Židov

Imigracija studenata i srednjoškolaca. Ovom je uredu stiglo saopćenje Palestinske Egzekutive u stvari dozvole imigracije onim jevrejskim studentima i djacima srednjih škola, koji hoće da studiraju u Erec Jisraelu. Interesenti neka se obrate za deitajnije upute Palestinskom Uredu. Sa sjednice Radnog Odbora. Na svojoj sjednici od 18. o. mj. Radni je Odbor u vezi sa posjetom g. Usiš k i na raspravljao o njegovom putu j o tekućim pitanjima halučke farme, koja se prigodom njegova boravka treba da urede. Nadalje je Radni Odbor raspravljao o agitaciji u općim cijonističkim stvarima, koja treba da sć paralelno provadja sa onom za Keren Kajemet. U stvari š e k e 1 a obratit će se ponovno Radni Odbor Egzekutivi u London zbog odmjerenja njegove visine. U vezi s time riješene su direktive Egzekutive i Alkcijonog Odbora u stvari raspačavanja šekalim. Iz uredništva. Upozoravaju se svi suradnici »Židova«, povjerenici Keren Kajemeta i Mjesne Cijonističke Organizacije, da se redakcija za članke završava svake srijede u podne, a redakcija za vijesti i notice svake srijede u 18 s a t i. K izvještaju o Saveznom Vijeću. Gospodin Iso Hermann iz Sarajeva moli nas, da obzirom na nepotpunost izvještaja o Saveznom Vijeću i to zbog nejasnosti stenograma konstatiramo slijedeće: 1) Na početku svoga govora naglasio je g. Hermann, da je pripadnik grupe oko »Narodne Židovske Svijesti«, ali da prisustvuje Savezn,ome Vijeću kao član Saveznog Odbora a ne kao delegat te grupe. 2) G. Hermann nije rekao: »Ako smo mi za bratstvo i jedinstvo onda ne st.oji ono, što govori dr, Albala i grupa oko »Narodne Židovske Svijesti«, nego je rekao; »Ako grupa oko »Jevrejskoga Života« tvrdi, da smo braća i to bez razlike, je li tko Sefard ili Aškenaz, da možemo zajednički raditi, .onda trebaju to dokazati, odnosno djelima opovrći ono, što je ovdje iznio dr. Albala i što veli 'grupa oko »Narodne Židovske Svijesti«, a to je seperatizam!« 3) Pasus, koji počinje; »Meni je kazao Kajon, može se pokušati . . .«, a završava rečenicom: »Taj povjerenik za Keren Kajemet bio bi most«, jest citat onoga što je gospodin Kajon rekao gospodinu Hermannu.

Iz zagrebačkih društava

Židovsko Narodno Društvo u Zagrebu. U smislu društvenih pravila sazivamo redovitu glavnu skupštinu za dan 26. novembra 1925. u Ve9 sati u večer u vijećnici Židovske bogoštovne općine sa slijedećim dnevnim redom: 1. Izvještaj upravnog odbora (tajnika, blagajnika i dr.). 2. Izvještaj nadzornog odbora. 3. Podijeljenje odrješnice upravnom i nadzornom odboru. 4. Izbor novog upravnog i nadzornog odbora.. 5. Eventualija. Odbor Židovskog Narodnog Duštva: Eugen Beri y. r., Dr. Neuberger v. r., potpredsjednik. tajnik. IZ ŽtD. NAR. AKAD. DRUŠTVA »JUDEJE«, ZAGREB. Novoizabrani odbor »Judeje« odlučio je prema zaključcima glavne skupštine, da se imadu održavat j za članove, seniore i žid. gradjanstvo redovita sijela, a osim toga da se imadn osnovati g r u pe, koje će se baviti potanje sa Baznim aktuelnim temama. Prvo sijelo u zimskom semestru održano je 12. o. mi. u Vijećnici žid. bog. općine. Nakon rije-

