Židov

Pismo iz Rumunjske

Toleriranje protužidovskih izgreda. Bojazan pred prijateljstvom sa Židovima. Cuza bi na vladu. Kako se anuliraju mandati. Židovi u parlamentu. (Od našeg redovitog dopfls n i kaj

E, M. B r a i 1' u augustu. Još će proći nilnogo vremena, a da Židovi u Rumunjskoj ae će moći da budu zadovoljni prilikama u zemlja i u svojim redovima. Židovi su ovdje rasparčani u nekoliko politički nevaspitanih dijelova, od kojih je najnapredniji onaj u Bukovini, a aajnerazvijeniji (u političkom smislu) skup u staroj (predratnoj) Rumunjskog. Zemlja je jedna od najneuređljenijih u Evropi. Korupcija, bolje reći konimpovanost svih upravnih jedinica koći svaki dublji napredak zemlje i naroda. Parlamentarizam je ovdje neko cincarsko natezanje izmedju partija, a zemljom vladaju oni, koji siu u milosti kamarile. Promjena režima, kome je na čelu veoma popularni i za rumunjske, prilike korektni general Averescu, podala je Židovima nade u bolje dane. General Averescu i njegova vlada bili su na početku, kad su zasjeli na ministarske stplice, objavili simpatične deklaracije o politici prema narodnim manjinama. Njima će se garantovati sloboda kulturno nacionalnoga života i razvijanja u mjerama interesa čitave državne zajednice. Okrutnost Je režima prema Židovima popustila, šikani su se üblažili, ali nijesu nestali. Ministar unutrašnjih djela je notorni antisemita, inače i pjesnik, Goga. Tako vlada ne progoni protužidovske izgrednike i tolerira ekscese na sveučilištima i selima, a ako se gdjekad ipak odluči na koji korak u obranu isprebijanih židovskih gradjana, čini se kao da to radi, da »opsjeni prostotu«. ♦ Izgledalo je u početku, dal će režim generala Averescu-a, Sefa nacionalne stranke, oštro istupiti protiv brutalnoga antisemitskoga pokreta gospodina Guze. A danas general Averescu nesarao što tolerira Guzu i djela njegovih ljudi, koji pale i pljačkaju židovske domove, nego čak govori o programu iz godine 1918,, o programu »narodne sloge sv-h patriota« dakle i Guze. Nedavno (je general Averescu u parlamentu čestitao Cuzi stiskom nuke nakon retorski uspjeloga govora ov,oga sijedoga antisemitskoga vodije. Ali politika bez načela!: možda general Averescu postupa tako, da üblaži popularnu opoziciju veoma agilnih Cuzista. Antisemitizam je u Rumurijskoj veoma popularna stvar. Mase ne vole prijatelje Židova. A Averescu-a ocrniše u izbornoj agitaciji, da šumje sa Židovima, jer je, kako je poznato, Židovska Jedinstvena Stranka u Bukovini bila u izbornoj kooperaciji sa strankom generala Avarescu-a, kandidirajući po nar,očitom sporazumu svoje ljude na listini ove rumunjske stranke i jer su na listini Averescuove stranke, kandidovale i neke druge žid. ličnosti. Sad se Averescu treba da narodu pokaže u drugom svijetlu, nego što su ga prikazivali protivnici u izbornoj borbi. Jednako se u parlamentu trude stranke, koje Cuzisti sumnjiče zbog prijateljevanja sa Židovima, da pokažu i dokažu, da se nijesu požidovile Cuza je uopće iu rumunjskom parlamentu veoma ugledna ličnost zbog svoga govorničkog umijeća. Njegovi su govori duhoviti počesto snažni, a njegova polemika unosi života u dosadu parlamentarnih sjednica. Protužiđovska jednodušnost pokazala se očito u senatu (Rumunjska imade senat i parkirnenat). Ovdje lje poništen mandat pravilno biranoga delegata iz Jassy-a Ilie Mendelsohna sa motivacijama, koje su perfidne i smiješne. Židovi u Rumunjskoj imadu po nekoliko imena. Sad se zakačiše za dva imena gosp. Mendelsohna, pa mu podvališe, da je biran na krivo ime, a da mu je pravo ime Uje Iđel! Evropejjštine u tome baš nema. Ali cincarstvo i bolesne predrasude ne vode računa o višim načelima i ako se to desilo u senatu, koji se zove »maturul corp«, zrela korporacija, valjda po zrelosti dobe svojih članova i duhovne zrelosti, koju bi ti članovi trebali da imadu. Na ovakav se način postupa prema Židovima u svim instancama u zemlji. A što biva po »privatnoj inicijativi« u selima i na sveučilištima Znadu čitatelji »Židova« po mnogim vijestima i informacijama. ♦ Početkom augusta htjeli su židovski studenti iz čitave Rumunjske održati svoj kongres u Cernauti. Na tom su kongresu htjeli da rasprave pitanja abtuelna u židovskim studentskim krugovima. Sve je već bilo pripravljeno. Mnogobrojni delegati stigoše u Cernauti. Ali odjednom javi »siguranca« policija da pp uputama generalne sigurance u Bukureštu zabranjuje kongres, jer da se sastanci, na koje dolaze učesnidi iz čitave zemlje, ne mogu održati bez naročitoga dopuštenja centralnih

