Židov
ngaiovanih. to bi uspjeh mogao biti ne mnogo, ali nešto nanjJ. , Žalimo ovog puta za odličnim cijomstom gosp. Lavom lirscHlojn, koji je prošle godine bio duša u radu za timsku listinu, a koji je sada daleko od naših redova, primio candidaturu na nesigurnom mjestu iako na vanstranačkoj listini. Ovi izbori, koji će se obaviti na 11. aprila očekuju se sa „Ovećim interesom, a pokazat će novo raspoloženje medju našim Židovima, raspoloženje složnog rada dosada, prttiono zavadjenih struja. Za nedjelju 4. aprila bila je sazvana velika izbornička, .edinstveno židovska izbornička skupština, na kojoj je govorilo vije govornika. (J. W.) SARAJEVO. Novi savjetnici uprave sarajevske gradske opčine. Napokon su partaijski mjesni odbori Narodne Radikalne Stranke i Hrvatske Seljačke Stranke predali komesaru sarajevske gradske opčine listinu svojih predstavnika u savjetodavni odbor komesara (Narod. Radikalna Stranka 16, a HSS 10 predstavnika). Medju predstavnicima za listine Narodne Radikalne Stranke nalaze se 5 Židova gg.; Avnam Majer All arac, Albert Kajon, dr. Braco Poljo ka n, Mojze D. Salom i Mordo Atij as. Na listini HSS nema nijednoga Židova. Novo vodstvo Bar Kohbe, Na posljednjoj glavnoj skupštini »Bar Kohbe« izabran je predsjednikom toga agilnog gimn. i šport, društva dr. Leon Perić. Izgleda, da će rad društva u ovom godištu biti. naročito intenzivan. Rezultate svojega rađa na području športa i gimnastike nastojat će »Bar Kohba« pokazhti u dostojnoj mjeri na sletu jugoslavenskog okruga »Makabi«, koji će biti dne 30. i 31. jula i 1. augusta ov. god, u Zagrebu.
Privredne vijesti
»CROATIA« OSIGURAVAJUĆA ZADRUGA, Za 17. o. mj. sazvana je 40. redovna glavna skupština našeg najstarijeg domaćeg osiguravajućeg zavoda »Croatiae«, koju je godine 1884. utemeljio slob. i kr, glavni grad Zagreb i koja je naročito od oslobodjenja ovamo razvila jaku expanziju po čitavo) našoj državi. Iz računa razmjere, objelodanjenog u službenim novinama, razabire se vanredan napredak zavoda i u godini 1925. Na: premijama polučeno je skupa sa pristojbama Din 34,092,701,34; broj zadružnih članova iznaša 90,686, a osigurane glavnice su dosegle iznos od Din 8,143,726,572,50. Od postanka zavoda isplaćeno je za štete Din 44,682.142.10, a u samoj godini 1925. Din 17,246,707.76, Premijalna rezerva je narasla na iznos od Din 27,346.496.77, Kraj temeljne glavnice (osigurateljne zaklade) od Din 500.000, iskazan je poslovni suvišak Din 159.232.47, a bilančna zadružna aktiva porasla je spram minule godine od Din 39,124.934.46 na Din 49,562.631.38. Isplata kupona zadružnih temeljnica za godinu 1925. bit će predložena glavnoj skupštini u jednakoj visini, kao i lane (8%).
Palestinski film
Prikazivat će se u nedelju, dne 11. aprila u 10 sati prije podne u Balkan Kinu. IZVANREDNA GLAVNA SKUPŠTINA »ŽID. OML. KOLA U ZAGREBU. U nedjelju, dne 11. aprila u 2 i po sala poslije podne ođržaje se u Žid. Djačkoj Menzi, Pamotićeva ulica 16. izvanredna glavna skupštino »žid. Omlsd. Kola« s ovim dnevnim redom: 1. Izvještajno radu. 2. Demisija Odbora, 3. Izbor novoga Odbora. Hesped z« blagopokojnoga nadrabina dra. Hozeu Jacobia, bit će u hramu u Strossmayerovoj ulici u utorak dne 13, o. mj. u t'/ 2 sati u večer. Spomenslovo govorit će rabin gosp. dr. Mojsije Margel.
