Židov
KARLOVAC Posjet delegata Saveza Cijonista. Ijarski sastanak. »Karlovačka Žid. Omladina«. (Od našeg redovitog dopisnika). U subotu 15. o. mj. dodjoše u svrhu provedenja barske akcije u Karlovac delegati R. O. Saveza Gijojnsta gg. dr. Oskar S p ieg 1 e r i ini. Oton Rechn'tzer, pa istoga dana na večer održaše sastanak, kojem prisustvovahu cijonisti i nešto necijonista grada Karlovca. Predsjednik M. C. O. gosp. Samuel Weinberger ostvorto je ifar-sastanak, a za njim je najprije govorilo g. dr. Oskar Spi e g 1 er, koji Je ocrtao razvitak cionističkog pokretal od njegovog početka do danas te prikazao uspjehe 8 potrebe obnovnoga rada u Palestini. Q. inž. Oton Rechnitzer bavio se u glavnom cijonizmom kao riješenjem židovskoga pitanja, a na koncu je g. Filip R e i n e r u nekoliko markantnih poteza iznio neke praktične i ideologijske rezultate cionističkoga pokreta uopće, a napose u Karlovcu. Govoreno je još o nekim akcijama! M. C. 0„ a napose o privodjenju dama na rad za KKL, pa ima nade, da će se naše dame odsada više baviti radom zal KKL. Sekelska' akciia ie već započela te će ove godine znatno premaštiti rezultat prošlogodišnje akcije. Već pred nekoliko mjeseci obrazovala je ovdašnja Izrael, bogošt. općina jednu posebnu komisiju, većinom od necijonista (o tom je već bilo svojevremeno izvješteno u »Židovu«) za samokontingcntllranje članova bog. općne za KKL. Na žalost nije ta komisija dosadai izvršila svoju zadaću. Delegat R. 0. g. dr. Oskar S pii c g 1 e r posjetio je prigodom svog boravka u Karlovcu članove te komisije, pa se isti dadoše odmah na rad. »Karlovačka 2 i d. Omladina« priredila je već ranije dva jjarska-sastanka, na kojima je držao predavanje senior »K. 2. O.« g. Filip R e i n e r. Na prvom predavanju govorio je 0 temeljnim ideologijskim postulatima cijonizma, a drugi je put prikazao po vješt rusko-poljskoga židovstva i njegove probleme u prošlosti S sadašnjosti. »K. 2. O.« počela je opet da priredjuje uz svoje redovite društvene sastanke svih grupa i redovite izlete. 16. o. mj. održan je izlet u zajednici sa zagrebačkim »Makabijem« i »Kolom« na PlješivScu. Predsjednik »K. 2. O.« g. Ojuka R e in e r vratio se nakon daljeg izbivanja opet u Karlovac 1 preuzeo opet vodjenje »K. Ž. O.«, pa će rad krenuti opet intenzivnijim tempom i u »K. 2. O.« i u M C. O. Akcija oko prikupljanja novih pretplatnika za »Židov« veoma lijepo napreduje, te su već postignutu dobri rezultati. GLINA Boravak izaslanika R. O. Saveza Cijonista (Poseban izvještaj »Židovu«). Glina je malo, aH simpatično mjestance na željezničkoj pruzi Karlovac-Caprag-Sisak. Već dugo 'vremena stanuje u Glini nekoliko židovskih familija. Sada ih iimade svega seri a m Pred četiri godine zaslugom se gg. Oejze Schl o sb er g u (sada povjerenik KKL u Karlovcu) i Žige Qrii nwal d a zdušno provela šekelska akciia i radilo za KKL. No gore navedena gospoda odseliše se iz Gline i rad je zamro. U četvrtak 13 o. mj. posjetio je Glinu prema nalogu R, O. Saveza Cijonista, a u provodjenju ijarske ako'je član R. O. g. Filip R e i n e r, da Glinu opet poltakne na rad. 0. Reiner je uz pratnju gdjice. Štefe Qriinwald i gg. Ž. Schlosberga i 1. Qriinwalda posjetio svih sedam glinskih žid. familija, koje su ga lijepo primile. Svima su razdijeljene razne cionističke brošure i agitacijom materijal za Keren Kajemet. Raspucano je 30 š e k a I i m (sve su