vlasti u BukureStu. Policija ije štaviše stražarila pred lokalima, gdje su se studenti u manjim gtmpama bili okupljali, da provedu veće u zabavi. A ovakpvih dogadjaja imade sva sila. 0 svakidanjim izgredima u željeznici i na cestama da i ne govorimo. * Kršćanska se liga profesora Cuze, koji joj je izgradio neku ideologiju, cijepa. Cuza bi da zasjedne na ministarsku stolicu. Star je, a ostvarenja programa nema. Kadi je već ušao u parlamenat, gdje mu počesto plješću, sad bi da podje i dalje. Ali su ministarske stolice opasne po integralnost. Treba popuštati, paziti, pogadjati se, da ne jurneš s nje. A mladji oko übojice Celea Codreanu, koji je umorio poticajnoga prefekta u Jassy-u i onda bio dabome pušten na slobodu po rješenju suda, vple radikalnost. Osokoljeni uspjesima u izboru i strahom političkih stranaka, da im ligaši ne potamne popularnost i predobe mnoge 'birače, snuju veće sinove. Uzori s Apenina i Pirenejskoga poluotoka toliko su zamamljivi. Pa se eto pvi mladji ne će da dadu namamiti od bližih, ali i slabijih a stoga i štetnih mogućnosti, nego se spremaju za veće stvari. Ovo je bitno u čemu puca jaz. Politički prosvjećeniji Židovi ne boje se eventualnoga dolaska Cuze na vladu, njegovoga ulaza u koaliciju s nacionalnom strankom generalovom. I za njega vrijedi ono što je Harden govorio za Hitlerovce i Ludendlorfovce: »Pustite ih ma'l,o na vladu, da se vida kako ne mogu ništa .. .« Cuza bi se kompromitovao. Gorijo bi doduše Židove, ali ih ne bi mogao da izagna iz zemlje, što mu je glavna parola. Pokazao l bi da mu je program neostvariv. Na šikane i »obične« progone Židovi su naučeni, njih vrše i nekuzist'i. I tako bi se stvar svršila, Ima Codreanu dobro oko . . . pa čeka. * U parlamentu ima šest židovskih poslanika. Jedini je dr, Mayer E b n e r iz Cernauti-a pravi, jer je biran po snazi' jedne židovske stranke (Jiidische Einheitspartei u Bukovini), a drugi su ušli kao kandidati nekih rumunjskih stranaka. Zato jedini on otvoreno i odrešito govori ispred Židova. Ovaj čjovjek imade političke budućnosti i veliku važnost za političkp odgajanje židovskih masa u Rumunjskoj. Kad je govorio oi adresnoj debati, naglasio je, da se ne će boriti direktnom diskusijom protiv antisemitizma glasatih kuzista, jer će se oni sami zatjerati u ćor-sokak, a Židovi su dovoljno mudri, te im ne će da daju materijala za diskusije i demagošku galamu. Ovo je stajalište za prilike u Rumunjskoj:, gdje etička načela u politici i javnom životu ne vrijede mnogo, potpuno ispravno. Danas je dr. Ebner osamljen židovski borac u parlamentu. Jer su ona ostala petorica šutljiva jagnjad, (Ta izabrani su na listinama rumunjskih stranaka!) I takp dr. Ebner ustrajno drži barjak žid. nacionalnog borca. Sam je sada, fer je rok ,za izbore bio i suviše kratak (oko mjeseci dana) a da bi se mogao ostvariti jedinstveni židovski blok u čitavoj Rumunjskoj:, što bi bjo snažan! faktor, s kojim b'i na koncu konca imala da računa javnost Ičitave zemlje, a s njom i politici. Jamačno će u buduće biti bolje u tom pogledu. Ali prilike su u Rumunjlskoj jadne. Židovstvo je osam u Bukovini, veoma drijemtjiv, trom materijal za političku borbu. Trebat će ijoš mnogo truda i ustrajnosti, da se u tom pogledu stvori što je potrebno. Počeci su solidni i vidljivi. Sad valja poći dalje. RASCJEP RUMUNJSKIH ANTISEMITA, . Prošle nedjelje pdržao se u Jassiu kongres kršćanske lige u Rumunjskoj, koju je osnovao profesor Cuza. Na kongresu su bile samo pristalice prof. Cuze a nije bilo nikoga od opozicije, koju vodi poznati übojica policajnoga komesara u Jassiu Celea Codreanu. Uz ovoga pristaje sva omladina, jer je prof. Cuza po njihovom mišljenju napustio radikalnu liniju i stao da se približava vladi. Kongres je isključio opoziciju iz lige i izglasao povjerenje Ćurci. U prihvaćenim rezolucijama veli se, da će liga nastaviti svoju antisemitsku politiku, ali da će pobijati »fašizam« Codrcanuov. Kongresu je prisustvovao i onaj učitelj, koji je bio zatvorio židovsku djecu u sobu, gdje im je prijetila smrt od ugušenja dimom iz kamina. Kad se pojavio u dvorani, gdje je zasijedao kongres, svi su ga učesnici oduševljeno pozdravili. Codteanu je sazvao kongres svoje družine za 19, septembra. STOGODIŠNJICA RODJENJA CHARLESA NETTERA.

