Židov

Iz Palestine

ENGLESKA vijest o novom projektu zakonodavne SKUPŠTINE U PALESTINI. London, 11. augusta (JTA). Daily Ezpress ,javlja iz Jenisolima, da se vode pregovori izmedju zastupnika palestinske vlade i šest delegata arapskih stranaka. Pregovori su povjerljivi, a predmetom im, (je stvaranje . zakonodavne skupštine i senata. Arapski delegati traže, da zakonodavnu skupštinu čine 22 muhamedanca, 3 kršćana i 3 Židova i da imade puno pravo veta. Vlada naprotiv hoće da skupštini dade tek pravo, da. predlaže zakone, nadteire donekle budžet, diskutira o državnoj politici, izriče kritiku i daje pobude. MIGRACIJA U JULU. . U mjesecu, julu uselilo se u Palestinu 1060 lioa. U to je vrijeme pohodilo Palestinu 3168 lica, a palestinskih stanovnika vratilo se iz tudijine 2116. PLANTAŽA NARANČA U MIGDALU. Merkaz HaJdai stupio je u pregovore radi preuzeća posla na uredijetuju jedine oranžerije na 100 ćtunruma zemlje u Migdalu za, račun gg. Naildića, Rabimovića i nekolicine novih useljenika u Mig dalu. (Ziko). JENJAVANJE TIFUSA U EMEKU. VLADA STAVILA NA RASPOLAGANJE 100 KREVETA. Jerusolim, 4. augusta. (P. C.) Kako je poznato, pred kratko se vrijeme epidem'čki raširio H’fus u kolonijama Emek Jezreela. Energičnim sanitarnim mjerama Palestinske Egzekutive uspjelo je, da se zaustavi dalje kretanje bolesti, koja je napala već 130 l,ud . C. 0- Henriques, koji je prife bio kod Ureda za javne radove u Indi}', a sad je pozvan da studira

mogućnosti natapanja u cijoniističkim kolonijama, vodli sanitarni rad, za kod Egzekutiva daje potrebna sredstva. Dr. Peller s univerziteta u Wienu, ekspert zdravstvenoga ureda Egzekutive, upravlja kao medicnski stručnjak radom. Smjesta vanje bolesnika olakšano je time, što je zdravstveni ured Vlade u državnoj bolnici u Hajti stavio na raspolaganje 80 kreveta. Osim toga smještavaju se bolesnici u bolntoi Kupat HoKlm u En Harodu. I u Jafi stavljeno je u državnoj bolnici na” raspolaganje 20 kreveta. Zbog toga se broj židovskoga bolničkog osoblja u državnim bolnicama u Hajfi i JafE povećao. U Sedžeri uređjen je dom za rekonvalescente. KOLONIJE PRIMAJU NOVE ŽIDOVSKE RADNIKE ZA BERBU. Jef u s oli m, ‘i. augusta. (P. C.) Posredstvom radnoga departmana Egzekutive uspjelo je smjestiti za, vr teme berbe oko 300 židovski) radnika kod privatnih posjednika u starim kolonijama. Najveći dio tih žena i muškaraca bio je dosad bez posla; ;z budžeta Keren Hajesoda za rad stavljeno je u tu svrhu nekoliko stotina funti na raspolaganje. PORAST RADNIČKE BOLESNIČKE BLAGAJNE. Broj članova Kupat Molim, koji je na koncu 1924. iznosio 8100, porasao je na preko 14.000. Time je broj Fca, koja imađn pravo na liječenje, porasao na 30.000, jer uz članove imadn to pravo ii njihove porodice. Godišnji budžet Kupat Mo'fitn iznosi 50.000 funti. Od toga prinose članovi 58%. privatni poslodavci 10%, a ostatak t. i. 32% daje Keren Hajesod. Blagajna podržaje 5 gradsk h klinika, 45 klinika na ladanju, 2 stalne bolnice i nekoliko povremenih poljskih lazareta. Osim toga liječe se članovi blagajne, gdje ona nema svojih Institucija, u institucijama Hadase.

