Židov
•!" •*: r< lC •• • - : V'- : f - : * alko nije ne spoznaje ’sve ©ne pojmove, na kojima se temelji takav plan. Prije svega treba da, se promijeni njegovo gospodarstvo, a onda će istom imat za njih shvatenja. Dok nema arapskoga radničkog staleža, nema nii organizacije ni tražbina. Prvi počeci organ izovanja, učinjeni odi Židovske Radničke OrgartSza’cje, samo su napola umjetni pokušaji. Jasno je, da su učinjeni u onim arapskim krugovima, kojil donekle liče radničkoj* ktas?, dakle medju namještenicima željeznice, pošte i telegrafa, koji su istrgnuti iz patrijarhalnoga gospodarstva, jer su dobili, stalno zaposlenje, kod kojega Slma 1 da se bore s »poduzetnikom« za radne uvjete. Za tu borbu treba organizacija,, a( nju su omogućili Židov'-, jer Arapi sami još trijesu bili sposobni za takve akcije. Prema tome susreće zakon zaštite radnika za Palestinu kao cjelinu naročite teškoće. Jedan dio gospodarstva je dozreo, pa ga traži, drugi dio nema preduvjeta za takav čn. Hoćemo IS da dobijemo zakon o zaštiti radnika a mi ga trebamo onda moramo čitavu Palestinu da spremamo korak po korak. Razvitak zemlje sam- po sebi biva našim civilizatorskim radom. Niži stepen gospodarstva nužno mora da se prilagodi razvijenijemu. Legislativu! akti vlade u tom pogledu mora da budu postepeni. Cijoriilstička Organizacija, koja ima da vrši zaista vrši mnogo državnih zadataka, rtčc'a je već i u trrn smjeru da rad'. Bolesnička blagajna Radmčke Organizacije mogla bi zapravo da se uzdržaje državniku novcem, jer vrši važne funkcije radničke zaštite. I odluka posljednje Asefat Hanivharim, da se izabere mirovni) sud, kojega će odluke biti obvezatne, pristaje u ovaj- okvir. Time stvaramo precedence, činjenice, primjere zai vladu, koje će ona moči da upotrijebi i Jzgrad-V A upravo engleska vlada, koja imade u engl. socijalnoj istorili klasične primjere radnoga zakonodavstva, imat će smisla za takve činjenice. Prema tome moramo u našim, prediozima početi s pojedinim točkama. Nacrti Radničke Organizacije pošti su pravim putem, jer su medin ostalim naglasi® zaštitu -djece. Svagdje je radno zakonodavstvo prije svega uklonilo napadno zlo izrabljivanja djece, jer za pobijanje toga zla ne treba kompliciranih mozgovnih razmatranja. Drugi zahtjevi, na primjer osamsatni rad, traže daleko veće priprave i izvjestan nivo gosopdarskoga razvoja. Ali činjenica, da se u većtri židovskih kapitalističkih poduzeća, t. j. takvh, koja se vode modernim metodama produkcije, danas de facto radiil osam sati, i da se prekovremen! rad skuplje plaća, morat će prte ili kasnije potaknut vladu, d.. taj fakat i zakonski potvrdi. Stvaranje zakonodavstva' o zaštiti rada ne može da bude pos'jedica spretnih pregovora s oblastima i ako su ion neospornog važni nego mora da je potvrda onoga što jest. Stoga je nezgodno oslanjati se na odluke ma koje intennacOonalne konferencije. Jen u svim tim odlukama' stoji malena, ali b'tna rečenica, koju mi prečesto prevffdjamo: »ako lokalne prilike ne priječe (izvedbu ugovorenoga«. Dakle nije važno ugovoreno, nego prilike. Naš cJ'.j mora da bude: mijenjati prilike, stvarati činjenice i precedence. Na temelju to krvili činjenica moći ćemo da postignemo valjano 1 smišljeno zakonodavstvo. Oerda Arlosorof f-0 o i d b e r g. . KONGRES JUŽNOAFRIKANSKIH ŽIDOVA. Na 16. '(oktobra održat će ste 1 u JohatoneSbungu kongres južnoafnikanskih Židova, (Ziko.)