familije uzele šekeli), gotovo sivi se pretplatiše na »Židov«, dadoše svoj prilog za halučku farmu i za Savez Cijonista, a obećaše da će preuzeti SkraMce KKL } redovito ih ispra žnjfrvati. Q. Filip Reiner održao je i sastanak glinsfldih Židova, na kojemu je razložio bit cijonizma i razna pitanja savremenoga židovstva i izgradnje Palestine. Predavanje je saslušano sa mnogo pažnje i Interesa. Izabran ie i posebni odbor, koji će vršiti cijonisitičke poslove i rad za KKL. U taj su odbor fzabramf: za pročelnika g. Jakob Weissenstern, a za članove gđjlca. Stefa Qrunw a 1 d. gg. Željko Schl o s sber g. Ivo Qriinwald S Joža Kohn. Odbor je obećao, da će osobitu pažnju posvetiti KKL-u. Tako je u ijar-akclji Saveza Cijonista obnovljen rad u maloj Glini te postignut lijep i materijalni i moralni uspjeh, i dan poticaj za daljnji sistematski rad. A' sada ovisi o našim gl&iskim sumišljenicrina, da Glina u cijorastičkom radu zauzme ono dostojmt mjesto, koje je zauzimala prije četiri godine. POŽEGA. U nedjelju dne 16. maja boravio je ovdje kao delegat Radnoga Odbora Saveza Cijonista g. dir. Lav St ern iz Zagreba. U okviru provedenja ljar akcjie održana je vanredno uspjela skupština na kojoj je g. Lav Stern izložio bit i historijat cijonizma, apelujući snažnim riječima na što intenzivnije
angažovanje za rad za izgradnju narodne domaje u Erec Jisraelu. G. Lav Stern održao je konferencu s vpdstvom Mjesne Cionističke Organizacije, gdje je dogovoren radni plan za naredno vrijeme. Osnovan je Mjesni kuratorij za Keren Hajesod. Predsjednik kura tori ja je g. dr. Brihta, predsjednik žid. bogoštovne općine, sekretar je g. Hugo Adler, blagajnik Jakob Schillinger, a odbornici gg. Julijo Friem i Adam Hoffmann.
IZ JUGOSLAVIJE
GOSPODIN RIHARD STEINER DELEGAT KEREN HAJESODA U ZAGREBU. U ponedjeljak dne 17. o, mjj. doputovao je u Zagreb deleigait Glavnoga Ureda Keren Hjesoda u Londonu g. Rihard S t e i n e r. Svrha dolaska g. Steinera jest intenziviranje rada za Keren Hajesod u Jugoslaviji. U ponedjeljak uveče prisustvovao je g. Steiner sjednici Radnoga Odbora Saveza Cijonista, gdje je raspravljeno pitanje rada za Keren Hajesod a nešto specijalnije pitanje toga rada u Zagrebu u vezi s boravkom g. Steinera. Gospodin Rihard Steiner je praćen vazda po kojoj vidjenijoj cionističkoj ličnosti posjetio mnoga lica, koja su se ili već obvezala za Keren Hajesod ili koja za te obveze dolaze u ,obzir. Boravak g. Stein' će se .za konstituiranje Mjesnoga Kuratorija ’lajesoda u Zagrebu, Dne 24. o. mj. odlazi g. Steiner iOgrad, a po svoj će prilici posjetiti i druga mjesta u Kraljevini. SKOPLJE. Organi rovanje rada za Keren Kayemcth Leisrael. (Od našeg redovitog dopisnika). (Jos. B.) Rad oko ŽNF u Skoplju vodilo je do sada Omi. društvo »Bne IsraeU, koje usled toga što je bilo preopterećeno raznim poslovima nije moglo da se posveti i ovome radu onako kako treba. Za osnivanja MCO isticala se ideja da se osnuje i jedno samostalno mjesno povereništvo Židovskoga Narodnoga Fonda. MCO je odredila svoja dva odborska članova gg. Mošu Mašijaha i Jakov T a 1 v i a za komesare ŽNF, sa zadaćom da obrazuju jednu komisiju na čelu koje će oni stajati. Mislilo se na to da u ta komisiju udju aktivni ljudi delegirani