šavanja tekućih društvenih poslova te razlaganja predsjednika h. Schweigera o smjernicama rada društva u zimskom semestru, održao je h. Albert Wei s s predavanje Židovi u antropologiji. Predavač je osvjetlio mnoga pitanja, koja su s time u vezi te iznio razna naziranja, a obradjujući napose fiziološka svojstva Židova, dok će se u jednom drugom predavanju osvrnuti na duševna svojstva Židova. U debati koja se je nadovezala na predavanje, sudjelovali su haverim Franjo Z en t n e r, Joel Rosenberger i Moše Schwe i g e r, dok napose treba istaknuti interesantna razlaganja h. Brahka Qos 11 a, koji se je pozabavio sa modernim nazoriniai o rasnim pitanjima. Fl. Filip Rei n e r izvijestio je o akciji svih kulturnih i političkih akademskih društava u stvari protesta proti zlostavljanju jedne studentice kod zagrebačke policije, kojoj se akciji pridružila i »Judeja«. H. Filip R eine r govori zatim o potrebi, da se razna akademška uežidovska društva upute u nastojanja i zadaće cijonizma, jer su jedna krivo, a druga: nisu uopće 0 tom upućena. Slijedeće predavanje hav. Alberta VVeissa; Židovi u psihologiji održat će se u subotu dne 21. o. mj. u pol 9 sati na večer u Vijećnici bog. općine. Osnovana je grupa »Judcjanaca«, koja se redovito tjedno sastaje, a bavi se potanje sa raznim, a napose cijomst. pitanjima. Dosad se baivila pitanjima zadnje sjednice Akcijonoga Komiteja i pitanjem Krimskoga projekta. Jedan je sastanak bio posvećen pojavi Isusa Krista. Osnovan je referat, koji će se u zajednici sa referatom u R, 0. Saveza Cijonista brinuti za akciju za Nanidnu Biblioteku u ’Jeruso-1 i m u.

JAVNA PREDAVANJA U »JUDEJI«

Odbor »Judeje« se je pobrinuo, da se na sijelima »Judeje« održi niz javnih predavanja o raznimi židovskim i cijonističkim temama, pa se zato već obratio na neke ugledne židovske ličnosti. Ta će se predavanja održati kao za članove i seniore »Judeje«, tako i za ostalo židovsko gradjanstvo. Ta predavanja, koja će često biti spojena i sa diskusijom, obdržavat će se u Vijećnici bog. općine (Palmotićeva ulica 16) svakoga tjedna. U srijedu, 25. o. raj. u pol 9 sati na večer govori Dr. LAVOSLAV SCHICK o temi; ŠTA SE O ŽIDOVIMA TOKOM VREMENA PISALO. U čeivrtak 3. decembra u pol 9 sati na večer govori g. UNIVERZITETSKI PROFESOR Dr. GRGA NOVAK o temi: ULOGA ŽIDOVA U TRGOVAČKOM RAZVITKU DALMACIJE. Zbog univerzitetskih Serija nastavit će se s predavanjima u mjesecu januaru. HUG LVRI. Slijedeći sastanak Hug - Ivrija održat će sc u utorak 24. o. mi. u 8.15 na večer. Iz Židovskog Omladinskog Kola u Zagrebu. Na sijelu, koje se održalo u nedjelju dne 15. o. mj., predavao je gosp. Lav S t e r n o postanku i razvitku političkoga cijonizma i Cijonističke Organizacije. U oduljem informativnom predavanju iznio je gosp. Stern sve važnije momente, na kojima počivaju zasade po’itičkoga cijonizma i u krupnim je potezima prikazao razvitak organizacije sve do naših dana. U nedjelju dne 22. o. mi. govorit će gosp. Lav Stern o ciionizmu u Jugoslaviji i o Savezu Cljonista. Sijelo počinje u 2 sata poslije podne, a održava se u vijećnici bogoslovne općine.

Trgovina B. Hofiraann, stara i ugledna zagrebačka tvrtka, slavi ove godine 25-godššnjicu svoga opstanka. Upozoravamo na njen oglas u ovom broju.

