvo, sve to iziskuje proporcionalno povišeni budžet. Ali nema proporcionalno većeg budžeta bez proporcionalno većih prihoda Keren Hajesoda. To treba da imaju vazda pred očima cionisti. Budžet što ga je prihvatio cionistički kongres, u koliko njime upravlja palestinska Egzekutiva, ne sadržaje sve izdatke, koje čini Keren Hajesod u obnovne svrhe u Palestini. Izvan budžeta, kojim upravlja palestinska Egzekutiva, stoje iznosi, kojima učestvuje Keren Hajesod u fondovima i ekonomskim institutima, koji su od vanredno velikoga značenja za izgradnju Palestine, tako Nar. Fondu, kojemu je Keren Hajesod doznačio u zadnjih 4 godina svoga djelovanja 26.577 funti, općoj Hipotekarnoj banci u Palestini, koja je osnovana po Keren Hajesodu. doznačio je dosada 53.493 funti, zatim učestvuje u Palestine Electric Corporation Ltd, koja radi prema Ruthenbergovim planovima sa 50.000 funti, a Palestine Land Development Cornpany, doznačio je do danas 2C.578 funti. S druge strane prima cijordstička Egzekutiva u Palestini za pokriće svoga budžeta iznose, doduše u mnogo manjoj visini, koji ne potiču od Keren Hajesoda. To je u prvom redu povratak zajmova, koje je palestinska Egzekutiva prijašnjih godina podijelila kolonistima i obrtnicima, i iz javnih radova, za koje je u većini slučajeva dao potrebna sredstva Keren Hajesod. Sve u svemu: Novi život pun pouzdanja i snage, koji se u zadnje vrijeme razvio u Palestini, nije se više mogao svrstati u uski okvir dosadašnjeg budžeta obnovnoga rada. Kongres je to uvažio, i prihvatio povišeni budžet, ali istom onda bit će ovaj kongres temelj nove epohe u istoriji obnove židovske Palestine, kad budu svi, koji su pribivali tome kongresu, prožeti spoznajom, da zaključak o povišenju budžeta mora da znači podjedno i povišenje sveukupnoga rada za Keren Hajesod i da svaki u toj spoznaji odmah pristupi radu.

Zagrebačka općina i novi zakonski predloži

Predsjednik zagrebačke bogoštovne općine gosp. dr. Hugo Ko n, imao je dobrotu, te je našemu uredniku saopćio stajalište zagrebačke bogoštovne općine k »Predlogu zakona o verskim zajednicama i njihovim medjusobnim odnosima« i »Predlogu zakona o verskoj zajednici mojsijevaca u kraljevini SHS«, koje niže donosimo: Savez jevrejskih vjeroispovjednih općina u kraljevini SHS dostavio nam je »Predlog o verskoj zajednici Mojsijevaca u kraljevini) SHS«, sa pozivom da mu priopćimo svoje mišljenje o tom zakonskom projektu, dok nam je još ranije bio dostavljen »predlog zakona o venskim zajednicama i njihovim medjusobnim odnosima«. Mi smo sa svoje strane tražili saziv sjednice upravnog odbora u bojazni da se nas ne bi stavilo pred gotov čin prije no što će predstavništvo židovstva ii našoj državi, biti u mogućnosti da dade svoje autoritativno mišljenje i svoje autoritativne prijedloge. Ali ni Savez rabina nije dosada zauzeo svoj stav prema ovim zakonskim prijedlozima. Mi držimo da treba čim prije odlučno zauzeti stav, da označimo ona temeljna načela, što se u interesu ovdašnjega židovstva u obim zakonima imadu jednako i dosljedno da provedu. U oba prijedloga nailazimo na krupne pogrješke i materijalne i formalne. S formalne strane prigovaramo obim prijedlozima: Izmedju ostalih takozvanih osnovnih gradjanskih prava spominje Ustav i slobodu vjere i savjesti. Medjuto se Ustav ne zadovoljava prostom deklaracijom prava čovjeka i gradjanina, već i kodificira posebno u najvažnijim smjerovima. Član 12. ustanovljujući načelo slobode vjere i savjesti statuira podjedno i pozitivnu i negativnu stranu te slobode. Ovo je naredjenje člana 12. gotovo doslovce preuzeto u jednome prijedlogu, a djelomično i u drugome.* Ističemo, da je posve suvišno, što više posve neoportuno, da se u Ustavu uzakonjeno načelo slobode vjere i savjesti i u Ustavu posebice kodificirani momenti te slobode, posebice statuiraju u specijalnim upravnim zakonima, kao što su to oba prijedloga. Kraj partijsko-političkih perturbacija i trzavica, kojima je naš javni život izvrgnut, kraj goleme zadaće oko izjednačenja zakona u našoj državi, legislativna praksa, kako se pokazuje u obim prijedlozima, moglo bi uroditi neugodnim abnormarlnim posljedicama. Ako se bude uobičajilo, da se u specijalnom kojem upravnom ili makar gradjansko-pravnoml zakonu uzakoni pravo, što je već Ustavom statuirano, za što se ne bi moglo eventualnim novim upravnim zakonom ili makar novelom gradjansko-pravnom zakonu to pravo suziti, preinačiti, čak i ukinuti. Član 12. Ustava posve je dovoljan pa bi trebalo iz projektiranih prijedloga eliminirati ona načela, što su već sadtržana u članu 12. Ustava.

