Židov

KNJIŽEVNI PREGLED

jubilarno izdanje Bjalikovih W djela I U tevetu god. 5683. slavfto je jevrejski narod jubilej perodjenja H. N. Bjal i k a. Na mnogim akadeHjama u čitavom jevrejskom svijetu govorilo se o svečaru djelima, mnogi lijepi članci pričali su o njemu. prijatelja su znali, daj če se sve te priredbe zaboravi, a novdnski člamci zabaciti. 1 odlučE su, da Bjalikov juovjekovječe izdanjem njegovih djela, po kojima, ćemo pjesnika i njegov mnogostruki: rad. Balkova djela u jubilarnom izdanju obuhvataju četiri prijevod njemačkog klasika »Vilim Tek, prijevod »Don Kihota«, pjesme Bjalikov«, te njegove i literarni članci. Da počnemo sa prSjevodr'ma. Posljednjih godina osjeća se u hebrejskoj književnosti praznina u prijevodima svjetskih pisaca li klasika. Tre■do je i jevrejsku čitalačku publiku upoznati sa duševnim drugih naroda, a da i ne razumije sve moguće jezike. Ali '.prevodienje klasika traži majstore od stila, uz to potpuno vladaju ne samo hebrejski, već i jezikom kojega prevode. S ponosom možemo danas ustvrditi, da ■i se ti umjetnici našli (na p<r. Bjalik, Frišman, Černihovski. J. Kohen i dr.) č već posjedujemo Lijepi broj svjetH;-h djela na hebrejskom jezjai. Najveća zasluga za ove ide izdavačku) zavod J. Stiebel, koji je sve te izdao. Dva Bja likova djela, o kojima je riječ, odli■uju se klasičnom hebrcjštinorn A ako daju vjeran sadržaj Oba djela su punktirana, što poveoaje njihovu vriHednost. Vrijedno, bi bilo, da svako pročita ove dvije knjige, Hm hoće da valjano nauči hebrejski jezik li njegov književni Htil. U okviru ove kratke ocjene Bjalikovih djela nije mjesto Hrovortiitl o njemu kao pjesniku i njegovim pjesmama. NaglaHiti valja, da je to najveća i potpuna zbirka Bjalikovih pjeH.am,a, ikoja je do sada izašla. Mnoge njegove pjesme, naroHito one odštampane u posljednjih godina, te razbacane po H-evijama i časopisima, bile su širim slojevima nepristupačne H tek sada se »nalaze pod jednim krovom«. Posljednja u toj H'.birči spjevana je U. teveta, dan iza jubileja i u toj maloj Hijesmi .rekao }e jubiUrac sve, što je osjetio, primajući bezHmojne čestitke naroda, kd.W ga voli ii njime se ponosi. U tom Hzdanju pjesme su sredjene ne po. sadržaju, već po vreHtienu kada su nastale. Samo grupa narodnih pjesama »M i HšSre ha,am« sačinjava posebnu cjelinu, a ovoj grupi prlHdošle su mnoge, dosad nepoznate pjesme. Da užitak bude ■ potpuniji, knjiga je ukrašena vrlo lijepim crtežima našeg ■umjetnika Budka i mjestimice se pjesma i slika slijevaju u ■ lijepu harmoniju. Mislim, da če od ova četiri sveska za mnoge biti najI vrijedniji onaj, što sadržava njegova pripovijetke i književne ■ članke. BjaFlk je danas, bez sumnje, reprezentant novohebrejI ske literature'! kad se spominje njegovo ime, misli se samo ■ rsa pjesme. Njegove pripovjetke, pisane i porazbacane dcojeB kuda, većinom su nepoznate. Nema mnogo pripovjedaka, ali I bi svaka od njih dostajalo, da pokaže njegov talenat i snagu. I *alo je hebrejskih pripovijesti, koje su na mene učinile to■ Itki dojam, kao Bjalikova »Meahore ha-gader«. Naučen* smo B bili smatrati Mendela pripovjedačem, koji je vjernije nego I itko znao ocrtati život i prilike u getu. Sada nam se otkriva I Bjalik, takodjer čedo geta, me da ga u cijelosti opasuje, već I da nas upozna sa pojedinim njegovim sokacima, -Slavoncima, I bederima itd. Oro što naročita čitaš prrvjačtvim Bjalikove pri■ povijesti! jest psibološika dubina razmatranja stvar] i- ljudi. 1 ■ sve je to praćeno humorom, židovskim humorom, za koji je I teško reći, potiče li iz nalivnosti ili je početak sarkazma. I Mrtr JSi hebrejski književnici ostavili su nam lijepe opise priI roc^e * njenih ljepota. Ali su svi oni gledali sunce i nebo, I šumu i potok kroz prizmu getskog čovjeka. Bjalik je prvi u I hebrejskoj književnosti, koji svoju okolinu samo kao I beto »kuiokajic«. Treba da se spomene još jedna odlika I Bjalikovih pripovijesti; sve su one u većoj ili manjoj mjeri I Protkane agadama i izrekama naših mudracai Drugi dao četvrte knjige sadržava mnoge Bjalikove knjiI ževne članke i studije, razne po sadržaju i vrijednosti, p sane B 11 ra2> no doba. U nekima raspravlja autor o aktuelrtsm zadaI čama novohebrejske literature ] po njima je lakše razumjeti I u cjelosti rad Bjalika; kao sakupljač agade, izdavač 'knjiga I -td. Negdje pak u jednom članku daje potpunu sliku razvitka I iedne grane naše književnosti, kao što u »Siratenu ha-ceira«. Tri lijepa članka posvećena su radu i uspomenama na »djeda« I Moher Sfarim. Zbirku upotpunjuju nekoji polemički I članci, o kojhna se može razno suditi. Knjige su krasno uvezane, štampane lijepim slovima na iinom papiru. Cijena likn je 15 dolara. » More.

