Židov

IZ JUGOSLAVIJE

RASPRAVA O BUDŽETU MINISTARSTVA VJERA U NARODNOJ SKUPŠTINI. v Ekspozc ministra Tjera. Podaci o Židovima. U srijedu 3, ožujka počeo je u Narodnoj Skupšjtiat pretres budžeta l ministarstva vjera. Debatu je otvorio imfatstar vjera g. Miša Trifunović opširnim ekspozejom o vjerskom stanju u našoj državi. G. je ministar u početku spomenuo da imade u našoj državi jedanaest sasvim usvojenih konfesija, mediju kojima je i »Mojsijeva vjera«. Za Mojsijevu vjeru kaže da imade tri odjelka: sefarski, eškenaski i sada u najnovije doba ortodoksi. Prelazeći na statističke date menuo je medju ostalim da imade Moj s ljevača 64.159’ ili 0.5 ppsto, svećenika 94. G, ministar je u svome ekspozeju još naglasio da nema nijedne države, koja je u vjerskom pogledu tako heterogena kao što je naša, te spomenuo loše posljedice toga što zakonodavstvo nije izjednačeno u čitavoj državi. G, ministar završio (je svoj ekspoze ovako»Državna vlast nema rtikakove druge zadaće nego da gleda da sve vjeroispovijesti žive i mimo se razvijaju, i da od svake vjeroispovijesti očekuje medjusobnu ljubav i mir, L kad se sve to postigne država će biti jaka, a kad se sve vjeroispovijesti počinju da se trvu medju sobom" i država ćc slabiti. Za/t.o državni organi treba da gledaju da se provodi ljubav medju vjeroispovijestima. Ja sam slobodan da ustvrdim i mogu da kažem, da nema nigdje države koja je u svakom pogledu toliko tolerantna kao naša država«.

NAŠI STUDENTI U PARIZU

»I vri ja«, Udruženje cij. v fs.o koš k.«,taca Li kralj. SHS u Parizu! (Od našeg pariškog dopisnika). 1 Sticajem prilika došlo je početkom ovoga! semestra: više studenata iz naših krajeva ovamo, ta promatrajući opću situaciju obzirom na polazak studija naših studenata, uatidješe da će se uskoro mnogo više polaziti m Italiju i Francusku nego Njemačku. Te misli a i lakat, da ac je već: sada našao lijepi broj mladića koji se već iz pokreta u Jugoslaviji poznadu nagnao ih je da osnuju jedno udruženje, koje hi preuzelo,, ako se sve nade osnivača ispune, ulagp kakova ima primjerice »Bar Giora« u Beču. Na osnivačkom sastanku koji je bio u dkcembru 1925. primljena je misao jednodušno od prisutnih desetak studenata, koji se dadoše odmah na posao, potreban de se utemelji i organizira jedne, cijonističko akademsko udruženje. Tako su redom prihvaćena pravila koja ne donose osim formalnosti gotov,o ništa posebno. Jedino, je uveden sistem članskih ispita, 1c je i time u vezi već prihvaćen i pravilnik istih. Isprva održali su se sastanai u stanovima pojedinih članova, dok. nije izabranom vodstvu poilp za rukom da si osigura upotrebu prostorija kod pariške organizacije »Hitahdut«. Osim tih sastanaka polaze članovi korporativno razne židovske i cionističke priredbe medju koje bilježimo pohod na grob Maksa No r đ a u-a, koji su priredili pariški cijoniste prigodom obljetnice smrti. Mjesto cvijeća sakupiše članovi medju sobom jedan iznos za Keren Kajemet. Udruženje, koje si je uzelo ime »Ivrija«, stupilo je u kontakt sa ovdašnjim korporacijama i ličnostima. Tako će gosp. Jakobsohn. delegat Cijonističke Organizacije kod Saveza Naroda te dr. Edmond Fischer, delegat Glav. Ureda KKL održali u »Ivrip« predavanje. Osim izleta u okolicu, rad se kreće uglavnom oko priprema za prve članske ispite. budući da

