Židov
IZBORI U ČEHOSLOVAČKOJ
15. novembra provest će se u Čehoslovačkoj izbori za parlamenat i senat. Židovi Čehoslovačke nastupaju i u tim izborima samostalno. Do pred neko vrijeme bili su što se izbora u parlamenat tiče razdijeljeni u dvije stranke; »Jiidische Partei« i »Jiidische Wirtschaftspartei«. Prvu stranku vode u glavnom cijonisti, a na ćelu joj je dr. Ludvig Sing e r, a najagilniji čovjek druge stranke jest njen glavni kandidat dr. Markus Ung a r, vrstan izborni agitator, »Jiidische Partei« bez sumnje je jača pa je izgledalo da »Jiidische Wdrtschaftspartei« nastupa zasebno ili iz prkosa ili za volju ljudi, koji hoće da budu kandidati. Medjutim je uspjelo, da se obje stranke nakraju slože pa je osiguran zajednički istup. Računa se dia bi Žndovi Čehoslovačke mogli da dobiju dva mandata. U Pragu su nosioci listina dr. Ludvig S i nger, i Emil Rosenberg (Prag se dijeli na dva izborna kotara). U izbornom kotaru Laun nosilac je listine dr, Emil Margulies. U Karlovim Varyma nosioc je listine dr. Felix Seidemann, Težište što se tiče židovske stranke leži u Potkarpatskoj Rusiji, gdje je židovski živalj kompaktan pa se očekuje njegovo živp učešće u izborima. Normalno je dakako da prije izbora gotovo sve stranke, ako ne baziraju baš na antisemitskom programu kao osnovici svojoj, mame kojekako židovske izbornike. Njemački socijalni demokrati u Čehoslovačkoj i Češki socijalni demokrati, pa šta više i Kramaržovi nacijonalisti zovu Židove k sebi raznim obećanjima pogodnosti koje će za njih izraditi u parlamentu. Upravo se smiješno doimlje madjarska stranka koja zove Židove govoreći da ona jedina ima punoga shvatanja za potrebe židovskoga življa. Čehoslovački izborni red forsira velike stranke, a malim strankama vanredno otešćava uspjeh u izborima. Prema broju židovskoga pučanstva u Čehoslovačkoj Židovska stranka i ujedinjena ne može da se vrsta medju velike stranke. Potrebno je zbog toga maksimalno učestvovanje njenih pristaša u izborima. Pa i ako »Jiidische Wirtschaftspartei« nije jaka brojem svojih pristaša ipak je trebaloi udesiti zajednički istup, koji je konačno i odlučen. Radi se o glasu svakoga izbornika, pa bi i najmanji broj glasova za jednu stranku značio podjednako neuspjeh za obadvije stranke, U prošlim izborima nijesu Židovi u Čehoslovačkoj dobili nijedan mandat upravo zbog toga što su rascjepkani pošli u izbore. U izborima učestvuje 29 stranaka s 51.18 kandidata. 4000 useljenika u mjesecu oktobru
Prema privremenom iskazu uselilo se u Palestinu tečajem mjeseca oktobra 4000 židovskih imigranata; (U septembru ušlo je u Zemlju 3609, a u augustu 3696 Židova). (Ziko). O sveučilišnoj i nacijonalnoj biblioteci u Jerusolimu Židovska nacijonalna biblioteka u Jerusolimu primila je 77 sanduka knjiga t. j. nekoliko hiljada svezaka, što su ih pod vodstvom prof. Loewea sabrala udruženja prijatelja Hebrejskoga Universitela. Pošiljka sadržaje zaklade i ostavštine, međju ostalim medicinska djela pokojnoga tajnoga savjetnika đr. Landaua, zbirku umjetničko historičkih djela, i djela koja su zapisali biblioteci Salamon Rosenbloom iz Pittsburgha, Simon Strauss, Heppner i drugi. Isto tako imade u toj pošiljci duplikata, koje je darovala židovska općina u Berlinu. Ovom pošiljkom naročito su obogaćeni biblijski, ■orijentalistički i umjetničko historički odjeli biblioteke. Umro šei rentgenološkoga odijeljenja Had as e u Jerusolimu, dr. Freud. Pred; nekoliko dana preminuo je u Jerusolimu u 53 godini života dr. Freud zaslužni šef rcntgenobjšfeog odijeljenja zdravstvene organizacije Hadase, (Ziko),