Palestina će proslaviti stogodišnjica rodjenja osnivača prve; palestinske ptoljoprivr«dne škole, »Mikve Jisrael«. J eru solim, 20. augusta. 22, augusta bit će 100 godina od rodijenja Charlesa Nettcra osnivača poljoprivredne škole u Mikve Jisrael kraj Jafe. Sve palestinsko židovsko pučanstvo sprema se na dostojnu proslavu, Charles Netter rodjcn je 22. augusta 1826. u Štrasburgu, a umro je 2. oktobra 1882. u Jali. Posljednje godine svojega života posvetio je pomaganju židovske poljoprivrede u Palestini i jedno od njegovih djela u tom smjeru jest poljoprivredna škola Mikve Jisrael. Bio je medju osnivačima Alliance Israelite Universelle, koja mu je postavila nadgrobni spomenik na grobu u koloniji Mikve Jisrael. Netter se posvuda zalagao za svoju braću, koja su bila u teškim prilikama. Tako je na poziv Alliance bio na konferenciji u Carigradu godine 1876. i na mirovnoj konferenciji u Berl'inu god .1881., đa> intervenira protiv progona Židova.

ŽIDOVI NIMCOVIĆ I RUBINSTEIN, POBJEDNICI NA INTERNACIONALNOM ŠAHOVSKOM TURNIRU U HANOVERU.

Berlin, 23. augusta (JTTA). Na internacionalnom šahovskom turniru u Hanoveru, koji je izavršen ovih dana dobio je najviše bodova židovski šahista Nimcović, Šest je partija dobio, izgubio nije nijednu i tek je jednome svome protivniku dao remis. I drugo je mjesto na turniru zauzeo Židov i to poznati majstor Rubinstein. Od sedam partija dobio je 6. »Berliner Tageblatt« doenajc da je Nimcović pozvao na takmičenje svjetskoga majstora u šahu Capablanku. Nada se, da će u Skandinaviji, gdje stanuje, i u Americi moći da skupi fond za takmičenje u visini od 10.000 dolara, koji traži Capablanka. Je li Petljura kriv?

W. Latzki Bertoidi, bdva ukrajinski ministar za židovska p tanja o krivnji Petljure zM pogrome. Riga, 22 .augusta (JTA), Izvjestitelj JTA upitao je Latzki Beroldi-a bivšega ministra za židovska pitanja u ukrj jinskoj vladi, koji će u procesu protiv Schwarzbartha biti s» slušan kao svjedok, za mišljenje o ulozi übijenoga hetmau Petljure u prolijevanju židovske krvi u Ukrajini. Za mene nema sumnje, rekao je gosp. Latzki da Petljura nosi velik dio odgovornosti za ono, što se desilo u Ukrajini u g. 1917. do 1920. To se ne odnosi na po. grome same, nego na stvaranje prilika i atmosfera, što 'Omogućile pogrome. Ne zove se uzalud epoha anarhizma i bjj. ditstva u Ukrajini »Petljuraošćina«. Petljurino je ime bio slat dart bestijalnosti ukrajinske vojske i ukrajinskih seljaka. Ve. liki grozotni pokolj Židova u Proskurovu 15. februara 1919. jj. velo je vojničko udruženje, koje je nosilo ime hetmana Pet. Ijure. Ne zna se ništa, da bi Petljura ikad bio istupio proti? takovih udruženja ili protiv njihovog vodje, hetmana Senu. senka, koji je u povjesnicu ukrajinskih Židova unio nekoliko najkrvavijih stranica. Petljura je takodjer odgovoran za formi, ranje ukrajinske armije na nacionalnoj osnovici i za odstri. njivanje nacionalnih manjina iz armije, protiv čega su pret stavnici Židova bili svojevremeno protestovali. Petljura je go. tovo neprestano bio »ministrom rata« u vladi ukrajinske rt. publike i nosi svakako odgovornost za pogrome, koje su po. činili nekoji dijelovi njegovih armija. Kad su židovski prei stavnici upozoravali Petljuru ma pogrome, Petljura nije obiti, vao da šuti, pa je počesto spominjao kojekakove motive, ko. jima je kušao da objasni dogadjaje. Jednom je otpravio žido?. sku delegaciju, koja se tužila na pogrome, s izjavom, da traži, neka ga nitko ne kuša zavaditi »s njegovom armijom«. Drugo« je nekom zgodom bio rekao, da židovskim pogromima niit uzrok u antisemitizmu, nego u pohlepi za osvetom, izazvanoj pobjedama boljševika. Neoborivo svjedočanstvo protiv Petljure jest stav onil ukrajinskih narodnih vodja, koji su kao na pr. Čikalenko često izražavali svoju bojazan, da će Petljura i njegove bande ugušiti ukrajinsku slobodu u židovskoj krvi.