i osnivači po zaključku osnivačke skupštine iiaalhr iste položiti, Čast i dužnost prvog, ispitivača preuzeo je blagonaklono dr. Viktor te ćemo ,o toku cijele stvari naknadno izvijestiti. Udruženje je stupilo u Sav. ŽicL Omi. Udr. kralj. SHS, te dobiva redovito sve židovske novine iz Jugoslavije.. Osim što »e na ovaj način drži kontakt,, zaključeno je da svi članovi po svojim mogućnostima saradjuju sa svim publikacijama, i akcijama u koliko je to ovalko iz dkljine moguće. Vodstvo za zimski semestar izabrano je kako slijedi: Predsjednik Meir Weltmann, tajnik Egon Goldner, blagajnik Leo Weinberger, Broj je članova sada 12, Nedavno otišao je iz našega kruga haver Sanmel Kam h i koji je napustio mjesto studija. Adresa udruženja je: E. Goldner,. 43, Blrd St. Marcel 43.

IZ ŠTAMPE. NOVINSKI BILTEN CIJONISTIČKE EGZEKUTIVE O UVODNIKU U »ŽIDOVU« br, 7, Cijonistička Egzekutiva u Londonu donosi u svom redovnom biltenu sumarno sadržaj članka orgfcnizacijonoga referenta, i tajnika Radnoga Odbora Saveza Cijomsta g. ini. Otona Rechnitzera u »Židovu« br. 7., posve čednoga pitanjima rada za organizacijo: i idejnom produbljivanju pokreta u smislu apela Cijonističke Egzekutive.

Sastanak književnika i umjetnika u Kirjat Anavim

Moja je suputnica.' u autu na putu & Tel-Aviva, u KirjatAnavim, bolandeska književnica. »Putujete li i VI na konierencu u Kirjat Anavim.« P lta me ona. Pred nekolike sam godina., došavši ovamo, bila vična da. budem jedina žena kod ovakovih priredaba. Sada se situacija potpuno promijenila. Kad smo stigli u Kirjat Anavim, našli smo tamo već lijepi broj kolegica. Ponajprije smo nekoliko minuta uživali u prekrasnom vidiku i promatranju panorame kolonije. Kirjat Anavim dom vinove loze ie naselje Keren Kajemeta u Judeji, mpmentamo još u »stadiju baraka«, ali na podnožju brda vidimo već novogradnju novog radničkog doma, koju će još ove godine nastaniti radnici Zvono nas zove na sjednicu, koja se održava prije podne u najvećoj baraci. Uslškin udari tri put malim batićem. ali još nas više njegove ocalno-modre oči zovu na pozornost. 1 sada počinje gjovortittj, stavlja zahtjeve, za koje on sam najbolje zna, kako ih je teško ispuniti; ali zato, jer ih on bez obzira na ikoji osobni momenat već godinama sam tepunjatva, osjećamo mi, da ćemo izvršiti ono, što od nas zahtjeva. Traži od umjetnika intenzivna rad, od književnika, od svakog intelektualca skrajnji napor i napon svih sila jer svaka mlakost može da bude pogubna. * On govori tako reći brojkama; Potemkinova nam sela u vidu Kirjat Anavima na treba dočaravati'. Koji su ovdje sakupljeni, vide što je Keren Kajemet stvorio. Poslije njega uzeo je riječ dr. Josef Kl a usuer. Muževima Salomu Schilleru i Jehalelu posvećuje svoj govor. Zatim govonl Sijedi spisatelj i odgojitelj palestinskih radnika Aleksandar Siisskind Rabinovtić o odnošaju spisatelja naprama Keren Kajemetu. Izvodi, da za židovskog umjetnika nema ljepšeg ideala do suradnje na Geulat Haarecu, na oslobođjeoju Erec Jisraela. Predstojnik kvuce povlači paralelu izmedju duševnog i tjelesnog rada. Prvi mora da pripravlja drugi rad. mora da mu osnuje bazu. U početku bi misao, a iza nje tek dodje djelo. I samo tamo, gdje

