Židov

5. Disciplinarni postupdk nad rabinom vrši Odbor sastavljen od članova Odbora Saveza J. V. O. i članova Odbora Saveza Rabina zastupljenih poiednafcim brojem. U rezoluciji ima pasus, u kojem se kaže, da će rabini ako većina Članova Glavnoga Odbora, ne hi htjela' prihvatiti te zahtjeve biti u interesu jevrejske religije i jevrejstva ove Kraljevine primorani odustati od dalje sa radnje sa Savezom) J. V. O. i odvojenim putem raditi na ostvarenju tih podataka. Budući da je na sjednici bilo svega 7 svjetovnjaka, a za kvorum je potrebno prisustvo osmorice, odlučeno je, da se zaključci o pitanjima, o kojima se članovi Glavnoga Odbora ne bi' složili, smatraju kao nepunovažni U diskusiji je dr. Urb a c h predbacio, da se Izvršni Odbor nije držao uputstva, danih mu na sjednici Glavnoga Odbora, naročito u pitanju vodjenja matica. Dr. Bukić Pij a d e drži da treba odložiti rješenje toga pitanja za glavnu sjednicu Upravnog Odbora. Rezolucija ga je frapirala, jer predstavlja ultimatum, koji nije nimalo tolerantan. Gosp. Rafael Fin z i drži, da rezolucija u ovoj formi isključuje kompromis. Govori o djelokrugu rabina i iznosi gledište, da je rabin sam organ općine. Rabin zbog svoga položaja i zbog svoje funkcije mora da bude neprikosnoven, ali ion može b ! ti pogrješan i postati nesposoban. Dr. Brandeis ističe, ’da se radi 1 o zakonskom projektu o organizaciji naše vjeroispovijesti, a ne o funkciji rabina. Inž. Oskar Grof drži, da bi rezolucija mogla dovesti do odvajanja opena i rabina. U njoj je zadržana prijetnja, da će rabini na nadležnom mjestu djelovati protiv Saveza. Ako bi se to desiilo, bila bi to nesreća za jugoslavensko židovstvo. Medjutim ne valja zaboraviti, da rabini! ne smiju ići' rutino a ni protiv općina. Vrhovni Rabin dr Isak A IJe a 1 a j replicirao je na prigovore. Rekao je, da rabin n 1 j e ob i č n I čS n o v n i k. Ne može se principijelno dopustiti, da se uvijek samo prima ili ne prima ono, što rabin kaže. Do sada nffje dan dokaz o razumijevanju njihovoga položaja Dr. Brande's je predložio, da rabini taksativno označe one funkcije, gdje im se ne smije nitko u općini miješati. Nadrab’n dr. Sch\veiger govorio je o značaju rabinske službe. Q. Rafael Finzii želi, da rabni u novom projektu budu ono, što su J danas ■? da, dr. Alkalaj zastupa rabine u Izvršnom Odboriv u tom smislu, jedino se ne slaže s tim. da ovaj ultimatum ostane u krijeposti JI bilo bi mu milije i za zajednički rad korisnije, da se on povuče. Dr. Urbach želi, da se rabinski sinod bavi samo vjerskim stvarima. Priznaje, da je on taj ultimatum sastavio, jer je bio ogorčen radi toga, što se nije vodilo računa o že'ji rabina ii što se rabinima uzima! i ono pravo, koje su već po Hrvatskom Zakonu ijmali, I to naročito samostalno vodjenje matica. Još su govorili u diskusiji gg. rabini dr. Fischer i dr. Frankf u r te r i dr, Rafael Fin z i. Konačno je riješeno, da se prflmi prijedlog g. lihžinjera O. Grofa, po kojemu ima Izvršni Odbor zajedno) s Vrhovnim Rabinom i izaslanikom Rahinskoga Saveza dr. Urbachom da izvrši konačnu redakciju zakonskoga projekta i da se u najkraćem vremenu sazove nova sjednica Glavnoga Odbora, koja će trpati da primi taj novi projekat