Vjesnik Sav. Žid. Omlad. Udruženja.
SASTANAK VODJA S. 2. O. U. Na poziv Hanliage S. 2. O. U sastadoše se vodjje saveznih udruženja u nedjelju 4. travnja 1926. u Zagrebu, da razmotre, što je' dosad ranjeno u Savezu, da se izjasne o 'kritičnom stajnju omladinskoga rada i najzad da izvijeste Hanhagu o svim onim pitani ma, do kojih stoji naše djelovanje u budućnosti. Razgovori, započeti referatom Jocla Rosenbergera o stanju jugoslavenskoga crjoriizma i stavu omladine u njemu s osobitim obzirom ita ijarsku akciju, a nastavljeni na temelju referata Cvi Rothmiillera o radu od Osijeka do danas, o saveznoj ‘ ideologiji o sletu i »Oideonu«, rodili su neke rezultate, koji će sa bez sumfijc odrajzfti u čitavom savezi nom radu. U vijećanjima su učestvovali od Hanhage Ciča Oross,' Joel Rosenberger i Cvi) RothmiiKer i kojih dvadesetak delegata. Neka su se udruženja ispričala i poslala rezolucije ilt precizirane prcdloge za rješavanje situacije. Debata oko referata Jocla Rosenbergera pokazala je ovo; Jugoslavenski cionfeam nije samonSk. U nas nema bujnoga židovskog života, koji bi sam po sebi vadk) do nacionalne afirmacije pa potom i do cijonizma. U drugu ruku nema u nas ni onoga galutskog osjećanja, koje'biva izazvano htio neprekidnom mržnjom okoline bilo osjećajem, da nam izmiče tlo ispod nogu: antisemitizam ie u nas dosta blag, i nema mu nikako mjesta, jer još nema izgradjenili pozicija, iz kojih bi bilo vrijedno goniti 2iidove: a onaj osjećaj, kako je galut propadljiv, koji Je u predratno doba i radjao cijonizam, danas je paraliziran doživljajem Palestine. Dok je prije za cijonistu bio primaran doživljaj galuta, za nas je na prvom mjestu doživljaj obnove naroda izgradnjom Palestine. Oalutski je doživljaj bio dabome negativan, za razliku od doživljaja: Palestine; no za razliku od ovoga on je bio mnogo djelotvorniji, jer je bio u svakome, jer se ticao svakoga, a Pa j Jest Sna još i danas ne može da stane u središte našega života. U tome je dakle aaidaća ijarske akcije; da idejno obnovit naš pokret i da ga učini samostalnim it. j. nečime, što je daleko više od pustoga vršenja različitih odredaba CijOrfističke L'ksekutive. U tom radu zapada omladinu čajsno mjesto; ona ima da unese svojega elana u pokret, da pomogne i organizatorno i idejno jačanje naše Organizacije, a da pritom sa simpatijom prati organiziranje sefardskoga židovstva, jer će možda uprava njime jugoslavenski cijonizam dobiti posebnu, svoju notu, pa će odgovaralti većma našim prilikama. 2ivahna diskusija o referatu Cvi Rothmiillera razotkrila je stanje Saveza, pa je. time omogućila Hanhagi stvaranje ispravnih odluka. Osječki je slet bio svakako jedna visoka točka, jer je tamo stvoreno idejno iedinstvo čitave omladine na temelju jedinoga cijonističkog programa; rad i odgoja za hebrejsku radnu Palestinu. U vodstvo su ušli vodie onogaj dijelai omladine, koji je već bio pri ostvarenju toga programa; Ahdut Hacofim imao je da postane saveznom srčikom. Medjuto je Ahdut različit iod ostale omladine po svojim životnim formama, tako da se jaz nije mogao premostiti;
na jednoj je strani bio maleni* ali jednovitf, i snažni Ahdut, na drugoj strani brojna, ali rascrjeparva i slaba savezna omladina. Zbog toga i vodstvo nije moglo ništa da poduzme. Po prvotnoj namisli imala je Hanhaga poduprta Ahdutom da pomalo cofezira Savez; budući da to nije išlo, izgubilo je vodstvo kompas pa je moglo da izvede tek neke nezmitniie ii gotovo samo tehničke akcije (izdavanje vjesnika, aktivno učešće u Vijeću Saveza Hanhaga nije vidjela prave mogućnosti rada. Pored toga je li omladina zataj’la, čak i u posve primitivnim zahtjevima, te se činilo, dd je