Židov

donijeti .oveću svotu ovoj dobroj svrsi. Taj se sistem sastoji u slijedećemu; Jedna gospodi a pozivlje, recimo, 8 gospodja na čaj. Svaka pozvana gospodja dužna je domaćici predali 20 D. za opskrbilište i opet k sebi pozvati drugib 6 gospodja na čaj. Pozvane gospodje daju svaka 20 D, i dužne su opet svaka za sebe pozvati druge 4 gospodje. Ove opet svaka po dvije gospodje, dok su ove riješene đalnjih dužnosti. Nikad ne smije jedna gospodja biti pozivana više nego jedamputa, a ponuditi se smije čaj s malom zakuskom, da se ti »čajevi« ne bi izr.ođili u soareje. Tako u Osijeku nastade jagma za još »nepozvanim« gospodjama. Treba malo računati, pa se može lako ustanoviti, da na ovaj način ulaizi velika svota. Ovaj način skupljanja bio bi veoma podesan za KKL, pa bi ga mogla i manja mjesta prihvatiti, jer se može počeli i s manjim brojem gospodja. BJELOVAR. . Izbori za gradsko zastupstvo u Bjelovaru. (Od našeg redovitog dopisnika). U nedjelju dne 11, ov. mj. prevedeni su u Bjelovaru izbori za gradsko zastupstvo. Interes za izbore bio je veoma velik, što dokazuje i jako učešće birača. Glasovalo je preko 80% sviju bjelovarskih birača. Židovska listina, kojoj je bio nosiocem g. Žiga Po 11 aik dobila je 98 glasova, pa je dakle preko 90% žid, birača došlo ovaj puta na biralište. Budući da je izbornoj žari pristupilo preko osamdeset postotakai svih birača, bio je količnik relativno velik (66), pa je židovska listinai dobila samo jedan mandal. Uz manji količnik dobila bi židovska listina na temelju 98 glasova predanih za nju zasigurno dva mandata, pa bi pored sad izabranog židovskog zastupnika g. Žige Pol la k a ušao u gradsko zastupstvo i g. Vilim Lau š, kao prvi kandidat iza nosioca listine. (J. W.). SKOPLJE Gostovanje solunskog »Hakoah-a« u Skoplju. (Od našeg redovitog dopisnika). U petak dne 2. aprila u večc stigla je u Skoplje družina solunskih skauta »H ako ah« zajedno sa, svojom sportskom sekcijom, koja je u nedjelju 4, o. mj. održala utakmicu protiv ovd. kluba »Gradjanski« sa rezultatom 7 : 0 u korist »Gradjanskog«. 3. aprila u veće priredili su skauti u sali »Palace-a« pozorišno - gimnastičke veče u prisuću velikog broja posjetilaca, medju kojima je bilo i nekoliko istaknutih ličnosti kao grčki konzul sa gospodjom i kap. 1. kl. Šaletić u ime komandanta 111, Arm. Oblasti. Veče je otvorio gosp. Izak K o e n, predsjednik ovd. cijon. omlad. udruženja*»B en e Jisr ae 1« jednim kratkim govorom u kome je istaknuo cilj dolaska »Hakoah-a« u Skoplje i zaželio gostima srdačnu dobrodošlicu. Zatim je g. Pepo D j e r as s s i, član uprave »Hakoah-a« izjavio na francuskom jeziku svoju vi liku radost, što može u ime društva pozdraviti skopljansku publiku i zahvaliti joj za topao prijem. On je naročito zahvalio omi. društvu »Bene-Jisrael« za njegovu susretljivost i požrlvovanje, što se zauzimao za organizovanje ove večeri. Prve tačke programa bile su gimnastičke vježbe od kojih su najinteresantnije bile igra buzdovanima i piramide u kojima su se istakli Viial Beressi i mali Isak Arama. Za vrijeme pauze pjevao je Albert R o u f s o, djak solunskod konzervatorijai, nekoliko hebrejskih pjesama, Programni je dio završen predstavom poeorišnog komada »Les fourberies de Scapin« od Moliere-a, koja je oduševila publiku. Nakon predstave bila je igranka do zore. mogli da budemo. Ali pr roda, štoraspalaže nebrojenim živonujra/ličitije tendence. Sto se dijele u svome rastu našljasto. ZAGREB Iz Makabiia. Glavna skupština Makabija. IX. redovita glavna skupština Makabija obdržava se u srijedu, dne 28. aprila 1926. u Makabijevu društvenom Domu, Palmotićeva ulica 22, sa već objavljenim dnevnim redom. Upozoruju se članovi, da uplate još za vremena zaostalu članarinu, kako bi bili u slanju ispunjavati svoja članska prava. Redoviti training lakoatletske sekcije Makabija održava se ponedjeljkom, srijedom i petkom na igralištu »Hrvatskog Akademskog športskog Kluba« u Maksimiru. Kategorija igraćih odjela (djeca, koja još ne idu u školu) ima vježbu utorkom od 4 do 5, a ne ponedjeljkom, kako je to u prošlom broju pogrešno bilo javljeno. Ma če vala čika, tcškoatletska i boksačka sekcija ima traininge utorkom i četvrtkom od 9 do 10 sati naveče ii gimnastičkoj dvorani Makabija, Palmotićeva ul. 22. Žid. Omi. Kolo. U nedjelju, dne 25. aprila održat će se Ijarsko sijelo u prostorijama djačke menze. Palmotićeva uKca 16. Predavanje drži Albert W e i s s. Pozivlju se svi članovi da nefaljeno dodju. Gosti dobro došli! Odbor, Žid. literarni klub Boruhov. U subotu dne 24. aprila n 8 i po sati uveče u prostorijama Žid. Djačke Menze predavat će g. Avram Pinto o sefardskom pokretu. Hug Ivri. Sastanak je u srijedu dne 28, o, mj. u 8 i po sati uveče. Račkoga ul. 3. 11.