od ovdašnjih jevr, ustanova, kako bi se za rad oko NF mogli angažovati svi slojevi ovd. jevrejstva, Blagodareči susretljivosti ovd. jevr. društava a naročito jevr, žensk,og društva komisija je bila konačno ovih dana obrazovana i u nju su ušli: Gg. Moša Ma sijah, Jakov Tabor, B.ora Konforti, Djisto Ergas, Rafael Bah a r, Salamon Kat ari vas i gdje Matuška dr. A. Nissima, Rosa I. Koen i Jeanne Avrama F1 oren t i a. U subotu dne I. o. mj. bila je prva sjednica te komisije, na kojoj je riješeno da iduće nedjelje obidju tri grupe od po dva člana uprave jevr. kuće i radnje, da isprazne kutije i da postave tamo npve gdje ih nema. Za tu svrhu sastavljen je jedan apel na gradjanstvo, gdje se ističe značaj N, Fonda i poziva j.da se komisiji izadje u susret. Osim toga bilo je riješeno da se za vrijeme praznika Sukot provede jedna velika akcija za NF sa pal. bazarom. Za pripremanje bazara angažovale su se sve članice upravnog odbora. Nadalje stavljeno je u dužnost svim članovima uprave da svaki u onom društvu gdje se nalazi uznastoji da se u budžet stavi i doprinos za Žid. Narodni Fond. U upravu su ušli ljudi sa poznatom agilnošću, pa se opravdano može očekivati da će uspjesi za NF biti od sada znatniji. Vrijeme je da se i Skoplje što prije dolično pokaže na ovom polju rdaa. VUKOVAR. Druga redovita glavna skupština Mjesne Cijonističke Organizacije. Nedavno je vukovarska MCO održala svoju dobro posjećenu 2. red. glavnu skupštinu. Skupštnu je otvorio predsjednik MCO g. Karlo B ie r. Nakon otvorenja Skupštine održao je blagajnik MCO g. Oton Outtmann iscrpivi izvještaj o blagajničkom poslovanju. U me'djuvremenu izmedju 1. i 2. redovite glavne skupštine dane su lijepe svote na ime doprinosa Savezu Cijonlsta, Keren Kayemethu, za pretplatu »Židova«, »Oideona« I »iHaaviva«. Tajnik g. Aleksa Steiner stvarno je referirao o radu u minuloj radnoj godini, koji je bio prilično intenzivan. Broj članova prinosnfka spao je od 180 na 120, pa će biti 1 prva briga novoga vodstva, da se svakako ovaj broj opet povisi. Znatno je povišen kontingent za KKL. Pošto su referadi primljeni na znanje, prešlo se nakon podjele odrješnice starom vodstvu na izbor nove uprave MCO. Za vrijeme provodjenja izbora predsjedao je skupštini gosp. Hiriko Herzer. Izabran je ovaj( odbor: predsjednik g. Karlo Bie r, potpredsjednik dr. Josip Herzl, tajnik g. Vlado Krauss, blagajnik g. Oto Quttm;ann, povjerenik za 'KKL g. Aleksa Steiner; odbornici: gg. Adam Aleksander, Simon Baum, Vi lim Engl, Sigmund Frank, Adolf Herzog, L. Herth, dr. Daniel Klein, inž. Moser, Fritz Freund, Mlavro Schon,Josip Strauss ii Karlo Klen. U nastavku skupštine održao je g. dr. Josip Herzl lijepa izgradjeno predavanje o aktuelnim problemima u cijonizmu i o sadržini cijon. akcije. Predavanje je saslušano s veoma mnogo pažnje. Medju članove MCO raspačane su različite propagandne brošure. ČAKOVAC. (Od našega dopisnika). Židovsko Djevojačko Društvo održalo je dne 2. maja svoju redovitu glavnu skupštinu. Pozivu odbora odazvao se lijep broj članica. Nakon kratkog uvodnog govora predsjednice Lilli G.old, slijedio je izvještaj blagajnice Bozsi Holfmai, koji je uzet na manije. Poslije podijeljenja apsolutorija izabran je ovaj novi odbor: Predsjednica Lilli Gol d, potpredsjednica Rozsi Me ider, tajnica- Jolan Eisler, blag. Bozsi Hoffmann, knjižničarka Erna P u 1 a i i 5 odbornica. Nadamo se, da čc se novi odbor, koji obečaje dobar rad, sjetiti više KKL-a, nego je to bilo kod prošlog odbora. Želimo im u novoj radnoj godini mnogo uspjeha.