Novi nakladni zavod a Palestini. U Jerusolimu osnovan je novi nakladni zavod »K ne set«, Sa svrhom, da izdaje knijge ,o Palestini, o Židovstvu i njegov >ni smjerovima. Literarnom komiteju »Kneseta« pripadjau: Mordehaj ben decheskiel, A. M. Lifschitz, S. Agnon, Radleri rabin 1. Schap i r o. Najprije će se izdati ov e knjige: »Ocar Haarec« (Ideal obnove Erec Jisraela u židovskoj literaturi), »Naš zid« (Zid naricaja), »Povijest hasidskoga pokreta itd.

Židovska enciklopedija Berlin, 28. februara (ITA). Dne 3. marta treba da pod]u u Ameriku đr, Nahum G o 1 d m an n i dr. Jakob Klatzkin, da pndje rade u interesu »Židovs kc Enciklopedij e«, koju oni uredjuju. Oni će u jednu ruku organizovati u Americi znanstvenu saradnju tamošnjih učenjaka i osnovati komite), koji će se brinuti za učešće američkoga židovstva u radu u korist te enciklopedije. Na putu u Ameriku zadržat će se gospoda nekoliko dana u Londonu da urede osnovice za engleski komilej. ♦ Znanstveni rad oko te enciklopedije, koja, kako je poznato, izlazi na njemačkom i hebrejskom jeziku, već je znatno uznapredovao. Članovi su rcdakcijonoga komiteja: dr. Jakob Klatzkin, Berlin (glavni redaktor i redaktor za filozofiju), dr. Maks S.o loweit s c h i k, Berlin (glavni redaktor i sekretar za biblijsku znanost), rabin dr. M. Ehrcnpre i s, Stockholm (nova literatura), prof, dr. Ismar Elbog e n, Berlin (kulturna povijest i liturgija), rabin dr. 1, Fre iman n, Poznanj (rabinska literatura) , dr. Nahum Goldman n, Berlin, (suvremena židovska pitanja), prof, dr. M. Guttmann, Brcsslau, (Talmud i Midraš), dr. Fritz K ah n, Berlin, (prirodne znanosti), prof, dr. I. Scheftc 1 o w i t z, Koln, (poredbena religična znanost), dr, N. Simch o ni, Berlin, (stara povijest i sredovječna literatura), dr, H, Torczyncr, Berlin, (jezične znanosti), prof. dr. Gotthold W e i I, Berlin, (arapsko židovska povijest i književnost), dr. M. Wischnilzer. Berlin (gospodarska povijest i nova povijest). Sad se dovršava tisak prvoga sveska. Za koji dan izaći će pokusni svezak enciklopedije. Taj će svezak obasizali pet araka na njemačkom i hebrejskom jeziku. U posljednje vrijeme osnovali su se pored njemačkoga komiteja za enciklopediju, koji postoji već dulje vrijeme, takovi komiteji u Belgiji, Francuskoj, Holandiji i Svajcarskoj. Ovim su komitejima članovi veoma ugledne ličnosti iz raznih zemalja, koje če raditi za enciklopediju.

