Židov

Oordin nije stvaralački duh. On je tako reći pre ra djHvao djela iz svjetske literature, udešavajući ih prema židovskom duhu. Glavnu ideju bi uzeo iz kakovog komadai te preradio i u tome išao dotle, da <je i glavna i sporedna Lica prikazivao tako, kao da su iz židovskog getai U glavnom utiču na nj ruski realisti, on je uvijek ® sam realista. Naročito je jak u dialozilma, jezik mu je čist, harmonija lica izvrsna Oordinova djela izvodila je trupa Jakoba Adlera, koji je bk) Jedan od glavnih glumaca geta. Inteligencija geta odobravala je te komade, ona je gledala u Gordinu predstavnika njoj tako drage umjetnosti. Na žalost Oordin je morao voditi računa o publici, koja je bila navikla na površne komade. Stoga je bio prinudjen da stvara operete i da u ozbiljnijim komadima umeće operetske dijelove. Uzvišene misli obradjuje u drami »Bog, čovjek i djavo«. Ta drama je u isto vrijeme i primjer kako on obradjuje druge autore. Djelo je naimei radjeno po Goetheovom Faustu. Drama počinje sa prologom u nebu. Bog pita djavla šta ima novoga na zemlji, te se ne da zavaravati od neprijatelja čovječanstva. U malenom gradu Dubrovna živi siromašni Židov Herschele, koji mučno žlVotari od prepisivanja Tore. To je čovjek pobožan i bogobojazan. Djavo se nudja Bogu, da ga svede sa pravoga puta; »Ti mi dozvoljavaš da iskušam tvog vjernog slugu dioba. Učeni Faust prodao mi je dušu uz cijenu radosti. Takovi poslovi su samo sa nežidovima mogući. Vele, da Židov ne plaća za radost tako visoku cijenu. Svemogući Bože, dozvoli mi da pokušam kod njega novcem. Ta ljudi sve žrtvuju novcu, slobodu, otadžbinu! Ovdje se svršava prolog i djavo se daje na posao. Pojavljuje se u obliku Masika (zlog duha) u kući Herschelovoj i prodaje mu srećku. Herschele dobiva i postaje bogat, poduzima velike poslove sjal Masikom. koji je sada njegov prijatelj. Počinje se mijenjati i karakter Herschelov; rastavlja se od žene, postaje okrutan prema svom starom ocu, lismjehava svoja negdašnje prijatelje, dovodi ove do propasti; ovi rade sada u njegovoj tvornici, gdje ih muči i izrabljuje. Masik tare ruke od zadovoljstva i misli, da je uspio, ali radost mu je prerana. Bogatstvo je Herschela žavelo i zaslijepilo, ali ga nije preokrenuto iz temelja, niti izbrisalo uspomene iz prošlosti i djetinjstva. Jednom mu se dogodi nesreća ii on vidi šta je uradio. Ima samo jedan izlaz, a to je smrt. Masik gai nalazi mrtvoga i priznaje, da moć novca ima svoje granite. Novcem se može čovjek zavesti, njegova duša obmanuti, ali nikada sasvim iz temelja promijeniti. U historijskoj drami »Eliša ben Abu ia« pokušao je Oordin da prikaže tragičnu figuru ovoga velikog talrauđiste. To je jedno od najvećih djela Gordinovih, sve su osobe vrlo tačno i duboko prikazane. Manje važno je djelo »Nepoznati«, izrađjeno po drami Andrejevoj »Život čovjeka«. Tu Qord : n obradjuje tajanstvene sile, o kojima ovrsi život. Oordin