da je to neiabaiivo. a da ii je tako pokazaćc budućnost. (Jedno jiin a to ih đirži i to će im možda da urade i da dadnu .mnq£o više inego omladina, a to lje .disciplina i vera, maliviše vera. 'Oni imaju svoga vođin, 'koji veruje, , a( om ima svoj Ahdut veruje u mjega, u sobd. u-'Cijon, luopšte u ćeli pokret. Oni imaju i tu srećil, što je u Cofeu velik deo najboljih iz dnttadine. Videćemo u budućnosti Sta će se sva dpgodili, šta će stvoriti i tdjdkle će doći. Ja Cttfe i danas još cenim i čekam od njega .mnogo, jer su baš u « emu mnogi pojedinci, koji su sposobni da .neštjo stvore, .učine i dadnu. Uiooi dojam, koji su na mene uSinili oofim u Sarajevu, nije dobar. Moida zato što sam nešto više očekivao, a na'jviše će biti zato, štd su omi bili 'povudeni sebe, ogradjeni zidom, va'ijda u strahu da ih me dkaljamo —| nafi, nečisti. Ja ih nisafn upoznam. Oni su za mene cjstali mnogo .ođeljcniji nego tuzlanski dkaut. koji mi je svetim idejama i stalan i tddj. -Ne znam ma kome je krivica/, ali tek ovo stoji. Ako su .i ostali od oniladjnc dsetili tjo isto što \sa|m i )a osetio odđa ije .prisustvo Ahduta mat sletu bilo potpun« nepotrebno. ŽaJiim ako sam aa .krivim piutu, ali od jdanas mi postaje stne t snom £raza »savezna jezgra«, i Cofe nema .skoro nikakovih veža .sa Savezom i omladinom, to .je posebno ttcld. 'Tp se me bi ismelo dogoditi. To capanje dmladiridkih snaga: oni ikjrii migle, da su bdlji i dostojpi da se .nazivlju jezgrom dniladine, idiu u Ahdut, a omladina, odbačena ka;d 'balast ili nevredna, prepušta se sama sebi, da propada . . .
Iz Zangwillovih kongresnih govora
Sve su židovske i nežiidovske novine posvetile umrlom književniku i socijalnom radedenku toplih nijeći. Ovaj puta donosimo prema »Jiid'feche Rundschau« nekoliko kratkih i značajnih izreka, u kojima se odaje plastička snaga duha, oštrina: ironije, ali ti ljubav za židovstvo i za oijonizam. Dr. Herzl rekao je Žđovima: »Dajte mi dva milijuna - funti, pa ču stvoriti ne'šta veliko.« Nije dobio ni četvrtinu tih dvaju milijuna, a Zidovi, koji su zadržali novac u džepu, po-
vikaše: »Sanjaico, gdje je to veliko?« Sjeća me to dogadjaja, ! što se zbio u nekom selu, ne znam gdje. Predstojnici židovske općme odluče da poklone rabinu bure vina. f Svaki gradjanin Slmao je da daruje po IPtru. Bure su guram od kuće do kuće. Nekoliko savjesnih ljudi, u'-'je dobro vino, ali je većina usula vode, jer je svak mfsKo, Sto smeta, ako bude litra vođe u toliko vfina? Malo potom bio je rabinov sin bar-micva, '. rabin pozove predstojnike na slavu. Vrno je čuvao za tu zgodu, pa to* ga ponudi. Sad zamislite njihovu srdžbu. Kako se rabin usudjuje da itm takvo nešta ponudi!?! * Netko je rekao, da 'e najveća dobrotvornost: postići, da rastu dvije travke, gdje je dotad rasla samo jedna. O dobrotvornosti baruna Hrscha, može se reći. da je postigao da rastu dva šnorera. gdje ie dotad rssao satno jedan. * Kažu nam: cijoniizam je sanja. Zar da bude drugaSje, dok Židova spavaju! ♦ Kako sam o Palestini rekao; Dajte zemlju bez naroda narodu bez zemlje, tako velim o baštini baruna Hirscha; Dajte milijune bez svrhe svrsi bez miljuna. * Meni, Šiji je čitav žllvot u službi kulturnoga rada i ne od najmanje čest; židovskoga kulturnoga rada, dopustit će kongres da kažem: ako se radi o duševno-kulturnom uficaju na našu rasu. ne vr jedi stoljetan ku’turni rad (koliko desetljeće zemljoradnje na vlasltltom tlu. ♦ Ima zalista bezbroj Židova, ikojima se naravni Vfldokut dugin stajanjem naglavce toliko otudi'o, da sve vide naopako, pa kad lm kažemo, neka stanu na noge, kao ljudi, onda viču; »O, kako nenaravno!« ♦ Budući da se danas ni po porodu ni po vjenčanju ne da točno odred ti tko je Žifdov, a tko nije, može to kroništ židovstva ■ provjeriti samo dokazom, da. je tkogod pokopan medin Židovima. Ali dokazivati se židovstvo ne smije smrću, nego životom! .