Iz Jugoslavije

Internacionalni studentski kongres u Srijemskim Karlovcima (25. JULA DO 2. AUGUSTA.) Učešće židovskih de'egata. Pitanje studentske samopomoći. Numerus ciausus u Madjarskoj. Referat gdjice. Haber o židovskom staja ištu u odnosu zapada i istoka. Novosadska Ivrija dočektt'e svečano židovsku delegaciju. (Od našega naročlltoga izvjestitelja.) U pretprošlom smo broju dom eli vijest našega posebnoga izvjestitelja o zasijjedanju internacionalnoga studentskoga kongresa, koj' se održao u Srijemskim Karlovcima. Ovdje donosimo daljrei izvještaj o kongresu. Srijemski! Karlovci, 3. augusta. Kongres, ko,i je do prekjučer zasijedao ovdje u »srpskom He:de bergu«, bez sumnje je jedan od najznačajnijih interna■conalnih kongresa održanih u posljednje vrijeme. Nije se doduše o njemu pisalo mnogo (kao o službeni m i ponajviše jalovitm sastancima u diplomatskom svijetu, ali tko je imao zgode da prisustvuje sjednicama kongresa, mogao je steći jaku impresiju iskrene medjunarodne uzajamnost' ljudi, kolli se spremaju za život. Probita ie uskogrudnost sitničarenja i utrt put u širine većih koncepcija. Kongresom je vladao istinski! lokarnski duh. , Najvažn ja pitan a kongresa, koji je dan iza svečanoga otvorenja započeo meritoran rad bila sii; 1. samopomoć studenata .i studentske kooperaltive; 2. strani studenti u pojedinim zemljama; 3. ruski emigranti; 4 j odnos istoka fl zapada i 5. budućnost Svjetskoga Studentskoga Saveza. Rad kongresa započet je referatom ig. Co'nradia Hofmanna (amerikanca, sekretara Saveza, ikoji vodi savezni biro) o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti Saveza. Ovaj Savez, koji je sada održao već svoj peti kongres osnovan je god. 1920. inicijativom ii pod egidom Svjetske Federacije ..Kršćanskih. Studenata. Osnovan ie pod imenom Saveza E.vropskih Studenatai, a u početku bili su primam za članove samo studenti iz zemaba amtantme sfere. Cilj Saveza hio je da ekonomski omogućuje studiranje siromašnim studentima u Evropi. S vremenom se Savez razvijao i prema vani i prema unutni, pa)-je godine 1924. bio toliko uznapredovao.da se proširio u opći Internacionalni Studentski Savez, koji prima ?a članove studentske organizacUe iz sviju zemalja; Savez u stvari radi sada gotovo neov 'sno od Federacije Kršćanskih' Studenata, pa pored rada na e konomsko-so<3ijalnom polju razvija 15 živu ku’turnu političku djelatnost oko zbližavanja studenata svih rasa, nacija i vjera. Medjutim u petoj komisiji kongresa pao je prijedlog da se Savez više poveže s Federac jom Kršćanskih Studenata. Drugi Prijedlog zagovarao je status quo (pola Egzekutive treba da bude "-zabrano od nekršćana i nečlanova Kršćanske FederaC| ie). Prvi prijedlog zagovarali su naročito poljski i- madjarskdelegati. Za treći prijedlog, uz kor su naročito prflstajali židovski delegati, bila bi u načelu većina delegata, ali se zbog nemogućnosti tehničke provedbe toga prijedloga postupilo tako, te je ponajprije oboren prvti prijedlog, a onda primljen drugi prijedlog. Svjetska -Unija Žiidovsikih Studenata, koja )e začianjena u Internacionalnom Studentskom Savezu, biila 16 Po svoftm delegatima zastupana u svakoj komfeiji. U kom,s ti za pitanja studentske samopomoći referirao je glavni tajnik Unije’Fraedlander o akciji židovskih studenata za s amopomoć I iznio, da se stanje žf-dovskih studenata u prpsiečnosti poboljšalo prošle godine. U komisiji za pitanja studenata emigranata prihvaćen je prijedlog židovske delegacije, će Savez uznastojati, da se olakšaju klauzule za upis inoze mn'h studenata na’ velikim univerztetkna, na kojima takove klauzule postoje. U ovoj se komisiji tretiralo S-pitanje p u m e r u s c 1 a.u s u s a. Madjarski ie delegat referirao o ’-fvršfidi studeiiCskdj sahloiloči u Magjarskof,' Kađ ; *jfc zavr=-