Vjesnik Saveza Židovskih Omladinskih Udruženja

SAVEZNA KRIZA JL'CER I DANAS. Aprilski su dani. Prevrta se vrijeme kao boje u vrtećem reflektoru. Cas bura ii kiša, čas sunce i osmjeh. A kanda se u te prevrtljive dane i ljudi i činjenice mijenjaju po zakonu vrtečega reflektora. Ne znam. Aprilski su dami! Možda je čudno, a možda ii značajno, da se tolika opjevana »savezna kriza« koncentrirala i vele prebrodila baš u tom kameleonskjom mjesecu apr’lu, u kom zna se! »vrijeme ljude za nos vuče«. Čudno je nastala, čudnije se riješila). Mogu da si zamislim nekog dobroćudnog saveznog člana, koji po svojoj »svetoj saveznoj dužnosti« revno i savjesno guta sve što mu se u modro- bijelim stupcima servira, kako 1? će dobroćudno-glupo zakimnmi glavom, kad iza onoga bumbuma o »neizdrživoj situaciji« i« »saveznoj« krizi«, čuje Ikako se lijepo i operetno razuzlao savezni gordijski čvor na sastanku vodja S. Ž. 0., U. u Zagrebu. Kako li će taj naivčina zbunjeno pipkati po svom nosu! U takovom se aprilskom osvjetljenju ukazuju sva pitanja, koja su zadnjih dana uzbunila tolike duhove, a neočekivano se rasplinula tako reći u eter. Savezna kriza nije našla dostojan završetak. A sam sastanak vodja činio mi se Više improviziranim (glavni akteri; Hanhagja S. Ž. O. U.), nego radnim i korisnim sastankom. A da i ne spomenem sumnjivu činjenicu, može li sastanak Zagrepčana sa još neko deset »vodja« iz provincije, da si prisvoji ime »sastanak vodja SZOU.« Iza sastanka imao sam opet onaj isti tragički, bolni osjećaj, što sam ga možda još intenzivnije osjećao iza Osijeka. Imao sam osjećaj, kako se dvojica lili trojica vodja u sebi grčevito lome, kako proživUiuju grozničave krize, a onda kad na pladnju donesu Javojštenu borbu, odredjcnu odluku, onda masa bešćutno, tupo, ne znajući kima glavom. Tako je bilo u Os'jeku iza ekstuitskog Cvijevog govora, one( velebne okomice nad šestgodišnjom savezologljom (čitaj; frazeologijom I). A nije mnogo drukčije bilo u Zagrebu. Hanh: ga je (doduše liza grozničavih borba iza kulisa) proklatmovafa svoju rczolućju, a savezni su je članovi volens-nolens prihvatili 'i u koliko se bave saveznim pitanjima, bit će da su uvjereni, da je takovo riješenje najmudrije. No tragičnost osjećam baš u tome. što savezni članovi nijesu ni osječku odluku, ni zagrebačko riješenje ni pročutieli ni doživjeli Kriza je nastala l riješila se. bez njih. 1 u Osijeku S u Zagrebu bila je prevelika distanca izmedju vodja i vodjenika. Vodie su zato ostali osamljeni u svojim borbama, a vodjenki ih nijesu shvatili. Gotovo nT se čini, kao da su svi savezni programi, sve odluke sve krize i sva prebrodjenja tek bubnjevi, kojim se prate strmoglave )duševne borbe