je vrlo važna pojava za jidiš kazalište. Njegova djela su stvarna i istinita kao i život. On je prvi pokušao da zamjeni operete djelima od umjetničke vrSjednosti. Ali ma da on prevazilazi mnoge kazališne autore, , prinudjen ie često da popušta zahtjevima kazališne publike. U jednom biografskom članiku, što ga je pisao za zbirku »Die jiidische Biihne«, objelodanio je uzroke, koji sprječavaju pravilni razvitak jidiš kazališta. Prigodom desetgodišnjog jubileja jidiš kazališta piše on riječi, prožete ogorčenošću čovjeka, koji se bori; »Objavljujem, da se Jidiš kazalište ne će tako dugo razviti, dok intelektualni Židovi negiraju problem važan za nagod i za razvoj kazališta. Usprkos mnogobrojnoj publici ne možemo se u buduće nadati plodnom pjesniku, doklegođ dramatičari postaju slučajem ili materijalnom oskudicom. To ih udaljuje od pr/aivog kazališnog pokreta, a isto tako > neobrazovanost, zavist, neprijateljstvo i nepovjerenje.« Svojim djelima doprinio je Gordin tomu, da še je poboljšao ukus publike; on ie pružio pjesnicima i javnosti problem stvarne umjetnosti, ali taj problem on sam n ! je ostvario. 1908. god. diže se| zabrana prikazivanja u jidiš kazalištima u Rusiji. Glumačke trupe poplavljuju Rusiju i predstavljaju u svim većim gradovima. Vremenom se mijenjao stari repertoar. Prikazivani su komadi Šolem Alehema, koji u drami nema one dubine, kao u pripovijetci. U najnovije vrijeme igraju se djela novih autora iz Rusije i Amerike, od kojih se ii budućnosti mnogo-očekuje. Prfle svega spominjemo Davida Finskoga. On dokazuje, da je došla nova generacija, koja umije prikazivati ljude, ali koja ne prelazi preko tradicije. Kod Pinskievlh drama nema onih nejasnih osjećaja niti onoga noveltetičkog. što kod Saloma Aš a tako mnogo smeta. One su u pravom smislu drame, prikazuju radnju 1 teku prirodnim tokom: glavna lica su ljudi od krvi i mesa. Njegov »Eissig Scheffel« u istoimenoj dranr, pa Tijle (Honesova kći u komediji »Der Schatz«) su osobe, koje žive. Svaki pojedinac je skladan; u drami su prokazani pojedini ljudi d sav život kap takav u izvrsnoj harmoniji. Čitav židovski problem leži u Eissig Scheffelu; vrhunac postiže, kad ovaj proleter uvidja, da ne može upotrijebiti svoj stvaralački duh. Okolina je protiv njega, pa mu smeta. Ljudi ne trpe medju sobom onoga, -Jcoji se svojim »ja«« razlikuje od n/Jh; stoga ga muče dok to svoje »ja« ne preda. Ali pjesnik se sveti njima. svS odlaze na groblje, da nadju blago: svi traže, ali nitko ne zna gdje ■! kako, pa već oko toga počinje svadja. I to je stvarno jevrejska komedija, a da nije Tille, objesne kćerke Honesove. moglo M se fprl tom i plakati. Oduševljenje za jkliš kaza'ište i poeziju traje još uvijek. Novo doba, koje za ovo kazalište počinje, ulijeva nade, da će i skeptičari vidjeti pred sobom snagu j stvaralački duh naroda Ne treba mnogo da se uvidi, da u toj nadi ima već mnogo stvarnosti