Kad bi Palestina mogla da se osvoji govomištvom. k bismo za svako pola sata govorenja dobf|ć makar po k ' dratnu stopu tla, bili bismo već osvojili ne samo Pa nego I čitav svijet.
Iz židovskoga i cijonističkoga svijeta
OBRATI U SENZACIONALNOM PROCESU U MAGDEBURGU Našim |je čitaocima poznato, da je u Magđebiirgu bio krivo osumnjičen Židov Haas, kojega je na -nagovor desničarskih elemenata bio optužio pravi übojica Scbroeder. Budući' da je sudac Koelling i sam pripadnik desnice, pa je htio da u ličnosti Haasovo,) pogodi i Židbve i republikance, nastojao je svom silom da opere Schroedera i da dokaže HaasoVu krivnju. Zavodilo se javno mišlenjie izjavama i člancima, kojima je desničarska štampa sipala oitrov u narod. Kad je zbog nedovoljnog rada i zbog o,čite Zloupotrebe Vlasti u Magdeburg došlo izaslanstvo, berlinskih oblasti, da provede ponovnu istragu, stala je desničarska štampa da viče o povredi ustavom garantiranih prava sudačkoga staleža. Ali ije pravda ipak pobijedila, Schroeđerova ljubavnica svjedočila je protiv njega., a on ,je potom priznao, zlodjelo, Koeflling je i iza te priznaje kušao, da zavede javnost izjavom u desničarskoj štampi, da je Schroe'der pred rijim povukao priznanje. Zbog toga da se uapšeni Haas ne smije pustiti na slobodu. Ali je državni tužitelj, povukao tužbu protiv Haasa, Reutera i Fischera, pa .je .prizivna komora magdeburškoga suda 9, o. mj- odlučila, da se osumnjičeni puste na slobodu. Očekuje se disciplinarna istraga protiv Koellinga i njegovih drugova, pa će ona otkriti djelovanje antisemitskih grupa, koje su htjele da tim procesom pogode židovstvo. VJERONAUK U KOLONIJAMA IKE. Pariš, 11. augusta (ICA). Javftjaju iz Argentine, da je poznati rabin Ha'itrjr M. Richmond! iz New Yonka nedavno inspi'cirao neke oid vjeronaUčnih kurzeva, što ih je u BuenosAiresu i u kolonijama osnovala Jewish Coloinization Association, (I. C, A.). Posjetniik je opetovano izjavio zadovoljstvo nad napretkom Učenika te njihovim dobrim i tačnim poznavanjem židovske istorije, .vjeronauka i hebrejske literature. M. Richmond je izrazio i svoje veselje nad dobrota organizacijom, te nepobitnim .interesom koji su ti ikurzevi uz stalnu i velikodušnu pomoć Jewish Colonization Association pobudili mecfju argentinskim Židovima, koi danas ne žale truda ni žrtava za židovsku odgoju svoje djece. INDUSTRIJSKI ŽIVOT U KOLONIJAMA. Pariš, 12. VIII. (ICA). Medin zamašnim institucijama, koje su osnivane u kolonijama IKE u 1 Argentini, razvija se trgovina i industrija na najveću korist kolonista. Tako je u Basavillba'su u Entre-Riois điruštvo, ikojega su dioničari većinom Židovi, osnovalo dVi;e fabrike, jednu za električne generatore, a drugu za tjesteninu. Jedno društvo, koje se upravo sada osnovalo za iavon brašna, uredilo je svoj 'mlin ma najmoderniji način, posjeduje četiri silila (spremišta), koji mogu sadržavati 1.200 tona žita. Prvi uspjesi toga društva mogu se označiti povoljnima, platilo je dioničarima dividendu od 10 posto. POGREB ISRAELA ZANGWILLA. London, 7. augusta (JTA). U četvrtak, 5, augusta spaljeni su zemni ostaci Israela Zam(gwilla u Godders Green krematoriju. Ceremonije su obavili članovi liberalne sinagoge uz veliko učešće općinstva. iPepeo je prevezen na groblje liberalne opčine, u Harlesdon Road.