U tome je naša tora: Radit valja, nema zbora. Priroda je Božje djelo. Nauk vrš’te taj zacijelo! Proljet ide, donosi slobodu Zoru novu našem rodu. Zemlji našoj, željnoj rada Dajmo, ljudi, drvca mlada Nek joj šuma kras} brda Sočna zelen hrani krda' Neumorno pjevaju pjesmu za pjesmom, kao mah pjevač' u uzduhu i tek kad ptičice zamuknu pred veličajnom simfonijom sutona! li večeri, spremaju se kući. Ali se kući ide samo na kratki odmor. Kad nebo navuče svoje zvjezdano ruho, polaze opet u polje. Na brežuljcima se pale vatre radosnice i mladež pleše u plamenu i svijetlu, simptomu života i razvitka, primitivne plesove. I opet odjekuju poljane živom pjesmom. Rame o rame, ispruženih ruku, kao da ne mogu dovoljno da obuhvate svijet,' što se pred njima radja •! razvija, plešu nacionalni ples Judine mladeži; Horu. Nikakova salonska muzika ne odredjuje im takt, nikakav mstrumenat od ’judske ruke ne daje ritam njihovim uzbibanim tjelesima. Pjesma, što je sami pjevaju, pratnja im je. Pa kad prisluškujemo njihovu pjevu kao da je ugaslo i nestalo sve, što smo dosada čuli u svom životu . . . Ka:o da su andjell došli 1 na zemlju j pjevaju srvoju radosnu poruku života: Am Jisrael, haj! Am Jisrael, haj! 2iv je narod Izraelov! (Korresp. KKL.) Mina Freuđ-Barsi.

ZAGREB. Jubilej rabina dr. Gavre Schvvarza. Zagrebački rabin g. dr, Gavro S c h wa r z slavi 25-godišnjicu svoga vjeroučiteljskoga djelovanja u zagrebačkoj bogoslovnoj opčini. Tim povodom održat će g, rabin dr. Gavro Schwarz u petak dne 29. o. mj. uveče jubilarnu propovijed. Ovaj bogat i radni odsječak života svečareva zaslužuje pptpunu pažnju svih židovskih krugova. U narednom ćemo broju donijeti prikaz o dugogodišnjem i ustrajnom djelovanju prof. dr. Schwarza u zagrebačkoj bogoslovnoj općini. Iz zagrebačke sinagoge. Pokusno pjevainje kantora g. A. Weis za, Sinagoški zbor U petak, dne 22. i subotu 23. o. mj. vrSio je pokusne kantonalne funkcije u zagreb, sinagozi g. A. Wei s z, kantor iz Budimpešte. G. Weisz je mlad čovjek, posjeduje svjež i zvonki tenor širokog obujma, s osobitom visinom. Način predavanja je veoma lijep ) jedino bi se moglo prigovoriti nešto slabijoj vokalizaciji. ♦ Sinagoški zbor —za koji smo pred kratko vrijeme spomenuli da imade, pomladjen i proširen, mogućnosti da se uz daljnje marljivo vježbanje lijepo razzvijc nije nas kod posljednjih svojih nastupa nikako mogao zadovo-, Ijiti. Slaba ritmika i vokalizacija, česta neskladnost te nezgodno isticanje pojedinih pjevača(ica) neugodno se je dojmilo. Ističemo posve otvoreno već sada u početku rada pomladjenoga zbora ove nedostatke s iskrenom željom da se još za vremena uklone {a marljivom vježbom i pažnj qm to se uz dobar glasovni materijal, koji zbor posjeduje, dade popraviti), e da bi zagrebačka općina već jednom dobila sinagoški zbor, koji bi stajao na takovoj umjetničkoj visini, kako to dolikuje, položaju i ugledu zagreb. opčine. O tome treba da pozvani faktori vode dovoljno računa. ♦ Kod pokusnog nastupa kantora g. Wei s za prošle subote vidjeli smo u zagreb. sinagozi odlične muzičare gg. Milana Sachs a i Krešimira Baranovića, dirigente Nar. Kazališta.