IZ JUGOSLAVIJE PITANJE SVETKOVANJA SUBOTE U SARAJEVU
Pitanje o mogućnosti svetkovanja sabata, koju sprečava poznata naredba sarajevskoga Velikog Župana o prisilnom , svetkovanju nedjelje, još uvijek čini centar interesa sarajevskoga židovstva. Naredba je još uvijek na snazi, a da zlo bude gore, porodio se sada spor oko pitanja akcije sarajevskoga židovstva, da se ukine ta naredba. Do sada su oni Jevreji, koji su šabatom zatvarali svoje radnje, mogli da ih drže otvorenima u nedjelju. Istu su povlasticu uživali i muslimani. Naredba Velikoga Župana sili dakle te ljude, kojih inedju sarajevskim Jevrejima imade mnogo, da svetkuju dva dana u jednoj sedmici. Jevrejska vjeroispovjedna opština sefardskog obreda odmah je intervenirala krd Velikog Župana, da se odredba ukine ali bez uspjeha. Nakon toga održan je njenom inicijativom protestni zbor svih sarajevskih Jevreja u dvorištu velikoga hrama, gdje je prihvaćena rezolucija, kojom se izražava oštar protest protiv odredbe Velikoga Župana. Sefardska opština odaslala je sutradan u Beograd svoju delegaciju, da ishodi kod vlade ukinuće odredbe. Tu su delegaciju sačinjavali gg. nadrabin dr. Moric Levi, predsjednik same opštine Avram Majer Altarac i dr. Braca Poljokan. Ministar socijalne politike gosp. Simonović nije delegaciji dao decidiranu izjavu ni o potvrdi, a ni o ukinuću odredbe velikoga župana, nego je na intervenciju te komisije pristao, da se o tom pitanju održi u Sarajevu naročita anketa. Anketa je u Sarajevu počela raditi i u njoj sudjeluje ista ta delegacija. Tim se pitanjima nijesu bavila samo obadva sarajevska jevrejska lista, nego je o njima pisala i ostala sarajevska štampa. »Narodna Židovska Svijest« počela je u svom broju od, 30. oktobra oštro kritikovati rad delegacije, nakon što je u jednoj notici u broju od 23. oktobra javila, da su sva nastojanja delegacije, da se ukine naredba Velikoga Župana, ostala bezuspješna i da je ministar za socijalnu politiku odobrio naredbu Velikoga Župana. U pisanju »Narodne Židovske Svijesti« ne vidi se, zašto ona s toliko oštrine napada delegaciju i govori o njenoj nekompetenciji, da radi išta drugo, nakon što je obavila intervenciju kod ministarstva i zbog čega upravlja tolike prigovore na adresu Jevrejske vjer. opštine sefardskoga obreda. Moramo priznati, da nijestno upućeni u sve faze ove stvari u pitanju šabata, i ako smo budno pr«tili pisanje sve štampe o tom. Isto nam tako nije poznato, kako se je desilo, da samo jedna i ako veća sarajevska općina