šio, upftao sam ea, da li blagodati, studentskih institucija, koje je on spomenuo u referatu, uživaju podjednako svi studenti na madjarsfcim sveučilištima. Odgovorio je: »Ne, samo kršćani«. Začudjeni francuski, eng'esk«, amerikanski td. delegati stadoše u čudu da pitaju, koji su tome razlomi. A madjarski referent zaintačio S započeo onu pjesmu ministra Klebelsberga o socfijalrrm jadima Madjarske, pa kako je potrebno, da ne bude hiperprodukcija intelektualnoga proletarijata. U komisiji za problem odnosa 'izmedju zapada i istoka referisala je židovska delegatkinja gdjica. Haber o židovskom stavu u tom p ta nju. Naglasila je, kako židovski narod učestvuje činom u tom komp'eksu odnosa dviju kultura, pa je objasnila ideju izgradnje Palestine i ocrtala neke karakteristične đetaje iz rada u Erec Jisraelu. Svf) su se delegati, naročito Ind’fc', Koreanci } Japanci živo zainteresovali za taj rad, pa smo nastojali da ih Sto potpunije informišemo. Istinski su se veselili uspjesima u Palestini. U plenumu kongresa proctana je deklaracija židovske delegacije, u kojoj se izriče zahvalnost za pomoć pruženu židovskim studentima. O rezolucijama kongresa izvijestit ću posebice. Kongres je završen u ned'eiju uveče svečanom sjednicom, kdjoj je predsjedao prvi potpredsjednik kongresa Jugoslaven Živančević. Ovom se prilikom svi' delegati svaki na svom narodnom jeziku srdačno zahvališe za gosto’jubivost Jugoslavena, naročito Karlovčana. Kongres je zaista bio priredje-n veoma uspjelo, pa su svi delegati bili zadovoljni organizacijom, a gostoprimstvom Karlovčana: upravo oduševljen 5 -. Delegati su tri puta hil ; na zajednfčikom iz’etu. Ponajprije su bili u Beogradu, gdje 5 m je bio priredjen svečani banket, zatim u mrnastiru u Krušedolu; u subotu 31. jula bih su u Novom S a d u. Ovom je zgodom novosadska ' Ivrfija priredila u čast židovske delegacije svečanu priredbu, ko : oj su prisustvovah predstavnici svih mjesnih židovskih institucija. U ponedjeljak 2. augusta razdioše se 'delegatu svojim domovima, noseći pozitivan dojam o kongresu i lijepe uspomene na jugoslavensku gostoljubivost. Meir W e! t m a nn. ODGOVOR NJ. VELIČANSTVA NA POZDRAV OMLADINE. Čiča Gross kao predsjednik kongresa jevrejske omladine primio je ovo pismo Ministra Dvora: Gospodine, prijatno dirnut izrazima odanosti, podnesenim sa kongresa jevrejlske omladine u Sarajevu, Nj. V. Kralj blagoizvpleo je narediti, da se učesnicima kongresa izjavi Njegova srdačna zahvalnost. ZAGREB: Konferencija o omladinskom pokretu. Inicijativom g. dr. Aleksandra Llchta sazvao je R. O. S. C. J. za ponedjeljak, 9. o. mi. uži krug sumćšljenika, da zajedno s predstavnicima omladine konferiraju o stanju našega omladinskoga pokreta. Iza kratkoga referata g. dr. Cvii Rothmiiliera, razvila se diskusija, u koto] su učestvovala gg. dr. A. L ; cht. dr. Horu, Drago Steiner, Ciča Gross i dr. Beno Stein. Izrečena je želja, da Ahđut Hacofim i njima srodni dijelovi omladine razviju veću aktivnost, pa da oštrije naglase u čitavoj »mladin s povezanost s Palestinom. PRELAZ NA ŽIDOVSKU VJERU U ZAGREBU. Zagrebačke »Novosti« od 1 7, o. mj, donose zanimljive podatke u prelazima s pojedinih vjera na drugu u godinama 1925, i 1926. na području grada Zagreba, Prošle godine bilo je svega 384 prelaza, a ove godine 188 prelaza. Najviše je prešlo rimokatolika na starokatoličku vjeru (1925. —221; 1926. 123). Na židovsku vjera prešlo je god, 1925. 9, a godine 1926, 4 kršćana. VOJVODJANSKI ŠPORTSKI DAN U NOVISADU. Športski klub »Juda Makabi« u Novisadu odlučilo je, da mti 5. septembra - održi »Vojvodjanski športski dan«, na kome

će uzeti aktivnoga učešća svi klUbovi iz cijele Vojvodine, Prema dosadanjim vijestima na ovom će danu učestvovati oko 250 omladinaca, prema tome se ova manifestacija može nazvati prov'ncijskim sletom. Zanimljivo je, da će se na konferenciji koja će se toga dana imati! da održi u Novisadu, predložiti, daj se ovakovi sletovi održavaju svake godine 2 puta u raznim mjestima, tako da bi eventua'no i ostale naše provinc je prihvatile ova] modus Sastajanja omladine. 1 i : Svi su izgledu, da) će ova svečanost ispasti veoma dobro, svuda se vrše velike priprave za natjecanja. Svečanost će završiti sa večernjom akademijom, na kojoj će takodjer sudjelovati sva ievrejska društva, a bit će pozvani klubovi iz cijele Kraljevne. O programu svečanosti izvjesft ćemo naknadno. Vjesnik S.Ž.O.U.