Darius Alilhaud: Poemes iuifs. Na posjednjoj intimnoj večeri Glazbenog zavoda u Zagrebu izvela je pjevačica .Vika Koš č e v č-Ba dai i ć uz, klavirsku pratnju profesora Erncsta Krautha medju ostalim i tri židovske kompozicije francuskog majstora Darius Miihaud-a. Skladbe Miiliaudove odlikuju se interesantnom i modernom obradbom, isto takovim harmonjama i ritmom. Dvije prve držane su u širokoj elegijskoj pjevnoj liniji, dok se treća ističe markantnom karakterizacijom i krepkim slikanjem raspoloženja u kovačnid. M 'haudove židovske skladbe namijenjene su u prvom redu inteligentnom muzičaru, no svidjet će se svakome, tko se zanima za židovsku glazbu. h. Purimsk) maskirani ples »Makabija« održat će se u subotu 27. februara u Glazbenom Zavodu. Odbor *Makabija» nas moli, da saopćimo, te se u pogledu odašiljanja pozivnica na j cij. općinstvo ove godine posvetila osobita pažnja, no unatoč j tome, Sto su se upotrijebili najtočniji popisi, ipak je pošta povratila mnogo pozivnica, neke čak i poslije zabave. Osim toga potkrale su se i neke pogreške u adresama, što se ima-v de pripisah teškoći ovoga posla, koji iziskuje d golemi tehnički aparat. Odbor mbli u onih, koji bi o kojim slučajem nisu dobili pozfvAce, izvinjenje 1 nada se, da će drugi puta stvar teći mnogo točnije.

Zahvala Makabija. Centralni upravni odbor Židovskog gombalaćkog d športskog društva »M aka b i« u Zagrebu izrazuje ovim putem svoju najdublju zahvalnost svima, koji su svojim sudjelovanjem u radu i pripremama za Sjajni ples »Makabija« pridonijeli vanrednom moralnom i materijalnom uspjehu njegovu. Naročito priznanje odaje upravni odbor marnom odboru gospodja na ćelu sa gdjom. predsjednica bog. općine g. dra. Huge Kotla, koji odbor je svojom agilnošću kako prije, tako i na samom plesu najviše pridonio uspjehu priredbe. Nadalje smatra Upravni odbor svojom dužnošću zahvaliti se svima onima, koji su dali priloge za buffet, te tako omogućili materijalni uspjeh plesa. Objavljajući eto ovako akt priznanja i zahvalnosti svoje i čitavoga društva, centralni upravni odbor se nada, da će i drugom prilikom kad to bude od potrebe, naići ma odaziv i spremu za rad u fistome krugu saradnika, naročito pak u redovima gospodja. Za Centralni Upravni Odbor Ž. Q. S. D. »Maikabi«; Predsjednik: Potpredsjednik: Julio K6n i g s. r. Dr. Oton Bra u n s. r. Tajnik; Satnuel Deutschs. r. U Zagrebu, dne 18. januara 1926. Javna predavanja 2. N. A. D. »Judeje«. U subotu 6. u 9/4 sati na večer u Vijećnici Izr. bog. općine nastavlja se niz javnih predavanja, koje piire dinje 2. N. A. D. »Judeja« za gradjanstvo i omladinu. Predavač i tema javit će se u dnevnim novinama. / SKOPLJE. Osnivanje Mesne Clionističke Organizacije. (Od našeg redovitog dopisnika.) (Prošle nedelje je cijonizam u Skoplju zabilježio lep uspeh, uspeh, koji se do pre raesec dana činio nemogućim. Po varoši raispaćanf su letači sa potpisima od dvadesetićefvorice najistaknutijih ličnosti izveštavajućf o velikim uspesitna Svet-i ske Cijon. Organizacije I obrazlažući potrebu, da jevr. stanovništvo grada Skoplja pristupi ovoj organizaciji stvara-i jući jedim mesnu cijon. organizaciju. U tu svrhu potp sati su pozvali jevr. gradjanstvo, da listom dodje na konferenciju u nedelju pre podne u 9 časova u lokal jevr. kluba, na kojoj bi se definitivne obrazovala M. C Q. i odbor, koji će dostojno voditi ce’okupan cionistički rad u Skoplju. Pomenuti letci ućlitil i su takav utisak na ovđ. gradjanstvo, da je u tri slobodna dana pravosl. Božiića, koji su predhodili konferenciji, glavna tema njihovog razgovora bita potreba osirvanja jedne M, C. 0. tr Skoplju. Prema tome nije čudno, def je u nedelju sala jevr. kluba bila dupkom puna. Budući da je stigla iz Beograida depeša s dra. Darda, Alkal a ja, preds. Saveza Oijonista, u kojoj se javlja, da će u 12% h. stići g. Sabetaj Lev i, direktor Jevr Škole u Beogradu, da prisustvuje konferenciji u ime Saveza, odgodjen:. je skupština za 3 sata posle podne. Ovo iznenadjeno odlaganje prouzrokovalo je, da posle podne nisu mogli mnogi da prisustvuju, ali bili su njih ipak oko 70. Oos? Lev i ć, predsjednik jevr. kluba, najistaknutiji radnik oko ostvarenja nove M. C. O. otvocio je konferenciju, pozdravivši prisutne, a naročito delegata g. Šabetaja Levia. Nakon sto su (izabrani: g. S. Le v i za počasnog predsjednika zbora, za preds. g. Lev i č, dva sekretara S dva voditelja l zapisnika, predsjednik Lević je dao reč g. Josefu Beharu, da n ime privremenog odbora referše o potrebi i svrsi osnivanja M. C. O. 0. Behar je u svome govoru, Iznevši stanje cij. pokreta na svetu, dokazao potrebu da i naša varoš ima jednu M. C O. po primeru drugih varoši, gde je veliki broj jevr. stanovnika. Istaknuvši dosadašnje napore li neumoran rad ovd. cii omlad. društva '»B’ne Israei« za vodjenje cijon. poslova) u našem gradu, on je pozvao prisutne da izraze svoje priznanje i zahvalnosti našim valjanim omladincima, jer su oni bili opterećeni radom za koji smo mi stariji na prvom redu pozvani da radimo. Naša jd omladina danas nemila svoju dužnost, dajući nama inicijativu, da se i mi organizuiemo kao cijomsti. Oni žele i nadaju se da ćemo mi, stvarajuć : našu cij. organizaciju, učiniti, da naš pokret bude bolje reprezentiran i vodjen sa yiše uspeha. Kao pionir cijonizma u našem gradu, naša i omladna Ezjavija svoju gotovost da 'kao li do sada stavlja svoje energije pokretu na raspoloženje a na nama je da h ne ostavljamo sauni, te da ii mi učinimo svoju dužnost. Jedna organizacija zavrS’o je g. Behar, koju danas svi civilizovani narodi smatraju kao predstavnik našega naroda i njegove najidealnije težnje, zaslužuje, da se u njoj angažuju ljudi od upliva i ugleda. Iza/ toga održao je g. Sabetaj Leve jedan dug i zan'mIjv govor o stanju Jevreja na svetu, o cijonizmu i Palestinu Njegov je govor veoma interesovao prisutne, koji su ga pažljivo slušali ii oduševljeno pozdravili. Na zahtev beogradskog cijonista g. Amodeja, g. Levi je kratko objasnio Bazelski Program, tvrdeći na kraju, da se svaki oijonista mora zaikleti da ćc biti veran ovom programu, na što S 4 svi oduševljeno odobravali. (Nastavak vfjesti iz Jugoslavije na 7. strani.)

