Židov

Naša omladina i Ijar-akcija

Poziv Hanhage Saveza Žid. Om). Udruženja članovima Saveza. Vodstvo Saveza Židovskih Omladinskih Udruženja uputilo je povod,om Ijar-aikcije svim saveznim udruženjima i vidjenijim pojedincima ovaj poziv: Dragi haverim! Kao Sto se slikar zna odmaknuti od svoje slike, e da bi iz nužne distance dobio jednovitiji dojam o svome djelu, da ga prosudi, pa da onda odlučnije može da zahvati kistom, dobro je da se čovjek od vremena na vrijeme sabere pa da iz neke udaljenosti promotri svoj život, da sudi j mjeri, da ispituje i uporedjuje. No kao što je nama pojedincima katkada potrebno, da svoj lični život ovako ogledamo, jednako treba da se pokatkad povučemo načas iz naše cionističke svagdašnjice, pa da mirno i sabrano važemo i sudimo naše djelo. Nama je cijonistima ovo toliko potrebnije, što nas sitni rad prenatrpava, te u očajnom rvcnju često promašujemo ispravnj smjer, često gubimo duševni kompas i ravnotežu. U izaratno vrijeme pa i u zadnje se dane često čuje riječ o krizi na svim linijama i u svim oblastima socijalnoga žjvota. U toj općoj atmosferi krize pa i dekadanse počesto se istaknuo gradilačk{> i pozitivni rad cijonističkoga pokreta, koji je u sve teške dane, dok su se na medjunar.odnim arenama dešavali najteži sukobi, dok su se mnoge kuilise na licu svijeta rušile i mnogi se akteri izmjenjivali u sve to vrijeme cijo nizani si je kao neki čunj na uzburkanom moru vješto krčio put i sve se bliže primicao cjlju. Pa i treba s udivljenjem promatrati uspjehe, što ih je osobito zadnjih godina cionistički pokret postignuo. Da uzmognemo pravo da .ocijenimo uspjehe cijonističkoga rada treba samo malo da zavirimo u život i bivanje ,oko nas, I šta vidimo? Sav se »kulturni svijet« još danas savija od rana, Sto mu jh je nanio rat. Posvuda »krize«. Pa zar nije tipično: veliki socijalni obrat, koji se nagovještao s Istoka uz bučne orkane i fanfare , a svojim golijatstvom toliko zastrašio filistre, kanda se srušio u sebe. Kraj svega toga treba da si još nešto dozovemo u pamet; treba da se sjetimo kako se u »velikome svijetu« dojuče o nama mislilo i sudilo, a kako od dana, kad su naši moderni profete iznijeli pred Hce židovskoga naroda i pred lice svijeta bit i istinu židovskoga pitanja. No pamtimo, da je svijet više promijenio svoje mišljenje o nama, kad nas je vjdio na djelu, nego slušajući, gdje se riječima očajno borim,© za svoje pravo. Po činu su nas sudili: Emek, Tel-Aviv, halucim, radničke komune i kooperatjve, KKL, KH i tako dalje, i lako dalje. Pa doista, kad sve to uočimo, moramo iskreno priznati, da je cijonistički pokret izvršio znatan preokret u svijetu, da je stvorjo mnogošta pozitivno i velebno, a ta nas činjenica treba to više da raduje i bodri na ustrajnost, što se naš stvaralački rad vrši baš u času, dok se ruše već veoma labave osnovice svega »kulturnoga« svijeta i dok tai svijet srlja svome ruinu. Cijonizam je dokazao svoju stvaralačku i gradilačku sposobnost. Neka ga njegovi neprijatelji s desna i s lijeva i ma otkud bili napadaju. Neka ga jedni žigošu malograđanskim pokretom, neka ga drugi krste utopičnim, šovenskim, zakašnjelim, anahroničkim. Neka našj dobro i zlonamjerni suđije gov.ore što im već pada na um. Sve su to riječi, prečesto fraze, a samo činjenice govore. Istina je doduše, da ima časova kad su i najuvjereniji cijoniste skloni,

da podlegnu negativnoj kritici. Ima časova, kad nam se čini, da ćetn,o si na vršku naše sumnje prelomiti kičmu, no sumnje se savladaju, kičma osnažuje post nubila Phoebus. To je životni ritaim djonjističkoga B njego vi se i doljovd iznrijenjuju. Poslije zastoja dolazi zamah, uspon i polet. A baš taj osjećaj sigurnosti pa bili i najdublje čekamo na vršak vala —, ta vjera u konačnu pobjedu cijonizma dokazuje svu njegovu današnju snagu. Cijonizam može danas da izdrži i najtežu kritiku! Kraj svih tih uspjeha i pozitivuma cionističkoga pokreta, ne smijemo da na drugoj strani zaboravimo kako je mala šačica ljudi, cijonista, doista aktivno sudjelovala oko toga rada, kako su neumorno U patuljci po broju i mogućnostima jurišali na zidine okrutne i ohole salonske gospode, koja- trijesu htjela ni da čuju za lude misli cijonističke. Ti ludjaci, cijonisti, danas su pobijedili, no već su got,ovo i iscrpeni od