IZVJEŠĆE O VIJEĆU SAVEZA ŽID, OMLAD. UDRUŽENJA ODRŽANOM U SARAJEVU dne 25., 27. i 29, JULA 1926. 1. SJEDNICA, Član Hanhage Čiča Gross otvara 25. jula oko 11 sati uveče sjednicu, koja je ponajprije izabrala ovaj biro; Predsjednik Cvi Rothmiiiller; potpredsjednici; Čiča Gross, Živko Šalom, Bumbule Kamhi, Aurel Friedmann i Leon Eškenazi; tajnici; Heinrich Alkalaj, Ture Schwarz, Eugen Hoffmann, Josip Morpurgo; bilježnici; Eliša Levi, Ernest Schaffer, Samuel Romane, JjoSko Rosenberg, Julije Griinwalld i Robert Stein. U komisije izabrani su ovi) članovi. V eri f i k acio na; Živko Šalom, Joško Rosenberg, Julije Griiniwald, Ješua Kaj on i Emcst Schaffer. Praktična: Čiča Gross, Eliša Levi, Joško Rosenberg, Julije Griinwald, Robert Stein, Isailo Levi, Milan Haas, Eugen Weiss i Eugen Hoffman. Principijelna: Joel Rosenberger, Heinrich Alkalaj, Živko Šalom, Samuel Romano, Zlatan Albaihari, Ernst .Schaffer, Geza Bleier, Pavao Kovač, Bumbule Kamhi, Leon Eškenazi. Permanentna: Cvi Rothmiiiller, Aurel Friedroainn, Heiskija Pijade, Milan Feiidmann, Ture Schwarz, Salamon Abinun, Eliezer Levi i Pavao Wertheim. Potom je prva sjednica završena, 2. SJEDNICA. Utorak, 27. jula prije podne. Cvi Rothmuller otvara Viječe i poslije prozivke delegata konstatira, da je Vijeće pravovaljano. Živko Šalom ispred verif, komisije izvješćuje, da su svi predani mandati verilicirani, osim vjerodajnice Makabija, Osijek, koji ui prošloj godini bije, bio savezni član. Predlaže, da se uslovno verilicirani mandati Sefardskog Kluba (Zagreb) i Omladinskog Kola (Sarajevo) verificiraju, ako predstavnici ovih udruženja dadu izjavu, da će regulisati svoje fi(nanajslke obaveze prema -savezu. Prima jse. Prema! tome je veri ii cirajno 38 mandata. Cvi Rothmuller predlaže, da se izabere irevuizaonaliii .otlbor od 3 Hica, jar stakli fev. odbor nije dospio •da pregleda knjige. Prihvaća se fetina Šimona Perere, koji predlaže Marica Finoija, Heškiju (Pijađe i Eugena Holfmana, Čiča Gross izvještava o radu Hanhage i Mis rad a. Govpri stvarno a niže činjenice. U vodstivu se osjećaj manijak ljudi, koji bi biti v ( oljni i sposobni, da vrše tehnički |radtoga lje .salsrtav Misrada hk> nestalan i šarolik, a i odnosi lizimedu Hanhage li Misrada bijesu mogli da budu najpovoljniji, jer se nije fcikada točno znaljo, koje su kompetencije Hanhage, 0- kolje Misrada, Većinom se posti4pa|lo prema iskustvu. Poslovnik o djelokrugu Hanbage i Masralda nije izradjen, jer ise i onako ima ukinuti .o|vaij .Sistem, Govoreći o kulturnom radiu naglašava, <da su zbog nerazumijevanja omllađiine zaostale mnoge akcije, jer .se 'nijesu vrši® poticaj evl o sSjetema i kulturnim priredbama. I hebraimolja bila je .ove godine vamredbo slaba. Ni organizaciono bije naš rad imao uspjeha, pa se oplaža opadanje •članstva. Savez (danas imade 1.200 članova u 36 udruženja. ■Vodstvo je nastojalo da koliko toliko održi kontakt s omla(điinom. Mjesto posebnih bi)o(jeva Sav. Vjesnika izašla su 32 ■.broja u »Židovu«, a od toga je .prvih ,13 brojeva bilo posebno ( od štampano i razaslalo udruženjima. Odaslano je nekoliko cirkulira, a korespondencija nije bila osobito živa, nešto zbog đezonganizacije Misrada, aK mnogo više zbog neodgovarabja omliadSne. Udruženja su se istom pred slet sjetila da pošalju ■izvještaje o (radu, Agitaciloaih je putovanja bHo manje nego u i prošloj godini, ali smo ipak pohodi®. 24 mjesta. Za razliku od jenjavanja omladinskoga rada, pokazala i* /omladina više (razumijavanja za općenite cijortističke akcije, ■napose za Keren lKa : emet i šekel.

BROJ 33,

5

Vim u kuhinji m m Mi ts. -V/// S\ LEVER BROb. LTD., Fort Sunlight, ENGLAND. *4 t ■H' U Vm I Dobiva se u svakoj trgovini i drogeriji. ZMtUPStBO 1 dgpot: Norbert Welss i drug Zagreb, bajmište brs 51. Telefon br. 7*33. Brzojavi: Norberti«.