4

»ŽIDOV c

BROJ 5.

SPECTRUM d. d 3 Ing, Hopfsta, Dabsky I Krstić Tvornice ogledala i brusione stakla ZAGREB BEOGRAD OSIJEK LJUBLJANA Kukovićeva ul. 23. Banatska ni. 2. Desatičina ul. 39 Medvedova u. > s Zrcalno staklo - Portalno staklo - Mašinsko staklo 5-6 mm -Ogledala u svim veličinama i oblicima - BmŠene ploče - Uvinute ploče - Ustakljivanje u mjedi - Fin ogledala.

Židovsko Akademsko Potporno Društvo i priredjuje dne 1. februara o. g. u Glaz- | benom Zavodu svoj : SJAJNI PLES I B Obzirom na plemenitu svrhu društva za sigurno J će židovsko gradjanstvo i ovog puta svojim • obilnim posjetom doprinijeti uspjehu zabave. • Pretprodaja ulaznica, reklamacije pozivnica ■ i rezerviranje stolova neće biti uG ra nd-Hotelu. • kako je prije javljeno, već u kan cei a rij i dru- ; štva, Palmotićeva 16, dne 31. I. i 1. 11. ■ Pobrinuto je, za što bolje raspoloženje i uspjeh • zabave. Svirat će dvije glazbe: Jaz-band i trio. ; Preplate se primaju sa zahvalnošću. \