ovdje nastupa. Držimo tek, da ne može doprinijeti uspjehu način pisanja »Narodne Židovske Svijesti«, pa makar bio taj oštar ton u Sarajevu i uobičajen. Svakako žalimo, što je ovako ozbiljno pitanje, kao što je mogućnost svetkovanja šabata, urodilo opet jednim sporom, u koji je sad, eto, uvučena i jedna ugledna vjeroispovjedna općina. ..evrejska vjeroispovjedna opština sefardskog obreda odgovorila je u »Jevrej skum Životu« od 6. novembra na navode Narodne Židovske Svijesti«; na taj odgovor »Narodna Židovska Svijest« žumalist čkim je umijećem stigla da odgovori tak od jer u svom broju od 6. novembra. PROSLAVA OBLJETNICE BALFOUROVE DEKLARACIJE U ZAGREBU. Govor gdje Estere Vig. Žid. Nacijonalno Društvo u Zagrebu priredilo je u nedjelju dne 7. o. mj. proslavu osme obljetnice Balfourove deklaracije. Na tu je proslavu pozvalo to društvo odličnu govornicu gospodju Esteru V i g predsjednicu ženske Pro-Palestina Sekcije u Novom Sadu, da održi svečani govor. Gospodja se tome pozivu odazvala, pa je na proslavi, koja se održala u dupkom punoj vijećnici bogoštovne općine u svom svečanom govoru uspjelo povezala značaj izdanja Balfourove deklaracije sa zadaćama žene u pokretu za izgradnju Zemlje i obnovu naroda. Na početku svečane večeri, koju je otvorio potpredsjednik Žid. Nac. Društva, gosp. Eugen Beri, ponajprije je zagrebački kantor gosp. Weismann otpjevao s mnogo uspjeha uz pratnju harmonija vlastitu kompoziciju na tekst »Beal jede avodeha« i pjesmu »Eli, E1i,..«. Gosp, Weismann voli punu kantilenu, pa je ona i u pjesmi »Eli, Eli . . .« zavladala na račun recitativnpg momenta. Nakon otpjevanih pjesama nagradjen je g. Weismnn jakim pljeskom i odobravanjem. Iza toga uzela je riječ gdja Estera Vig, da održi svečano slov.o. Govornica se, reče u uvodu, rado odazvala pozivu da dodje u Zagreb iz daleke Vojvodine, to više, što instinktivno osjeća, da i židovske žene imađu da progovore koju riječ u velikom našom obnovnom djelu. Hoće da ovom zgodom iznese nekoliko misli o ulozi židovske žene oko izgradnje naše naoijonalne domaje. Židovske žene čeka teška zadaća, ako hoće da ostvaruju san ne sam,o svojih muževa, nego san predaka naših, san cjelokupnog naroda. Krivnja, što žene ne učestvuju još onako živo u pokretu, kako bi to trebalo, jest i na ženama samima. Specijalno su malo vidjene žene u cijonistićkom pokretu u našoj državi. One nisu, možda i radi diferencijacije mentaliteta organizovane u palestinoccntrička udruženja, nego uzimaju učešća u raznim kulturno - ekonomskim udruženjima. I ta su nastojanja hvalevrijedna i plemenita. Ali žene moraju da stupe u ono dobrotvorno društvo, koje radi ne na poboljšanju jednoga čovjeka i desetero sirota nego na restauriranju čitavoga naroda, koji je vjekovima bio mučen i proganjan. Žene moraju da unapredjuju ideje naših otaca za povratkom u Erec Jisrael i da oduševljavaju one, koji su pozvani za naše vodje. Djecu moraju odgajati za izgradnju našega svetoga doma. Moraju svom snagom pregnuti, da pokažu svijetu, da mogu odgovoriti eadaot postavljenoj Balfourovom deklaracijom kao riješenjem peticije svega židovskog naroda. Osam je godina minulo otkada je izdana Balfourova deklaracija. Talas oduševljenja obuzeo je orada židovsku dušu i židovske mase. Došao je čas da se jače no prije predje od teorije na praksu.
BROJ 49.
»ŽIDOV«
5
Još nijesmo namaknuti dovoljnu svotu za Halučku Farmu! Dadu li svi bez obzira na raniji doprinos odmah barem 30 dinara, dostigli smo potrebnu svotu.