Onkraj Oceana

Duševna struktura američkoga židovstva. Rabini i sinagoge. Američki Židovi i izgradnja Palestini

Poljska i Udružene Države Sjev, Amerike su eminentne zemlje židovskih masa. Židovstvo u Poljskoj obesnaženo teškoćama gospodarskoga života ustupilo je prvenstvo Židovstva u galulu Židovima u Americi I prihodi za potrebe Palestine najvećom mjerom dolaze iz Udruženih Država, gdje je židovski život veoma intenzivan, dobivajući zbog specijalnih američkih prilika naročite forme. Važno je, de se upoznamo sa životom privredno najjače i židovske zajednice u galutu. Zbog toga ćemo počešće izvijestiti o prilikama u Americi. Ovdje donosimo interesantan i veoma optimistički pisan prikaz američke dopisnice »J ud i sebe Rundschau« gospodje dr. Nadje S t e i n. Snažno osvještavanje prolazi redovima američkih Židova. Taj dojam, držim, mora da dobije svaki, koji raznolikost izričaja toga židovstva posmatra iz ptičje perspektive. Unatoč svim razmoličnim pojavima, koji se tu mogu da zabilježe i sve se jasnije zapaža: američko židovstvo počinje da otkriva Palestinu, počelo je da otkriva svoju istinitu nebesku i zemaljsku domaju, ono nalazi samo sebe. Ovaj fenomen, koji vrijedi za sve židovstvo, ne može, čini mi se, nigdje ziačudnije djelovati nego ovdje. Jer se taj pojav nigdje ne dešava toliko iz slobodnog izbora, nigdje čišće Iz same duševne potrebe. Ni u jednoj zemlji nisu Židovi za tako- dugo vrijeme i tako nesmetano uživali potpunu slobodu, jednakopravnost i autonomiju kao ovdje, u zemlji, gdje su se rodila ljudska prava. Nigdje nije židovstvu asimilacija i nestajanje u okolini bilo laglje i savršenije moguće nego ovdje. I vidi! Umjesto da se to židovstvo, kako mu se proricalo, utopilo u okolini i nestalo kao naročit pojav naglašava ono danas jače nego ikad, da se unatoč svoj amerikanizaciji, unatoč svemu američkom patriotizmu ne može da odijeli od svoga iskona', gdje mu je duša udomaćena. Judaizam kao životna, okosnica. kao jačanje životnoga sadržaja, da, kao životna zadaća opet je postao aktivan u Americi. Dok u nas preko pojedinac, a često na osamljenim putovima, dolazi do Sinajskih gora židovskoga nauka, dok se u nas čežnja za Palestinom i palestinska volja masa radja iz bijede, nevolje i smrti i tek manjina sublimira ovaj defenzivni Inacijonalizam u veliko socijalno-filozofsko poimanje židovstva, ovdje lo čini oduševljena afirmacija judaističkoga naziranja na svijet, koja, najzad, dovodi do zahtjeva i prihvata cijonističkoga ideala. Dok u mas toliki mnogi polaze j od anacionalnoga socijaliste do židovskoga nacionaliste i tek tada ( iznenadjeni, pronalaze, da je židovski nauk jedno isto što i njihovi najviši socijalni zahtjevi, ovdje je baš obratno; prodiranje u judaizam vodi dosljedno do nacijonalizma i cijonizma i do otklanjanja kapitalističkoga društvenoga grijeha. Reformizmu dobro dolazi ovo postepeno misaono rcvolucionisanje širokih