neumornoga rada i vječite borbe. Oni prvi borci još su danas na svom položaju, a dok su se grčevito borili jurišajući naprijed., nijesu mogli da misle na čas, kad će njihova umorna desnica klonuti i kad će njih trebati da zamijene mladji. I zato nije slučaj, da se zadnjih dana u cijonističkim redovima neprestano slave pedeset j šezdesetgodišnjice. Ali treba iskreno priznati, da su se po neki naši prvi borci već umorili mnogogodišnjim borbama na svom položaju. Apo tome se opaža i umornost u cijonističkim redovima. Cijonistička Egzekutiva je, eto, u spoznaji te činjenice odredila mjesec Ijar (15, aprila 15, maja) mjesecom propagande cijonističke misli medju svim Židovima, kako bi se u taj mjesec dana pomnogostručenim energijama nastojalo nove, neistrošene snage privesti cjjonistJokome pokretu. Danas je doduše tešk,o propagirati cijonizam. Jednom, dok je još Židov zguren sjedio na vratima naroda i čekao da će ga tko nogom gurnuti ili da mu podijelj, milostinju, onda je cijonizam još bio buntovan pokret, ondia se je lako propagiralo. No danas, kad gotovo sav svijet glasno priznaje, da je cijonizam jedini logički odgovor na židovsko pitanje, a kad se na drugu stranu od cijonista tražj djelo, 1a ne priznanje, danas je teško

ljude privući na djelotvoran rad, medju prave cijoniste. \ ta nas spoznaja to više mora da tjera na osvajanje. tvrdo uvjerenje, da je cijonizam jedini logički odgovor na i dovsko pitanje, treba da nas gonj medju onu našu braću, k>, još nijesu bilo iz tromosti, bilo iz zašlijepljensoti medju Opet i opet moramo ari, koji znamo da govorimo koji ne vide. No u ijaru treba da govorimo ne Samo k koji još nijesu medju nama, nego i sebi. Treba da vamo sa svojim cijonizmom, treba đla svoj cijonizam prod’4 mo i .očeličimo. Obnova duhova i srdaca u tome ležj najvažniji smisao ijarske akcije, kako je nri shvaćamo. Sve su se cijonističke organizacije spremno odazvale p, živu Cijonističke Egzekutive. Svuda, gdje ima cijonista v«, ma se živo sprema ta »opće-cijonjstička« akcija. Dabome svakom kraju i u svakoj cijonističkoj stanici dobiva ta akti, svoju specijalnu notu, svoj lokalni kolorit. Pa što čekamo » Savez Židovskih Omladinskih Udruženja, od te akcije? 1 čemu je njena zadaća u našem krugu? Dok naši gradjanski cijonisti u okviru Saveza Cijonist interpretiraju ijarsku akciju uglavnom kao akciju za reorji ntzaciju Es Ce Jota i gledaju njen uspjeh u br« prodanih šekalim i u novim akvizicijama, mi čiji nistički omladinci hoćemo da taj mjesec dana 1 posveti* idejnoj izgradnji našega Saveza. I još više: hoćemo da « trgnemo iz naš« tisuću i jedne noći, iz bajka, i sanja, pa k raomačkj podjemo k djelu i da budemp dosljedni svojim ide* lima. Dok smo u Osijeku odlučno i ponosno rekli »da je glavni zadatak ove radne godine stvoriti povezanost omladia s Palestinom« i »da u svim društvima mora nastati cijonisti čka atmosfera«, mi smo u praksi kanda izgubili put od rijei k činu. Dogodilo se .ono, što se nama, cijonistimia, lako često dogadja: izgubili smo kompas. Htjeli smo u Palesti« a zaglibili smo u galut. I tako se na sastanku vodja u Zagn bu dogodilo, da je jedna grupa htjela da se »stanje legalizira i da Savez proglasimo tako reći galutocentričkim pokretoa Htjeli smo oslobodjenje i preobraženje, a napali sm,o u mrak ropstvo duševno. Još smp uvijek toliko tromi, da volimo da ševno ropstvo Evrope od slobode galilske. Još sm,o toljki beskičmenjaci, da volimo mirni i osigurani život u duševno: getu, no borbeni i stvaralački život u sjenki kedra. U nas ■ razvija nova sposobnost: omladinsko filisterstvo. A pokaže« se po tome, što smo na riječima omladinci, a na činu filjslr. Te tromosti, tih laži i fraza hoćemo da se u ijaru oslobodim: da okupamo svoje duše ida čistjj i svježi kotoknemo i ostvarenju, k djelu. Treba da nadjemo svoj kompas, da i odlučno orijentišemo i da se snažnim zamahom bacimo na ča Eto u tome mi vidimo smisao naše ijarske akcije. Omladinci u mjesecu ijaru treba da razračunavamo a svojim cijonizmom! Uklonite laž i podjite na djelo! Hazak veemacl Hanhaga S. Ž. O, U.