desorganizacijom uništen Savez. Zbog toga su ii sazvami vodje, da se Hanhaga posavjetuje s njima o daljemu putu. Trebailo je naći, na kome ili na čemu je krivnja zbog ovogodišnjega neuspjeha, pa da se ona uzmogne ukloniti. Bilo je različitih mišljenja. Jedni su napali osječki program. Tražili su, neka se iskreno prizna, da naša omladina ne može da se odgaja za Palestinu i neka se po tome afirmira i galutslkii pravac u tmlftdini. Drugi su razlagali nemogućnost »galutskoga« cijoomladini, jer program nikad ue smije da bude kompromislersk 1 , ako hoće da) obuzme omladinu. »Program omladine mora da počinje riječima; cijonizam traži to i to; ne može se omladini reći; radite ovo ili ono, jer to cijonizam ne brani!« Nije dakle kriv program, jer je to jedihi cijonistički program uopće (a naš Savez hoće da bude cijonistički!), nego treba grešku tražiti drugdje. Bar Oiora, Wien, je našla pravo rješenje; Ahdut ne može da bude saveznom jezpJVom vani ii idejnom smislu; Hanhaga se ne smije pouzdati samo u Ahdut, nego mora mimo Ahduta da obnavlja savezne stanite i da. budi u njima osjećaj odgovornosti za Savez. Tako su sabrani vodje tražeći od'Hanhage življi rad nego dosad mogli da steknu pouzdanje, da će taj rad naskoro započeti, jer je nadjena osnovica za početak akcije: oživljenje saveznih društava u znaku osječkoga programa. O tome govori jed na, s dvotrećinskom većinom primljena rezolucija; Vodje saveznih udruženja izriču uvjerenje, da su osječke rezolucije podesna baza za rad omladine. Piri tome se spoznaje, da ie velikoj većini današnjega Saveza nemoguće izvršiti sve konzekvendje tih odluka. Uvidjajući stoga, da je rad Ahdut Hacofi/m najbliži cilju, j sakupljeni vodje Sav. udruženja) žele, da se >i ostala savezna udruženja osjete u, većoj mjerli odgovorna za cilj Saveza: rad za Pa?.est : inu. O sletu su se pokazala dva mišljenja. Jedno je, da se slet priredi u vezi s kempom Ahdut Macofim, pri čemu hi dašlto učestvovalo samo nekoliko mjesta, jer bi ostala otišla na slet Makabi-Okruga. Tako bi se najlakše odijelio onaj dio omladine, kojemu je stalo do odgojno-djonističkoga rada, od ystale omladine, koja, ima više razumijevanja za svečane priredbe i sportske atrakcije. Drugo je mišljenje bilo, da zai ovakav slet u, vezi s kempom, dakle vani u prirodi, treba omladinu prije svega odgojiti, jer bij inače taj slet mogao da sikrahira. Velika većina omladinaca zacijelo hi željela, da se priredi, slet u dosadašnjoj formi, t. j. ovaj puta u vezli s Makahi-Okrugom, koji priredjuje slet koncem jula u Zagrebu. Naglašene su i sve nezgodnosti toga; nepodesnost Zagreba za otnlad'nske sletove; nezgodno vrijeme (sportske bi pri-t redbe zauzele petak i nedjelju, pa hi nama ostali istom ponedjeljak i utorak): nemogućnost, da omladina dodje pravo do izražaja) lltd. Konačna odliika pripada dakako Hanhagi, koja će još upitati sva savezna; udruženja o njihovim željama. »dideonovo« očajno stanje izazvalo je razKčne predloge: da se. »Oideon« vrati starome obliku, da postane čedan omladinski vjesnik; da se ujedini sa »Židovom« kao redovni mjesečni prilog; da se razviije u smjeru općežidovske kulturne revije, ali da mu redakciju vode n(»mladina. Ujedno se »posve ozbiljno tretirala) obustarva izdavanja. Na koncu je preporučeno Hanhagi, nekai prije svega upravi apel na pretplatnike, da se osiguraju financije, a zatim da razvidi sve kako bi se »Gideon« razvio u kulturnu reviju, jer samo ona može da, opravda velike novčane žrtve. Pri završetku toga sastanka osjećalo, se zadovoljstvo, jer se savezna kriza ukazala prebrodivom pa sad valja samo sačekati i odluke Hanhage i odgovor omladine nai poziv svoga vodstva. r.