pojedinih saveznih ličnosti. A u tome i vklim sav dosadašnji neuspjeh našega Saveza. Dosada se rtije znala stvoriti takova atmosfera u Savezu, da bi u svim saveznim pitanjima svi savezni članovi aktivo -sudjelovali. Već sam 'to počešće naglasio i u različit m prilikama, no baš simbolički bilo je rečeno ono u Osijeku, da se mora premostiti jaz izmedju pozornice i gledalištu. Dok se svaki savezni član ne će osjećati sudionikom i jednako nosiocem Saveza, koliko ona šačica vedja, dotle je nemoguće da naše odluke budu više, nego zavjet vodja selu samimos, dotle je nemoguće da naš rad bude više nego takpramje, a naš Savez više nego organizacija. Ta baš je za organizaciju .značajno, da se šefovi posavjetuju, a svojim ljudima uz teatralne gestove nameću rezolucle, odluke 1 slična A dok se ta atmosfera u Savezu ne zavrti za stoosamdesert stepeni, dok se današnje stanje ne postavi na glavu, to jest, da će savezni članovi vodje nositi, a ne da vodje vulcu i gurkaju savezne članove, dotle će se još Često dobroćudni savezni članovi ppkati oko nosa, a najtragičniji momenta u Savezu činit će se aprilskim šalama. Zadnja savezna kriza bila je više kriza vodstva, nego križaj Saveza. Ljudi, koji’ su iza Osijeka rekli, da »u sedmoj godini Saveza čekamo konačno i djelo«, morali su smalaksati, kad su vidjeli da se umjesto potenciranoga prezanja k odredjenome cilju neočekivano probija nova gljiva; apat’ja u saveznim redovima. Na jednoj strani rezolucije i odluke stvorene u Osijeku, a na drugoj troma i nehajna savezna mas,a. U praksi se doduše te dvije činjenice gotovo mmo mimoilaze. Rezolucije ne znaju za rn.su, a masa se ne briga za rezolucije.’ No u vodjama su se te dvije činjenice sukobile i izazvale su krizu. Vodje su počeli sumnjati u Savez, u sebe pa t u cionizam jugoslavenski. Vodje su postali nestrpljivi i u toj su nestrpljivosti htjjeli da tome štap preko koljena. Počeli su se prebac vati kao ribe na kopnu. Sve je tr. diglo toliku prašinu, da se je u svakom jugoslavenskom selu već počelo zabrinuto njihati glavom, jer »da je Situacija neodrživa«, A sva ta prašina poradi iz olova ne tragedije pojedinaca, koji su načas iz svoje vode skočili na kopno, pa se pred svačijim očima koprcaK. Tako mi se, eto, u grotesknim crtama ukazuju zadnji \ predzadnji prenaped (dogadjaft u našemu Savezu, koji u mozgovima pojedinaca mogu doduše da se pokažu i te kako izgradjenima, sukobi mogu da budu i najmotiviraniji (galutocentrizam i palestinopetalstvo, omladinski pakret i cionist čki, Ahdut i Savez i drugo još). no prenešeni iz svog mozgovnog rvališta na široko polje Omladinskoga Saveza bili' su u taj čas u najmanju ruku iznudjeni u saveznih članova-,