Vjesnik Saveza Židovskih Omladinskih Udruženja KATASTROFA OMLADINSKOG POKRETA*
(Svršetak). V. Nakon pet godina kolizije u radu i neradu nadošao je novosadska slet, na kojem je mladja generacija, baš ona, za koju rekoh, da je već odgojena u pdkretu, preuzela vodstvo omladine. Iza Novoga Sada izgledalo je. da sve kreće na bolje. Osnovan je Ahdut Hacofim s nakanom, da se unese više mladenačkog revolucijonamo-radikalnog temperamenta u pokret. Organizovala su se nova društva, savez se brojčano znatno povećao, »Crdeon« postade otmjeniji i ukusniji, a i s obzirom na nivo nešto bolji. Cio rad je bio ekspanzivan, osjećala se je Cvijeva Szradjenija I veća koncepcija, koja je trebala prostora, da se može razmahati. Izgradjivala se je forma saveza, ikako §e to činjeno i do Novoga Sada, samd se sad radiki u većem stilu. Napokon dođje šesti slet, gdje je odlučeno, da treba nastojanja uprijeti na ispunjenje ove impozantne i kićene forme valjanom i zbiljskom sadržanom.; U tom su smislu sastavljene osječke rezolucije i stvoren je novi sistem vodstva. Mnogi su se ocnladincj I razišb Sz Osijeka u očekivanju, da se objavljeni novi via veritas et vita ispuni, drug! uopće nisu opazili, da se išta! promijenila , (jer je tad slavni osječki slet ipak bio više slet vojvodjanskih športaša, negoli prave savezne omladine), a neki su već iz Osijeka ponijeli sa sobom nemalu dozu sumnje, a i ironične predrasude. a VI. Od Osijeka do danas i opeitJ je proletjela skoro čitava godina. Godina, čija je bilanca nesumnrvo veoma pasivna. Da vidimo!
»Stvaranje sadržane«, tako se je najavilo u Osijeku. A uistinu su mnoga društva obamrla te još samo formalno postoje (kud ćete boljeg prmjera od zagrebačke »Judeje* ili novosadske »Ivrije«!?), a druga udruženja, koja navodno još žive istin tijim životom, jesu Ii ona stekla ma i za nešto bolje sadržane, no što su je do šestoga sleta imala!? Jesmo li se ma i najmanje približni rastrubljenom idealu hebrejske radne Palestine!? Je Ii Hanhaga bila na visini svoje zadaće, je li Ahdut postao saveznom srčikom, je li »Gideon« uznapredovao!« Gdje su te nove unutarnje vrijednosti, gdje su novi ljudi I valjani pođmlađak, koji bi jamčio za daljnji kontinuitet saveza!? Sto nekoliko pitanja, na koja se danas može odgovoriti samo negativno, a takvih je očajnih pitanja još mnogo. Hanhaga nije dala nikakvog izraza duševnoj fizionomiji saiveza, koja ostade isto tako bezizražajna, kakova je i prije hČIa. Hanhaga to se mfrne duše smije reći j — nije učinila uopće ništa, a baš s timJ je učinila najgore. Savez je godinu dana bio bez ikakvog duševnog vodstva, a misrad je šepesao za najnužnijim dužnostima, odgovarao na psma I nastojao utjerivati dugove. Savezno vodstvo kroz gotfnu dana nije dalo nßtakovei incijativc. Hanhage uopće njje bilo (djelomice iz tehničkih razloga, a djelomice radi potpunog dezinteresmana hanhagista prema savezu), a iresrad se nSje znao konsdidovati: ljudi su nakon kratkog vremena izlazili .iz njega ponajviši s jednostavnog razloga, jer je rad u njemu bio dosadan i neorganizovan, budući! da misrad nije imao prave glave. Na sastanku vodja (4. IV.) je Hanhaga napokon priznala. da je posve nemoguća, pa je poluslužbeno predala! privremeno vodstvo do sav. vijeća Ciči Orossu i mtsradu, koji će Imati kako-tafco da obave tekuće poslove do sleta. Za ideal hebrejske radne Palestine se ne radi ništa, a jedva se o tom i govori, kao da je stvar kod nas iziSa iz mode.
* Vidi »Vjesiđk Saveza 2id. Omlad. Udruženja« u »Židovu« br. 18. i 20.
4
»ŽIDOV«
BROJ 21.
PđStd 50 već godina uživa svoj svjetski glas kao najbolja krema za cipele Ona pruža cioelama dubok i trajan sjaj, te čuva i uzdrži kožu mekom. Dobiva se u svim bojama
Broj iekela govorioorganizovanoj snazi cijonizma. Šekel je legitimacija pripadnosti organlzovanlmredovima židovskoga oarodno-obnovnoga pokreta. Plaćajte ŠEKEL i doprinos Savezu Ciionista