Vjesnik Povjereništva Keren Kayemeth Leisraela Ltd.
POVJERENICIMA KEREN KAVEMETH LEISRAEL LTD. Drugo polugodište, u koje smo stupili, traži od nas, da intenziviramo sabirni naš rad, pa da namaknemo i nedostatak prvoga polugodišta. Potrebno ie s toga l , da se svaka akcija dobro pripravi i provede, jer ćemo samo tako udovoljiti našoj obvezi prema KKL. Prva je akcija u ovome kvartalu Lag b’omer akcija, pa već sad pozivljemo sve povjerenike, da se stave u sporazum sa svim židovskim društvima, da ona prirede zajedničku priredbu (po mogućnosti vrtnu zabavu) u korist KKL. Pristupite odmah provedenju ovoga zadatka, kako bi bio uspjeh što bolji. I ovom prilikom molimo, da sva mjesta redovito prazne sve škrabice i da u svaku kuću smjeste škrabice. Konačno ponovno podsjećamo na zaključak Komisije KKL, da od 1. aprila ne će više poimenično, objelodanjivati u iska-
zima iznose ispod 10 dinara. Kod ispražnjivamja škrabica treba stoga nastojala, da se iznos od posjednika uvijek kompletira na barem 10 dinara. Uprava Keren Kayemeth Leisrael Ltd. K STATISTICI ZA PRVO POLUGODIŠTE 5686. Polugodišnja statistika, koju u ovome broju objelodanjujemo. pokazuje prema prošloj godini uspjeh iako, što ćemo odmah istaknuti, nismo postigli propisani kontingent. Smatramo da nije odlučna samo velika svota, koja pokazuje znatan napredak prema prošloj goditi (din. 597.020.74 prema 422.955 din. u prošloj god 'ni), već i okolnost, da je, ta svota prvi put rezultat sistematskoga rađia), posljedica izgradjivanja našega sabirnoga aparata, Sntenzivfranja svih naših sabirnih grana, a naročito škrabica, ptakasai i Torandarorva. Škrabice donijele su u ovom polugodištu din. 61.020, dok je u cijeloj prošloj godini unišlo na škrabicama din. 47.687.
BROJ 15.
»žlDuix
5
HANA WEISSMANN EIZIK HANDEL ' zaručeni 4. aprila
Izraelitički ritualni panzionat za uzgoj u kućanstvu u Hamburgu Panzion za djevojke iz dobre kuće za usavršenje u kućanstvu i šivanju i za društvenu i jezičnu odgoju i naobrazbu. U panzion se primaju i djevojke, koje studiraju u Hamburgu. Regina Bachrach, Hamburg 13. Rutichbahn 11.
99 o ni * *li *2
~ELECTRO-LUX‘‘ Štrosmajerova 8. ZAGREB Telefon 29-24. Univerzalni aparat za čišćenje stanova Tražite besplatne i bezobvezne pokuse.
SPECTRUM d. d Kopfista, Dub§kjr ft Hr§tlć Tvornice ogledala i brusione stakla ZAGREB BEOGRAD OSIJEK LJUBLJANA Kukovićeva ul. 23. B< ; atska ul. 2. Desatlčina ul. 39. Medvedova u.. > S Zrcalno staklo - Portalno staklo - Mašinsko staklos-6 mm- Ogledala u svim veličinama i oblicima - Srušene ploče - Uvinute ploče - Ustakljivanje u mjedi - Fin ogledala.