se duševni i fizički rad vrSe hamsomčklV, ■samo tamo može dođi da oslobođjenja. A sada 'stupi neki mladi muž na vrlo jednostavnu govorničku tribinu, dx. S. Spdegei profeso® na tttalci u HajfL. Kad ga gledamo, kako pred nama stoji s netmcnim vatrenim očima, kao da nešto tiažlpa vidimo njegovo WiiedOi od i*' prospanih noći upalo I3ce i promatran*) mu fine nervozne ruke, sjećamo se nehotice Jichaka Lurije: a kako govori glasom, koji nam dira i srce* a ne samo uši. to se taj dojam Još više pojačava. Tako je valjda govorio vatreni duh u Saiedu, čija riječ titra već tnnogjm stoljećima.. Govori o dojmovima, što h je ponio te Amerike. Jednu je potpunu godinu putovao Udruženim Državama, koja je danas postala velikom dijelu židovskog naroda drugom domovinom, tako da prvu gotovo i zaboravljaju. 1 razabrati smo bolnim začudienjem, kako maleni broj američkih Židova učestvuje u izgradnji Palestine, bilo to financijalnom ili duševnom pomoću. Jedva 2 postotka koliko li se ovdje još treba naknaditi! A ovaj je posao stvar umjetnika, jednako da M rade dlijetom, kistom ili perom, ili pak ljude svladavaju snagom svoje glazbe Poslije njega govori hatuc stare garde Hajim Sure r, koji je godinama radio u Daganjl te je sada naseljen u Nahalalu; priča o svojim doživljajima u Poljskoj. Prije su tamo ortodoksni krugovi bili veliki protivnici cijonizma. Danas idu ortodoksl J hasidi svomu rebeu I moie, da dm da svoj blagoslov za put u Erec JLsrael. Kad je u pratnji tajnika rebea iiz Jab'.one, koji je osnovao kolortfju Nahlat , Jaakov, putovao Poljskom, pozdrasvlli su ih svagdje kao simbol; ogrljen išao je hasid sa slobodnim halucom židovskom Poljskom, da pribavi Keren Kajemetu prijatelje. Jer Keren je Kajemet platforma, na kojoj sve stranke mogu raditi harmonički ujedinjene, da od Palestine stvore Erec Jiisrael. I na nj otpada važna zadaća, da svaki onaj nepovoljni »jest«, koji ocrtava različite stranke, pretvori u zajedničko »jesu«. Mi smo Židovi, ne trebamo biti ništa drugo nego Židovi- bez onih stostrukih vrsta, i tad će se san. o kojem svi snivamo, doista ostvariti. Govorio je zatim još S. Kušnir iz Kfar-Jeheskel o stanju u Litavskoj ( redaktor >Doar Majama«, g. Almaljeh o stanju u orijentalnim zemljama.