židovskih krugova, upravo i takovih, kojih ekonomsko stanje zapravo donosi blaziranost i zasićeno poimanje, koje nema poleta i intenziteta. Ovom će se pokretu imati da zahvali, bude li amerikansko židovstvo, a naročito raladja generacija, zahvatilo nesamo ideal nacijonaine nego i socijalne Palestine. Reformizam je plemenito, pjenušavo vino židovske nauke izvadio iz starih i zaprašenih mješina, pa ga prostire u providnim i lijepim posudama, iz kojih ga požudno piju hiljade onih, što ga inače ne bi id ponririsali. I dok su kod nas sinagoge prazne, pa se u njima redovno i od svoje volje većinom mogu još da sakupe samo starci j ne može se ovdje, u Americi, da sagradi dovoljno sinagoga, što bi primile golemo mnoštvo Židova;, koji traže u njima mjesta. A mladež, koja u nas prije svega traži zamah i duševno iživljavanje u političkim pokretima, sluša ovdje s vanredno mnogo interesa svoga rabina. Naravski, ovdje sinagoge nijesu jednostavne bogomolje staroga ili čak sredovječnoga stila, nego se tu ostvaruje stari ; pojam sinagoge, koja postaje središtem općine, žarištem ! njenih socijalnih i duhovnih nastojanja u posve drugačijoj mjeri, nego što se to u nas poznaje. Sve se češće nazivaju »centrima« i njihovo lice naliči više ukusnom klubu. Većina tih centara je nova, izrasla u posljednja tri mjeseca, a čitav se niz gradi. Rabin je duševni vodja i svjetovalac ovih centara, koji su gdjegdje tako veliki j te se za njihorvu upravu mora da namjesti posebni direktor. Ovdje malo i veliko ući, diskutira, govori o ozbiljnim i veselim stvarima, održava pobožnost, igra, gomba i pleše. Petkom uveče i prijepodne u subotu skupljaju se članovi općine u sinagozi svoga centra znajući, da će pored dobre glazbe čuti i predavanje rabina o kojem aktuelnom problemu. Moderni, znanstveno veoma naobraženi ljudi, koji pozna vaju sve suvremene pokrete, jesu reformrvi rabini ovih općina, a i mnogi glavar kojega ortodoksnoga centra ne zaostaje nimalo za njima. •Rabini su počesto u čitavom svom distriktu jedini, kojima zvanje traži i dopušta koncentraciju na duševnom području i koji prema tomu imadu da dadu promišljeno prosudjiva'nje originalno osvjetljenje kojega teškog pitanja Mnogi od njih moraju iskoristiti nedjelju dopodne, da svim interesentima dadu prilike, da ih čuju. Tako iznajmljuje rabi Stephem S. Wise, najpopularniji rabin Nevv Yorka svake nedjelje golemu Carneggie-Hall, da pred publikom, koja broji nekoliko hiljada Židova i nežiđova svih smjerova raspravi socijološka i etička pitanja. Mnoga od tih predavanja, kao na pr. govor rabi Wise-a o stajalištu Židova prema Kristu, djeluje kao zapaljivo sredstvo, kojim se upaljuje vatra javnoga mišljenja i prema kojemu se javno mišljenje vlada tako fanatički, te se pričinja, da smo se vratili u doba vjerskih ratova , . , Njegov rodjak po imenu dr. J onah S. Wi s e, novi, naprednjački rabi Central Synagogue imade na svom nedjeljnom