Židovski književnici protiv ideje židovske legije u Palestini. J erusolim, 18. aprila. (JTA) 7 židovskih književni« s dekanom Hebrejskoga Univerziteta dr. J. L. Magnesom na čelu, objavili su izjavu, u kojoj se protestira prota propagande o ustrojenju posebne židovske legije u Palestm Ovakova je propaganda, kaže se u dzjavi, podesna da medju Židovima pobudi bojazan ii zabrinutost. Nacionalni pre stiž traži, da se suzbije ideja o židovskoj legiji.

Umjetnost

ŽIDOVSKE SLIKARSKE IZLOŽBE U BERLINU. Abel Pann. WaHy Peretz-Brutzkus. (frJ U Berlina su upravo otvorene dvije interesantne židovsko slikarske izložbe: jedna je izložba slika modernog palestinskog židovskog slikara Abela Pann a, a druga židovske slikarice Wally P e r e t z-B rutzkus iz Njemačke. Abel Pa nm, čije su slike već za vrijeme XIV. cijonist. kongresa u Beču ,kod bečke stručne ikritike pobudile osobitu pažnju, izložio je sada u berlinskom umjetničkom salonu Schuite. Pann je ovoga puta izložio velik broj slika iz raznih perijoda svoga stvaranja: imade slika iz prvog ranog doba, nastalih za vrijeme njegovih studija u Par zu, a prikazuju ruski te rusko-židovski život, zatim je izložen njegov ciklus »Der Tranenkrug«, slike iz doba židovskih pogroma, te napokon sl ; ke biblijske, najnoviji produkt Pannovog stvaranja, koje su nastale za vrijeme njegovog života i rada u Palestini. Osobit utisak čine njegove biblijske slike. To su oko 100 pastela k I. knjizi Mojsijevoj. Ruth M o r o 1 d kaiže, da su dva cilja vodila Panna kod tih biblijskih ilustracija. Prvo: biblijski dogadjaji treba da imadu života, a mora da se prikažu 'onako, da budu svima razumljivi; zdrav realizam treba da bude povezan sa običnim prikazivanjem krajolika, a legendarne biblijske osobe treba da su prenešene na ljude što sada žive na orijenftu. Drugo: treba da se podcrta biblija kao kolijevka fantazije. Kod tih biblijskih ilustracija priklonio se je Pann načinu ilustrovanih, kako je izveden u slikama raznih amerikanskih ilustrovanih izdanja knjiga priča. 1001 noć. Pann nastoji da život i zbivanje u bibliji počovječJ (vermenschlichen). Veliku ulogu i mnogo operira sai bojama, kojima želi da sve prikaže u orijentalnom krajoliku. (O Abelu Pannu i njegovim slikama gledaj pobliže prikaz Leje Levi u 9—12. br. VI. god. »Gideona<J * Dok Pann u svojim biblijskim slikama gleda palestinski kraj očima orijentalca, dotle Wally Peretz-Brutzkus gleda i liše palestmski kraj očima evropejskoga slikara. Njezine slike, izložene u Berlinu, prikazuju razne motive iz Palestine. Kušala je da prikaže i počeitak novoga života. Imade si ka, koje prikazuju motive sa gradnja TePAviva, života u kvucama, a lijepi broj slika crta život Arapa. Dok Abel Pann radi u glavnom pastelom, njezine' su "slike ‘ većinom radjene

u ulju te tempera bojama. Mnoge slike podsjećaju na Peysakove palestinske krajolike. Obe su izložbe .pobudile lijep .interes u židovskim i nežidovskim umjetničkim krugovima Berlina, napose pak biblijska djela Abela Panna, tog nadobudnog palestinskog slikara, koji još mnogo obećaje, a i sada je već na putu da postane vodjom nove židovske slikarske generacije u Palestini.