San, posjedovati vlastitu domaju! Kako li smo još teko od tog ideala to nam je rekao popodnevni' r«it Usiškinov. Čitao marni priznanje guijehova našeg nar« svega se je dotakao u svom govoru; što se mora da u 3 što se može učiniti, a što se ipak ne čini, jer samo na frqfi Židova ozbiljno racß za Geuiat Haatec. On, nije i 6l od blagih proroka. Iz njegovog snažnog govora zvuči strpljiva opomena na brzi rad. Nemamo li zemlje, izgubi srao. Pogledajte karta Koren Kajemcta, kako je malen dio. Pred veiikfifn smo zemljišnim problemima, koji se raju riješiti ove godine. I opet osjećamo kao i pilje po da ćemo obaviti rad, koji odi nas zahtijeva, 4 da ćemo slijedeće godine, na trećem umjetničkom danu, gledati 01 renijel u oči, jer ćemo imati iza sebe godinu ozbiljnog l za domaju. Dodje noć i at se u sjednice na slobodnom zraku tišmo natrag u baraku, gdje nas čekahu hahicim i halu« 3 tasom čaja i pecivom. Me nj se kao domaćici već opođne djelo, da se nije gostima pružilo neiskreno gostopriin? Salata od rajčica s jajima, mliječna juha j kolač od sira. je u stilu pravog gostoprimstva jedne kvuce srdačno nudjeno ii podalo nan| je pravu predodžbu o prilikama, k v A ja sam se radovala krasnom raspoloženju,, koje je vis ovom, za strane geste možda i čudnom slavom, Joši je r lije bilo raspoloženje na večer, kad su halucim sa svojim stima zapjevali i bilo je lijepo gledati, kako su staro? snika Brajmna i njegovu ženu stavili u krug, pa oko zaplesali horu. I tu sam vidjela Usiškina kako se pm" ovoga dana smiješio. »Vaša djeca«, doviknuh mu. »Ali djeda, ikoja o svom ocu ne će ništa da čuju*' vrati u šali. Ne smeta to, samo ako otac zna za svoju djecumudrost starih tfzgradjuje ovu zemlju, a mladji joj zaf daju svoju snagu i neistrošenu energiju. A prijle sve? izgradjuju žene, ako, kako mi je Qaon rabi Kule, glavs kanu vjernih Židova Palestine, rekao, »ako odgajaju 5 djecu za rad oko Oeulat Haareca.« 1

' Mina Freund Bar?

IZ ŽIDOVSKOG AKADEMSKOG POTPORNOG DRUŠTVA U ZAGREBU

Židovsko Akademsko Potporno Društvo u Zagrebu,; obratit će se ovih dana pismeno na naše banke i poduzeća H molbom za potporu i pripomoć. Ne moramo posebno isticati, od takove je važnosti i značenja ovo potporno društvo. Ono daje besplatnu ili vrlo jeftinu hrana u svojoj menzi preko 150-orici siromašnih studenata, najoskudnijim daje stan u svom djačkom domu, podjeljuje zajmove, potpore u novcu* udžbenike, ljekarije itd. Koliko li to sve vrijedi za sinomašnog studenta, koji je u ovim teškim, i nesnosnim ekonomskim prilikama našao toliko energije i ambicije, da uči t da; stvora iz sebe nešto više i bolje. Ž. A. P. D. može to sve da vrši samo uz potporu cjelokupnog gradjanstva, koje je to ddsad u punoj mjeri i činilo. Apeliramo stoga na naša poduzeća,, dla prema tom nadobudnom potpornom društvu mladih ljudi ovom, prilikom pokažu što veću susretljivost* te mu dopitajuuiz, svog godišnjeg budžeta jedan prinos.

VUKOVAR Purimska zabava. Komunalni izbori. (Od našega redovitog dopisnik ali 27. februara održana je elitna- purimska zabiaara u Vukovaru sa biranim rasporedom; uz sudjelovanje pmaka osječke operete i opere. Odziv je bio vanredno velik, tako da je velika dvorana Orand-hotela bila dupkom' punai. Priređjrvački odbor priredio je publiči tako ugodno veće,, da je moralni uspjeh, a i materijalni urj svakom pogledu, zadovoljio* 2t marta o. g. održat će se ponovni i z b o riT: za gradsko zastupstvo u Vukovaru. Kako čujemo, Židov# će građa; Vukovara kao i uvijek db sada* iznijeti svoju »osebn« katmMao’tonu listinu.