VODJE PALESTINSKOGA HITAHDUTA PUTUJU ZA POLJSKU. »Hain.l« javlja da su sa sjednice AC slijedeći članovi Hitah, duta otputovali li Poljsku: Sprinzak, dr. Ariosoroff, E. Kapianj Škohmk. Ostaju okjo dva tjedina u Pobjakoj, pa će .sudjelovati kod mnogih (dogovora i |odlrža.t će javne skupštine. I inž. Kap. lanski se očekuje u Poljskoj, da uamrogne (prisustvovati kaj. ferenciji Poale-Cijocia u Varšavi. (Zikf)|. v COL. WEDGWOOD PUTUJE ZA PALESTINU. Je vi jaju,, da će Col. Wed)gwood za kratko vrijeme puto. vati u Palestinu. Tamošnje židovsko radništvo pripravka s , već za njegov doček. (Ziko). 1 KAŠRUT-PROCES U KANADL T oroito, 2. augusta (JTA). Sud u Torontu imao ovih dana da riješi interesantnu tužbu zbog kašruta. Mesar Cohem, tužio, je žid. .općinu, neka mu plati odštetu u iznosa od 5000 dlolara, što je proglasila njegovo meso »trefa«. Sud K obratio na »bet-dlin« Unije ortodoksnih rabina Ataerike i Kanade. Betdin je izjavio, da općine i rabini im adu pravo proglasiti' »trefa« svako meso, koje nije zaklano pod njihovim nadzorom. Sud je predao tužbu rabinskom sudu, neka odluči, a rabini su je odbili. U odluci još vele, da je u) [pitanjima kal ruta odluka većine rabina obvezatna. OLAKŠANJA ZA PALESTINSKE PUTNIKE IZ POLJSKE Imigraoioni kontr. brit. kom. obavijestio je palestinski ured u Varšavi, da obrtnici, ko/'i hpćc da prebivaju u Palestini, rmogu dobiti certifikat i onda, ako se iskažu, da posjeduju 250 funti, Idbk se imače zahtijevaju 500 funti. (Ziko), OPET 55.000 DOLADA IZ AMERIKE ZA KUPNJE ZEMLJIŠTA. Jer u solim, 4. augusta (P. C.) Njujorški biro Kotar Kayemetha doznačio je u julu i u prvim damina augusta 55.000 dolara i to 40.000 iz običnih prinosa, a 15.000 koje ;t sabrala Mrs. Lindheira za kupnju tla Pek’ćn. SOKOLOV U PALESTINI. Jer u s o 1 i m, 8. augusta. (P. C.) Gospođin Nahum S • kolow na povratku s Keren Hajesođ kampanje u Južn« Africi svratio se u Palesfnu. Na stanici u Jemsolimu, kamo ie stigao 3. augusta sa svojom kćerkom, Dr. Čelnom Sok'.K pozdravili su ga zastupnici židovskih institucija. Gospojin Sokolotv zadovoljan je uspjehom kampanje, i ako *OO5 "ii nažalost nije mogao da prisustvuje sjednici Akcionoga Kfl®teja u Londonu. Q. Sokolotv primljen je u audijenciju d High Commissionera lorda Plum e r a. Ostaje u Palesn nekoliko sedmica.
ZGRADA ŽIDOVSKE NARODNE I SVEUČILIŠNE BIBLIOTEKE.
U nedjeljo 18. juta postavljen je temelj zgrade WoJff sobna na Skopusu. Ova . nova gradnja, koja .će bt mom naše biblioteke, označuje važan odsjek u kulturnom • vitku iišuva. Dosad je biblioteka kroz 6 godina bHa sm.<■' ■■ u nezgodnim zgradama, pa se boriia s velikim škodama. Sad će za dvije godine b ti dovršena zgrada. -j odgovara svima modernim bibliotekarskim zahtjevnuMagnes postavio je temeljni kamen. Kod gradnje je • posleno 190 radnika.
4
»ŽIDOV c
BROJ 33,
Podružnica Štedionice i zalagaonice d. d., Ilica 67 podjeljuje zajm ove na dragocjenosti i robu te prima štedne uloške. Ureduje od B—l 2 i pol i 3—5 poslije podne.
6ešlJaonlca SE «*§f *•«!»• „■s m »a dam«
U slučaj O potrebe ogledala, brušenog stakla, umjetničkog ustakl ' mjedi kao i u mesingastim šipkama i .olovu nemojte z a na adresu: Mahso Roth, Zagreb, Rokova olCijene umjerene. Solidna
G|URO DETEL, ZAGREB SLIKAR NAPISA 1 GRBOVA Prije Marovska 7. Sada Marovi *