HEBREJSKI ČASOPISI. Novi brojevi Hašiloah-a i »Hatekuie«. Nedavno je izašao prvi svezak novog godišta hebrejskoga mjesečnika »H ašil o ah« (45. svezak, br. 1. i 2.; adresa Jerusolim POB 273) u redakciji dr. Josela Klausnera i Jakoba Fihm a na. Taj novi bogati svezak sadržaje lijepi broj dragocjenih literarnih, znanstvenih i esejskih priloga. Spominjemo: pjesme od Šneura, Fihmana, Šlunskog; pripovijetke od Agnona, Reubcnia i Burle. Černihovski iznosi prijevode babilonskih legenda u poetskoj formi, R. Benjanun priopćuje pisma Brenera, Radovic piše o Abrahamu Ibn Ezri, I. Jehuda o arapskoj poeziji, Tartakovver o Max Weberu kao socijologu, Hans Kohn o Romain Rollandu. Hugo Bcrgmann objavljuje esej o matematici i kritičkoj filozofiji. Aktuelnu temu »Isus i kasnija židovska literatura« obradjuje prof. S. Kraus. Klausner i mnogi drugi pišu u rubrikama »Pregled« i »Bilješke«, koje zauzimaju stav spram raznih literarnih dogadjaja i životnih pitanja. Sve u svemu taj l svezak stoji na takovom nivou, koji bi služio na čast svakoj vrsno uredjenoj evropskoj reviji. Redakcija hebrejskog časopisa »H atc k u f a«, što izlazi četvrtgodišnje, (Naklada Abr. Jos, Styb c i, Variava), izdaje upravo 23. svezak. U uvodu se sa.općuje da če časopis uslijed velike krize Sto vlada upravo Poljskom izaći iznimno ove godine lek jedamput. Novi svezak donosi najprije odlomke iz jedne drame Jakoba Kahna; od pripovijedača zastupani su: Jewin, Opatošer, Weinberg, Jakob Rabinowitz, Baraš, Šofman. Černihovski prevodi babilonske molitve, a Fihman njemačku liriku: Goethea, Storma, Holderlina, Dehmcla itd. Od rasprava treba spomenuti; Dr, Halper »Žid, literatura na arapskom jeziku«; prof. dr. Horowitz: 1001 Noć; dr. Tartakovver; Sistem Franza Oppenheimera itd. Od pjesnika su zastupani; Fihman, Šlunski, Kriburecka, Černihovski itd. Ima nadalje kritičnih rasprava i bilježaka na pr. o Thomasu Mannu.