OSIJEK. Glavna skupština Židovskog Narodnog; Društva. Žij. opskrfiilište. (Ođ našega redovitog dopisnik aJ (Mbml U dvorarfl židovske boaoštovm; općine održana u nedjelju 28. februara 1926. glavna skupština 2idovsk Naćijonalnog Društva ko;a je Ma dosta dobro posjećena. Skupštinu otvorio, je potpredsjednik dri Karlo We.isj, mann. n, U sati, pozdravivši prisutne i zamolivši relerenij da izvješće o radu u prostoj godini. Iz l tajničkoga izvještaj moglo se razabrati, dar je rad društva bio veoma neznatan da su akcije provodili pojedinci a- ime društva. Veoma u pjela bla je u prošloj godini akademija prigodom otvorenj univerziteta, u Jerusolinui,. ikoja je djeofvaia.. propagatora kod Nežidbva. Izvještaj ponrjerenika za Kerari Kajemet bio mnogo pu.iijL Akcija sa. škrabicamar provodi se dosta.. Sntes zivno, ii gospodje su smjestile do sada oko 400 škrabica, utorak 2. marta održala se Parimska zabiaivav za Koju. pripraive iz.vršene s mnogo mara«, pa, će znatni dio prfhcuj ove zabave, pripasti Narodnom Sondu. Izvješća primila skupština na: znanje, pod je liv®, apsoiutorij starom odbor Iza toga izabran je rtovi odbor na čelu s drom. Niki.,a Tolnau esr o m kao predsjednikom. Potp-ecišjedracisaa ia b ralu a su %f.. Ljudevit; Kohn i dr. Karto- Weis«nn tajnicima gđjica. Olga; PKat znan i dr. !to Her lihge blagajnikom; Artur i Sc.h w,ahear6 ta, povjerenikom za Kl jng. Ljudevit Fr e u adiich, za KH drr. Edmund Al; ma n, za organizaciju, direktor židovske osnovne šltole 2i Sonnens« h e i n, a za. omladiasld. rad dr. tiga K šS c(k L U odbor izabrano; je 12: lica.. Novoizabrani predsjednik;, dr. Nikola. To 1 natre r i hvalk) se trn izboru tražeći pripomoć svih članova :at rad oi učvršćenja.' organizaoiiie. Apelirao, je na članove, das svaki s djeluje kod: šekelske akcije, koja se tmade naročito obzir na »mjesec organizacije* temeljito provesti Organizacija preduvjet; đa si svjesno revnoj stvo st’nori čvrstu bazu akcijom ,program u-’jevrejskoj općooS i za-sve druge akcije javnom životu. Odbor nastojati će što psfje osigurati .prosi rije za židovsku ćitaomici*, u kcabl će se društvi članovi sastajati radi gajenja društvenosti, čitanja jevncjsl novina i priređjžVanja. predavanja. Gospj Adolf Maftilen predložio je osnutak, jevrejske do m u* kojemu bi se smjestile sve jevrejske institucije, i ročiio ii gombaoma »MakabUai«.. Zaključeno je, da se wdi i čuna i o osnutku jevrejskoga doma, kad bude; dovršena i čija oitoora zet židovsko opskrbilište. ♦ Osječki Židovi ozbiljno se spremaiM, da stvor.® jed lijepu socijailhu ifMstHjnjcttor židovsko opsknHSSte. EtoW čudno ime aa jednu dobru stvar, ali osječki profesori filokj ustv»dBše, đa sr.psko-hrvatskS jezik nema uopće ili netna 1 lje (Sfeei za takovu instituciju, kakova se slzvara., U to đovsko opskrbilfšte treba da se smjeste zn privnedu nes sobni Jevreji iz Osijeka, a u koliko će to kasrUje: biti n* guče I ito osje*3kd ickoßce. Majo Lokalnoga i se naročito aaglasuje, rrtora uvijaj bit* kod osječkih akc dokle će nemoćrtici iz osječke okolice dođi ii obzir samo ikoliiko će to 'kasnije hiti moguće«. Kottst'tutrajuća glavna škupšdna novo osnovanoga 1 Stva održana je pod predsjedanjem g. drra. Huge Spitzei dok ie predradnje za skupštinu veßkrm marom obavio pn sjeđnik; Hevre Kadiše g. dr. Josip flo rn. Ideja osnutka I (Nastavak vijesti iz Jugoslavije na sir. 6.f

4

»ŽIDOV c

BROJ 10.

ANNY GRUiBNHUT, WiEN i ADOLF HgRZOa WIEN vjenčat će se dne 7.* marta ». g. u V.akovam