programu teme kao Ferdinand Lassaie i Thomas Paine i d , dr. Lic htea s l e in, osnivač »Jewish Science« u svo nedjeljnim predavanjima stvara protutežu »Christian Sci, ce-i« ( koja je u posljednje vrijeme privukla toliko mističan] naturela izmedju Židova, zapliće se razumao i zbog sv t znanja uvaženi dr. Samuel Shulman u čudna protuslov kad svojoj Mjernoj asimilantskoj općini u zagriženom i zadrt protucijonizmu servira preživjele argumente kao i pred godina, i svojem judaizmu naredjuje da se zaustavi pred ci nizinom. Nije moguće da ste nabroji sve profinjenim duhom | gate pobornike judaizma, koji siu se u New Yorku skupili, valja spomenuti muževe kao što su dr. Kapl a n, osnii »društva za potpomaganje judaizma«, dr. de Sola Poo 1, c uvaženiji rabin sefardske općine, pa obljubljeni svjetov. Young Jude-e, američke omladinske organizacije, dr, J. S o derling, dr. Josef B 1 au, iz Madjarske, koji sada odi u dr, Izrael Golđsteiner, mladi rabin sinag Bne Ješurum, koja je nedavno proslavila stogodišnjicu sv. egzistence kao najstarija općina u New Yorku, jedan od n sposobnijih pobornika za sporazum izmedju kršćana i Žido ovi muževi a i drugi s njima rade ustrajno- ,oko produbi;! nja i prodaimuća židovstva;, koje zaista budi svijest i savji hoteći da u zemlji, u kojoj ne vladaju nikakove socijalne sk: pule, učini sooijalno-etske osnovne principe židovstva zbilje * Ovako zahvaća amerikansko židovstvo palestinsl misao danas sa strastvenošću, koja se je u najnovije vri me naročito očitovala u posljednjim uzrujanim sjednica: borbe za prioritet Palestine u nacljonalnim akcijama iki svaku javnu raspravu toga pitanja čini borbenom manifesta jom. Svejedno je, da li dr, Stephen S. Wise dira i osv, svojim snažnim patosom ili Louis Lipsky svojom odlični i plemenitom mirnoćom apelira na razum i intelekat ili En nuel Neumamn i Morris Rothenberg, stvarnom, ni nom logikom raspravljaju koju tačku programa, da li Maun Samuel i Izrael Goldberg s humorom i veselošću t gatu drastiku jidiša upotrebljavaju u svoje svrhe, uvijek je pa i apsolutna i snaga i zanos, kojima su prožeti ovi barjakt, američkoga cijonizma osjeća se i u publici. Još se dakako uz nekoliko izuzetaka bogati dio amer kog židovstva <ne vlada aktivno prema ideji cijonizma. Upi vo samo srednji stalež i široke narodne mase podupiraju dan cijonizam u Americi, ali cijonizam zahvaća postepeno sve S krugove. Ima tu bogataša, koji si znadu priuštiti putovanje me, teranom, i posve slučajno i usput pored Italije i Egipta vi i Palestinu, pa se vraćaju kući potreseni njenim razvitke Ima svijesnih boraca za Palestinu i koji odabiru Erene Jisrs ciljem svoga putovanja, pa se vraćaju kući tako opojeni oni što su vidjeli, svitanjem novoga svijetao bratsko heroizma i žive tore, da postaju poletni i nesuzbivi apost. židovske domaje. Tako se desilo na pr. gospodji Irumi Lin h e im, ženi iz najotmjenijih krugova njujorškoga društ koja je pred osam godina probudjena iz svoje asimilantsi ideologije, započela u sve jače rcsplamsaloj ljubavi za žido sko znanje sistematski rabinski studij i ako je bila majka p tero djece. Ali tek njen tromjesečni boravak ii Palesti ovoga ljeta učinio ju je prožetom pobornicom Radne Pal stine. Njoj je, kao malo kome, dano da romantiku i duh hal cijuta učini pristupačnijima svojim zemljacima, pa da ih puni čežnjom za domovinom i spremom za rad za njih« svetinju, Palestinu. A dugogodišnji Čeoni borci cijonizma (pr svega Henriette Sz o 1 d) što su se kod nedavnog posjeta o? jače približili potrebama Palestine, mogu te potrebe pril zali takovim načinom, da groznica neumorne pripomočne * radnje za Ercc Jisrael, što im govori u očima, zahvaća >' one, koji ih slušaju. Pjesnik Ludwig Lewinsohn, koji veoma odalečio od svojega naroda, putuje bolesnom žido' skom Evropom, a onda zemljom ozdravljenja njegovoga “ roda i njegovo vanredno zalaganje za Izrael donosi interna! jonalno orijentiranim umjetničkim i estetičarskim krugovi njegovih brojnih pristaša prvi dodir sa židovskim problema i židovskom renesansom, A Abraham K a h an, imponirajući diktator židovskih * cijalisla polazi u Palestinu da ispita što se zapravo krije i) toga reakcionarnog eksperimenta, koji on pobija, a koji počeo da fascinira nekoje od njegovih pristaša. Palesti osvaja njegovo srce,u njoj nalazi inkorporiran san svoje ludosti i 5000 njegovih sljedbenika, što ga pozdraviše na ■> vratku u Manhattan Operi i za koje je cijonizam jamačno t tabu, oduševljeno su mu odobravali ( kad je sa suzama na blagosiljao, što je pošao da proklinje, ♦ U ovakovom raspoloženju prima amerikansko židovst' apel za drajv od pet milijuna. Prvi je to puta, da cijo niste ove zemlje usudjuju svoj zahtjev za Palestinu zav u lako visoku cifru. Ta brojka dakako ne stoji u pravom sf zmjeru prema svoti, koju bi američki Židovi mogli dati Palestinu i prema onome, što problemi izgradnje tako nut ištu. Ta jedan židovski trgovac zemljištem, pojedinac, n» 6 i pol milijuna dolara, da kupi stari Tempel Emanuel u F: ; Avenue, da na njegovu mjestu podigne lukrativni nebod A za hram Palestine treba da dostaje pet milijuna! Ali svatko osjeća, da je to tek početak. U Americi steklo iskustvo, da raspoloženje za davanje doprinosa W poraste, čim se ustali uvjerenje, da se za neku svrhu © raju dati veliki iznosi. S ovom nedostatnošću bit če tak kao što Alfred Kerr u svojoj najnovijoj knjizi o »Yank* land« svedj poriče, nalazeći pored golemih produkata snaj}' neshvatljivo slaba djela na drugim područjima; »Počekdok se Amerika i na to baci i vi ćete doživjeti čudo!«

6

»ŽEDOV«

BROJ 5,

SnaHM rf Najjeftinije gorivo drvo i ugljen kao i gradievni materijal dobavlja d. Zagreb. PreradOßićeva Z. (dvorište)