Konferencija židovskih književnika i žurnalista u Berlinu. Ovih dana održana je u Berlinu konferencija židovskih (hebrejskih i jidiiš) književnika i žurnalista sa ciljem osnivanja saveza, koji će štititi njihove profesionalne interese. »HAAVIV« list jevrciske mladeži god. IV., br. 6. U predvečerje Purima izišao je februarski broj .Haaviva« sa lijepim sadržajem. U ovom broju nalaze se dvije oveće pjesme i to »Oeda« od Samuela ,R o ma n e (Tu,zla) i »Erev; Sabat« odi'Motee Finci.-Buki (Milano) te kazaliSni'komad »Silom bolesnik«, komedija u 1 činu od B. Silvan-Jaffe. Od pripovjedača zastupani su Maks Nordau (Tajna carstvo) i Irma Sing e r (Simson). Obilna rubrika: razbibriga i zagonetke završuju ovaj broj, koji’ je urešen i slikom našega slikara/ • Adolfa W eiitllet a; Igrači šaha. Uredništvo i Uprava »Haaviva«: Mirjani VVeiller, Zagreb, Bakačeva ulica 5,.J11. kat. Pretplata Iznosi godišnje 50 dinara, a polugod šnje 25 dinara. Šestim brojem, koji je upravo izašao, ušao je »Haaviv« u drugo polugodište 4. godine, pa se umoljavaju svi pretplatnici, koj£ još nisu poslali pretplatu za drugo polugodište, da to učine odmah.