*) Kratkoće radi citiramo: »Predlog zakona o verskim zejednicama i njihovim medjusobnim odnosima« kao »Predlog prvi«, a »Predlog zakona o verskoj zajednici mojsijnvaca u kraljevini SHS« kao »Predlog drugi«.

Svaki zakon treba da je pregledan, kratak, jasan i precizan. Jasnoći i preciznosti doprinosi valjan sistem glede materije i raspored jenja te materije, nadalje tačna, precizna i dosljedno uporabljena pravna terminologija. Protiv ovih primarnih postulata legislativne tehnike griješe oba prijedloga ulznatnoj mjeri. Apstrahirajući da prvi prijedlog sadržaje ustanove, što zapravo spadaju u prijedlog drugi i obrnuto, da prijedlog drugi ima naredjenja općenite naravi, što bi spadala u prijedlog prvi, čini mi se posve neopravdanim, što prijedlog pwi sadržaje ustanove, što bi se imale regulisati u zakonu o bračnom i porodičnom pravu. Polazeći sa stajališta da je brak temelj obitelji, a obitelj temelj državi, Ustav je u članu 28. izričito ustanovio, »da brak stoji pod zaštitom države«. Prema tome po Ustavu ženidba i ženidbene stvari ne spadaju u red unutrašnjih poslova vjere što ih usvojene vjere mogu samostalno uredjivati. Zatini po čl. 6. 48. vrše sudsku vlast u ime kralja gradjanski klubovi. U članu 109. Ustava ima jedan izričiti izuzetak za Muslimane: »u porodičnim i nasljednim poslovima Muslimana sude državni šerijadski sud i je.« I ako je unifikacija zakona iz mnogo razloga ne samo poželjna, nego neminovna jedna nužda, pogotovo je potrebno, da se za čitav državni teritorij unificira bračno pravo. Medjuvjersko bračno pravo samo je dio bračnoga prava uopće, pa ako je sad nemoguće bračno pravo u cijelosti izjednačiti, a vrijeme je da se zakonom urede svi odnosi iz t. zv. mješovitih brakova, trebalo bi to učiniti posebnom novelom postojećim zakonima o bračnome pravu, ali nikako u zakonu o vjerskim zajednicama i njihovim medjusobnim odnosima, kamo nikako ne spada. U vezi s time spominjem i poglavlje 0 vjeroispovijesti djece, koje zapravo ide u porodično pravo. Neugodno se nadalje doimlje, ne dosljedna i pogrješna terminologija u obim prijedlozima, naročito što se tiče našega imena. Ne odgovara ni tradiciji ni historijskoj tradiciji, a ni židovskoj nauci, da budemo označeni kao »Mojsijevci«. Otklanjajući bezuvjetno taj naziv, treba da budemo na čisto glede svog imena. Tri su se naziva za vjersku i etničku našu cjelinu oubičajila: Izraelita, Jevrej 1 Židov. I ako su nam sva tri imena jednako sveta, treba da sada odlučimo, koje da se uzakoni:, e da se tako uzakonjeno ime u javnom životu dosljedno i provede. Ni jedno ime nema prednosti pred drugim, no jer smo mi sami, a i gotovo svi kulturni jezici prihvatili ime, kojemu u nas odgovara supstantivno ime »Židov«, a adjektivni naziv »židovski«, i jer se tim imenom najjasnije očituje naše vjersko i etničko jedinstvo, a konačno oduzimamo nežidovskoj okolini, da u tom imenu nazrijeva nešto inferijornije, to predlažemo da se u projektiranim zakonima uzakoni naziv »Židov« i »židovski«. Konačno bi još općenito htjeli iznijeti principijelno stajalište sa kojeg polazimo pri ocjeni predloženih zakonskih projekata.

BROJ 40-41.

»ŽIDOV«

UPOZORENJE. Obzirom na blagdane izaći će slijedeći broj »Židova« tek dne 2. oktobra. Uredništvo.