Razne bilješke

Knjiga biografija žid. književnika. Salman, koji jđ 1913. izdao knjigu biografija žid. književnika, no kolja je knjiga übrzo bila rasprodana, sprema upravo novo popravljeno i popunjeno izdanje svoje knjige. An-skyev »Dybuk« u raznim prijevodima. Čuveno Anskyevo (S. Rappaport) djelo »Dybuk« pisano je u originalu na jidiš jeziku. Sam Ansky preveo je »Dybu!k« na hebre i s k L U njegovom hebrejskom prjevođu igra taj komad i moskovska »Habima«. »Dybuk« preveden je na poljski (od Maireik Amsteina) te na engleski, njemački i ukrajinski. Upravo prevodi M. B. Taft »Dybusk« i na francuski Kipar prof. Giicenstein u Rimu. Ovih dana otputovao je u Rim znameniti kipar prof. Henry Giicenstein. Posljednja šest mjeseca boravio je Olicenstein u Poljskoj, gdje je, bk> slavljen od poljskih umjetnika i vlasti te od žid. pučanstva. Muzičar Izidor de Lara član Legion d’ honneur. Francuski muzičar Izidor d e Lara, potomak stare žid.španjolske familije, koja je židovstvu dala nekoliko znamenitih učenjaka i kabalisla, postao je članom »Legion d’ honneur«, Legije časti. Njegove mnogobrojne kompozicije, od kojih su mnoge židovskog karaktera, napose su dobro poznate u Francuskoj. »Ci.ionisti su germanski dio židovstva . . .< Do kakovih sve apsurda dolaze rasni teoretičari, najbolje nam prikazuje tvrdnja poznatog njemačkog rasnog teoretičara i antisemite Oto Hausera, koji u svojoj knjizi »Die Gesdrchte des Judentums« iznosi svoje mišljenje, po kome su cijonlste; kao jedan bolji vrijedni)’ dio židovstva (». . . als eiti besserer Thed des Judentums«) germanski dio židovstva . . . Zato što su bolji, mora da su “ germ anil! ; ..

Jewish Daily Bulletin. Pred 15 mjeseci počeo je u New Yonku izlaziti .ovaj dne* nik na engleskom jeziku, koji j« posvećen isključivo Židov skim pitanjima. »Jevvish Daily Bulletin« je jedini židovii dnevnik na engleskom jeziku. List je vanstranački i služi :* ključivo u informativne svrhe; ne donosi na pr. uvodnih »Jewish Daily Bulletin« ima razgranatu brzojavnu službu, koji dostavlja uredništvu precizne i objektivne izvještaje o svJ dogadjajima u židovskom svijetu. List objelodanjuje i dnevnu reviju o glasovima štampe p* svemu svjietu o važnijim židovskim pitanjima!. »Jewisb Dal! Bulletin« se zbog svoje bogate inlormacijone službe čila • svim krugovima američkoga židovstva, a sve se više širi 1 u inostranstvu. Adresa je lista: »Jewish Daily Bulletin«, 611" 621, Brodway, New York. Kolumbo je sin Židovke. Veliki list »ABC«, koji izlazi u Madridu, upravio je W davno poziv vladi neka bi kraljevska akademija za histor 1 konačno službeno i autoritativno konstatirala, da je Kolufflfbio Španjolac, a ne Genovljanin i da prema tomu slava '• otkriću Amerike neograničeno pripada španjolskoj rasi. C' vori se to već dugo vremena tvrde španski historici ' da je Kolumbo španskom kraljevskom paru Fcrnandu i I/ah** samo zato izjavio, da je Genovljanin i zanijekao svoje sivo, jer je njegova majka bila Židovka. Poznato ije, da s upravo u vrijeme Fernanda i Izabele započeli krvavi progc ; Židova. Španski historici navode čitav niz dokaza, da je kO- rodjen u ŠpanijL Ima uvaženih historika, kao što * na pr. čuveni romander Blasco de Iban e z, koji tvrde. je Kolumbo čistoga židovskoga roda. Profesor Davidson preuzima katedru na Hebrejskom Uni?*’ žiletu n Jcrusolimu. U Jerusolrm je stigao prof. Davidson iz New da preuzme ponudjenu mu katedru na Hebrejskom Univer* tetu. On će ostati u Jerusolimu šest mjeseci

4

»ŽIDOV <

BROJ 17

Snaga Cijonističke Organizacije očituje se u broju njezinih članova. Znak pripadništva Cionističkoj Organizaciji je ŠEKEL

ZAGREB PANIKA SCHLEI DAVID SCHLEI zaručeni MJESECA APRILA