Znanstvena literatura'na hebrejskom jeziku Zbog zastoja na hebrejskom tržištu knjiga pa zbog opadanja hebrejske književne produkcije u galutu, povela se u zadnjim tjednima u Palestini češće diskusija o tome, a urodila je pokušajima samopomoči. Udruženje je književnika izabralo naročiti odbor, koji treba da prostudira ovo pitanje. Nekoliko je energičnih akcija u tom smjeru poduzela organizacija učitelja. Učitelji su zaključili, a da nijesu čekali na inicijativu sa strane nakladnika, da izdaju svojim sredstvima, koja im stoje na raspolaganje drugim riječima to znači; onim, što će od plate oduzimati zbirku knjiga »Blago učitelja« (Ocar hamorc). Zbirka bi trebala da u nastajne tri do četiri godine dostigne .opseg od 800 araka. Opća pedagogijska, humanistička i realistična komisija, slažu upravo program za publikacije. Poteškoće jednoga takovog izabiranja knjiga teško si je predstaviti, a naročito onome, tko stoji postrance, U literaturi, u kojoj nije mnogošta iz raznih polja čovječjeg znanja još publikovano, mora da je izbor osobito poman. U prvom se redu radi o prijevodima sa originala sa svih jezika, i tu može izlaženje jedne knjige često više škoditi, nego što može donijeti dobra. Jer čitalac koji pozna samo ovu jednu knjigu, često će ju primiti posve bez kritike, a kad fali protuteža u drugim knjigama, mogu da se u čitaoca stvore posve krive predodžbe i nazori. Tako biva, da mnoge knjige, pisane na evropskim jezicima dodju nehotice u jednu atmosferu, koja se u hebrejskoj literaturi ne nalazi. Autor takove knjige drži da su čitaocu poznate već i druge knjige iz pojedine struke ili da harem do njih čitalac može da dodje a to nije ea sad još moguće. Izbor prema tome često pada na razne popularne knjige, za koje nije potrebno nikakovo predznanje i lako se čitaju. Ali prevadjanje takovih knjiga nije poželjno, jer kad već čitalac imade na raspolaganju malo knjiga, treba da se odgoji za dobru i temeljitu lektiru. Pomanjkanje knjiga djeluje veoma loše, pa tako hebrejski čitalac upoznaje razne duševne potrebe iz kratkih referata hebrejskih časopisa. I tako on doznaje tek »Schlagvvort«, a ne pravu duševnu sadržinu jednog pokreta. Kod svih tih poteškoća naročito treba pozdraviti kada su već korporacije zatajile inicijativu pojedinaca da stvore znanstvenu literaturu na hebrejskom jeziku. Ovdje želimo da skrenemo pažnju na pravnu i filozofsku biblioteku, koju izdaje dr. J. Junowitz u Jerusolimu. To je inicijativa jednog čovjeka, koji posjeduje više smionosti, nego novaca, i koji je skoro bez novaca u kratko vrijeme stvorio nešto veoma vrijedno. Pravna biblioteka izdala je dosada veliku knjigu ruskoga pravnika Pokrowskog o rimskom pravu, jednu knjigu istoga autora o temeljima gradijanskog prava i dvije originalne knjige o izvorima židovskog prava od docenta jerusolimske žid. univerze rabina Assafa. U filozofskom odjelenju izašli su prvi svesci znamenitog Kantovog djela: Kritika čistog razuma u prijevodu dra. Junowitza, a u najskorije vrijeme izlazi prijevod Kan tove knjige 0 vječnom miru, isto od Junowitza, te prijevod Ibn Gabirolovog djela »Životni izvor« (preveo dr. J. B 1 uns t e i n). Gabirolovo djelo prevodi se evo na hebrejski, na jezik na kojem je pisano, jer je original izgubljen. Jedno veliko i monumentalno djelo počelo je upravo da izlazi u toj biblioteci: Povijest nove filozofije od Kuno Fischera. Prvi dio toga djela preveo je na hebrejski dr, M. G lii c k s o hn, koji je veoma zaslužan za prevodjenje filozofske literature na hebrejski. On je za Stybel-Verlag preveo povijest novije filozofije od Wi ndelbanda; izašla su dosad dva sveska. Njegovi se prijevodi odlikuju tačnošću i vjernošću prema originalu i vještilom kako rješava prevodjenje teških i novih pojmova. Prijevod izašlog prvog dijela Fischer.ove povijesti od osobite je važnosti za hebrejskog čitaoca, jer nam daje opću kulturnu povijest i povijest religije u srednjem vijeku i u doba reformacije, o čemu dosada nije postojalo slično djelo na hebrejskom jeziku. Velika je zadaća preuzeti prevodjenje jednog tako velikog i monumentalnog djela kao što je to Kuno Fischerpva povijest filozofije, a može da dodje i do opasnosti da izdavaču ponestanu materijalna sredstva, da prevodjenje ovog velikog dfela sprovede do konca. Bila bi to velika šteta. O tome treba da vođe računa svi prijatelji hebrejske knjige. Stvaranje znanstvene literature na hebrejskom jeziku to treba uvijek i opetovano da se naglasi jest danas je-, dna od najvažnijih naših narodnih zadaća. (h. b. »J. Rndsch.«).

Jedna nova knjiga o antisemitizmu. Kod Oesterheld u. Co., Berlin, Wls, izašla je upravo knjiga od Walter Sulzbacha: »Vorurteile und Instinkte«, eine Untcrsuchung iiber die Rassenabstossung und den Antisemitismus. Ova knjiga, koja obasiže 68 stranica, iznaša veoma interesantne nazore o biti i pojavama antisemitizma.

Jedna »tajinstvena« književna bilješka. U broju 6410. od 27. februara beogradske »Politike« čitali smo na strani 9, pođi rubrikom »Književne bilješke« slijedeće; »»J evr e j i i Jugos 1 a v i j a*. Mole se pretplatnici ove knjige da još pričekaju štampanje; ako žele da im se novac vrati, neka se obrate na poznatu adresu«. Veoma bi nas zanimalo o kakovoj se to knjizi radi, koja je to »poznata« (I?) adresa, koja sakuplja pretplatu, a drži da je shodno da se javno ne iznese, te koji je uzrok, da te ta »adresa« zove samo »poznatom adresom?«

BEOJ 10,

»ŽIDOV«

5