Šport i gimnastika PUTOVI ZA UNAPREDJENJE ŽIDOVSKOG SPORTA U JUGOSLAVIJI

Donosimo ovaj članak poznatoga stručnjaka na polju športa, bivšega olimpijskoga trainera Jugoslavije za atletiku, akademskog učitelja športa gosp. R. J. Hokea. Qosp. je Hoke svoja opažanja iznio na temelju iskustva, koje je stekao radeći u mnogim žid. centrima d došavši u doticaj sa židovskim športašima (on je trainer za laku atletiku u zagrebačkom »Maikabiju«) mnogih mjesta naše Kraljevine. i ako se ne slažemo s g. piscem u svrnut što on iznosi i ma da je člamalk mnogo izgubio na aktuelnosli, jer je glavni njegov zahtjev, čini se, oživotvoren osnutkom Okruga Svjetskoga Saveza »Makkabi«, dcmašamo ga, jer se nadamo, da će biti doprinos podizanju interesa za tjelesnu odgodu to više, što ukazuje na bitne momente, n.i kojima se može s uspjehom razviti intenzivan rad Okruga. (Uredništvo.) O važnosti tjelesnog preporoda židovskog naroda. Snaga i zdravlje, ekonomska djelatnost i moralna sposobnost naroda uvelike su uvjetovani dobrim fizičkim uzgojem njegovim. Tjelesna se odgoja, u pravom smislu riječi, u širokim masama židovskog naroda nažalost još ne provodi, premda je iz sredine njegove proizašao velik broj svjetskih prvaka u športu. Sjetimo se samo Grka; njihov je odgojni ideal bila potpuna harmonija duha i tijela. Znanstvena izobrazba njihove mladeži bila je sasvim u okviru te harmonije. U protivnosti sa tim grčkim odgojnim idealom gleda sadašnjica savršenstvo čovjekovo u intelektu. Današnja odgoja, osobito ona židovskoga djeteta, upravljena je samo na razvoj duha, pa tako nedostaje duševno-moralnoj odgoji sve više i više poletna životna snaga. Židovski narod treba da kroči i da preza prema naprijed poput ostalih naroda. Živimo u vrijeme, gdje sama riječ sa katedre i propovjedaonice ne podiže više moral. Materijalizam ispunjava i zarobljuje naše tijelo svim niskim požudama i strastima, ,pa treba to tijelo izvući iz kala, gdje je osudjeno na propast i povesti ga putovima razuma. Treba dakle započeti sa tijelom, a ne sa moralom i etikom, koji su mu otudjeni. U današnje vrijeme može duševna obnova da kroči samo preko tjelesne. Veselje nad preporodjenim tijelom je važno i dobro odgojno sredstvo. Ono često uzdiže čovjeika gotovo nečujno do visina, gdje stoluje harmonija i kultura. čin traži rad na tjelesnom podizanju. Karakter i načita, kako se taj ima vršiti, pokazuje nam stara Mela da. Veliki zakonodavac Solon uzdigao ie gimnastičku izobrazbu do državnog uzgoja. Gimnastika, vježbanje, igra i šport postali su gradjanskom dužnošću. A na njoj se gradila kultura i vaškoliko narodno djelovanje. Amerikanski, njemački i švedski stručnjaci na polju tjelesnog uzgoja u pravu su, kad označuju snagu i zdravlje najvećim životnim odgojnim faktorom. Židovski narod mora naći puta, koji će u pravoj i odgovarajućoj formi dovesti njegovu masu do te spoznaje. A Putovi do fizičkog preporoda. Radostan je znak, da su neki židovski krugovi u Jugoslaviji spoznali vrijednost i važnost tjelesne kulture i da žele tjelesno Vježbanje, da prošire u najšire slojeve židovskog pučanstva. Gradovi, u kojima! su Židovi u većem broju, imaju već svoje vlastito športsko ili gimnastičko društvo. Promotrimo fi pak djelovanje >tih društava, spoznat ćemo, da samo vrlo maleni procenat židovskoga pučanstva radi aktivno u njima. Veći dio židovskih sugradjana nema još za to pravoga razumijevanja, ne dostaje mu nutarnjega osvjedočenja o vrijednosti i važnosti snažnoga mladoga židovskoga naraštaja, »Muskeljudentuma«. Da široke mase jugoslavenskih Židova imaju više razumijevanja i smisla za svrsishodno njegovanje tjelesne kulture, ne bi bio slučaj, da se sva gotovo, i onako u neznatnom broju postojeća,* židovska športsko-gimnastička „društva moraju vječno boriti sa financijalnima i ostalima, za normalni rad nezgodnim poteškoćama.

BROJ s®.

*/5 I D O V«

7

JULKA GERŠKOVIĆ ALEKSANDAR LANG SI. Požega Bizovac zaručeni. U mjesecu novembru 1925.