kojima nijesu ni na kraj pameti bil*. Nije bilo razloga saveznoj krizi, koju ja uostalom ;najodlučnije čem! , Kad se mimo i trijezno pregleda Stanje u kome se cU» nalazimo, možemo da konstatujemo, prije svega da Savez j nas roje srazmjerno ni bolji ni gori no što je, ikada bio. ij je istina, da je naš Savez pa uopće cionlzatn u Jugosia čedo cionističkoga pokreta u velikome svijetu, onda je i to, da je to iedo danas srazmjemo zdravije no su mu j, govi veliki roditelji: njemački i poljski ctonizam. Ako« vijesti ne varaju, osjeća se u Jugoslaviji neki val, koji „ lagano nosi porast i polet. Pa i nije to čudno. Jugoslavija, tuko reći za clonizam jcjš neosvojen teren. Dojućci samo uski krug cionista, cionistička elita, svijesno uče«« vala, a malo po malo nevidljivo i nečujno počinju šira mase da se predobijaju, osvještavaju i odgajaju' h ovakovu jazu tihoga i neprimjetljiivoga porasta sad i naš Savez. Malo po malo zapljuštava val, čiji se pr odjeci pokazuju već danas u radu i egzistenciji Ahduta i m ponajboljih saveznih udruženja i pojedinaca. Aiko je št* godina za Savez značila organizacioni porast, sedma zju idejno obogaćenje i produbljivanje. No gvozdeni zakon, se historija ne razv ja skočlrnJte, opet se potvrdio. Iza sirim glavoga skoka u Odijeku, za koji se činilo, da će Save smesta nevjerovatno prebacili, pojavio se naš gvozd« zakon evolucije. Ma da pod svojim željeznim kolesinu zgnječio koga! Sitni rad i sitni rezultati su u praksi nadvts dali. Dok smo egzaltirano bučili i lupali šakom a stol, misli smo da smo već oborili kulu presvete tromosti i da srn i bt sitnožive na drugu obalu. A u času kud srna se šahu! Prestrašili smo se zbilje. No tek načas! Tik-tak. Tik-ti Tik-tak. Sitni rad nadvladao je buku. Snašli smo se i data jasnije no prije vidimo činjenično stanje. Netko je jednom rekao, da su zapreke zato tu, da h s svladava. Mi, cionisti, koji često znamo da se u uznosita časovima obmanjujemo, da o krajcaru govorimo, kao du ; din .r, o cigli,, kao o kući, ,al o riječi, kao da je čin, - a treba da ovu riječ osobito upamtimo. Jer se dl prečesto zbu njujemo, kad zapazimo (koliko nas dijeli od zbilje do obtiun: C'gla doduše nije još kuća. No kad hoćeš kuću, ne smijd ciglu nogom odgurnuti, nego moraš da nosiš ciglu uz cigh Mučno je to i ne ide preko noći. No cionisti nemaju razlop da zbog toga klonu. Dok ima na globu parče zemlje, što « zove Erec Jisrael 2 dok na tom globu vrludaju Židovi, doiw cionisti nemaju rašta da' stnalakšu. Cesti su naši! uspjem, ašči su neuspjesi no smalaksatJ ne treba! Naš čunj morJ da stigne u svoju luku. Ciča O r os s, / i —-« RAD SAVEZNIH UDRUŽENJA. Bar-Giora (Wien). 5. 111. održala je »Bar-Giora« sviju 48. glavnu skupštinu, koju ije otvorio predsjednik h. ki der o n. Haver Piat z e r održao je u ime predsjednici izvještaj rada u zimskom semestru. U izvještaju naglasi- 1 novo stanje u Bar-Giori budući da veći dio članova nije k šao ove godine u Beč, dok je drugi dio bio zaposlen zar šetkom svojih studija, što je osjetljivo utjecalo na rad. Predavanja su trebala prema za&jučku prošle glavne skupštine itretiraju u glavnom palestinske probleme, Sto ali iz mnojt razloga nije uspjelo. U zimskom semestru održana su slijedeća predavanja Miha e 1 Engelman: »VL omladinski slet u Osijeka* Dr. Ž. Kišicky; o »XIV. Cijonističkom Kongresu«. Leo W einberger: »Gospodarska kolonizacija cijonzstičke organizacije«. Jakob Ka Ide r o n održao je predavanje «0 jevrejsk-' muzici«. Dr. Otto Man d 1 držao je interesantan refei at »0 araP skem pitanju«. Alfred Platzner: »O vjerskim običajima istočnih vreja«. Ovo predavanje je nastavak predavanja, šta ga je P r( ' davač započeo u prošlom semestru, i kojem su ovaj puta P* 5 sveecna dva sastanka. Dr. Nisim Katalan: »Tri pitanja orijenta«. Mcir B 1 oc h predavao je o »J. H, Breneru«, koji je c ' svoje tragične smrti godine 1922. igrao veliku ulogu u no'* 1 Jišuvu. G. Sche i n: »O uzrocima krize u Palestini«. Osim redovitih sjednica sa gore navedenim predavan?®* održane su dvije svečane sjednice prigodom promocije čet'° riče članova ; J. Haasa, Z. Kiiicky-a, N. Ka talaca i O. Man<D ♦ T. zv. »Grupa mladjih«, koja .je bila u početku pod vo “’ stvom Lcona Weinbergera, a odlaskom njegovim u Pariš P" uzeo je vodstvo Meir Bloch, ohradjivala je uspješno anoi' probleme: pod vodstvom Blocha uspjelo je potpuno bebr žira ti ovu grupu te se predavanja i debate u toj grupi s ' isključivo na hebrejskom jeziku. Na glavnoj skupštini izabrano je novo predsjednik' Mcir Bloch, slud. phil; Leo Wcinberger, caad. rcf com; Michael Engelmann, stud. techn.

6

»ŽIDOV«

BROJ n

SPECTRUM d. d. lus. Kopista, Ihilakr I Krstić Tvornice ogledala i brusione stakla ZAGREB BEOGRAD OSIJEK LJUBLJANA Kukovićeva ul. 23. Banatska ul. 2. Desatičina ul. 39. Medvedova u.. > g Zrcalno staklo - Portalno staklo - Mašinsko staklo 5-6 mm - Oflledalau svim veličinama i oblicima - BmŠenc pIOČC - Uvinute ploče - Ustakljivanje u mjedi - Fina ogledala.