PROCES PROTIV SCHWARZBARTHA.

listovi Javljaju, da će glavna rasprava u procesu protiv Schwarzbartha biti u novembru ili decembru ove godine.

MADJARSKA VLADA TRAŽI SAVEZNIKE.

»Wiener Morgenzeitung« prenosi vijesti budimpeštanski! listova, da je madjjarski poslanik u Varšavi Moldovanyi zamo lio poljsku vladu, da pomaže madjarsku vladu kod rasprave a numerus claususu na narednoj skupštini Saveza Naroda.

ENGLESKI UNIVERZITET KAO PROTUTEŽA HEBREJSKOM

Je ru solim, 22. augusta (JTA). Arapski list »Merai el Šerk« javlja, da bi za nekoliko dana imao da se položi kamen temeljac zgradi engleskoga univerziteta u JerusoKmu, koj bi se za dvije igoine imao izgraditi na Maslinovom Brdu a u trošak od 50.000 engleskih funti. Naročito se za taj plan ;n-teresuju, veli arapski list, američki biskup u Jerusolimu ir Rennie Mc. Innes i arhidjako-n Waddy. Dalje veli list, da k britanski univerzitet zamišljen kao protuteža hebrejskom univerzitetu i da će mnogo pridonijeti preporodu arapske narodnosti, koji počiva na nacionalnoj neovisnosti u znanosti literaturi.

PALESTINSKI FELASI SELE U TURSKU.

Međju palestinskim felasima, seljacima, koji su po nm« gočemu još u stanju, koje uvelike naliči jadu nekadanjih vI J stelinskih kmetova, počeli su neki krugovi s propagandom * iseljivanje u Tursku. Felasima obećavaju propagatori, da c im turska vlada dati besplatno potrebnu zemlju. Dvadeset b laških porodica prodalo je već svoju zemlju u Palestini i oh» u Tursku. i

ŠTRAJK STANOVNIKA U BER ŠEBI.

J eru sol im, 22. augusta. (JTA) Prije kratkoga vrt mena saopćila ;e vlada, da će zbog pomanjkanja sredsia' morati prekinuti gradnju željezničke pruge od Rafe u Be Šeb u. Stanovnici u Ber Sebi održali su nato skupštinu i odlučili, da će u znak protesta protiv tog- ' vlada zanemaruje Ber Šebu i okolicu, kroz nekoliko napustiti’ svaki rad.

POPUSTI ZA PUTOVANJE I TRANSPORT ZA VELESAJAM U TEL AVIVU.

Jerus o 1 i m, 22. augusta. (P. C.) Udru/t nje za V r vrednu iz'ožbu i velesajam u Tel Avivu saopćuje, da ! e ( jedno talijansko, rumunjsko i njemačko parobrodarsko štvo saopćilo, da će podijeliti popuste putnicima, koji P ll!J na velesajam i sniziiti; tarfu za robu, koja se otprema na ložbu u Tel Aviv. Popusti iznose 25—40% )d normalne rife. Društva, koja daju popuste jesu: »I.lovci Triesn 11 >Deutscher Levante- und Orient-Dienst«'-; »Service "- r time Romanu«.

2

BROJ 35.

Slušajte RADIO koncerte na SILVERTOWN aparatima. Upotrebljujte samo originalne ENGLESKE TUDOR akumulatore Radio Silvertown. Sajmište 56. Telefon 23-60.

U slučaju potrebe ogledala, bmženog stakla, umjetničkog u«takli TaD * mjedi kao i u mesingastim šipkama i ,olovu nemojte ziv° ' na adresu: fflahso Roth, Zagreb. Robova «!• 2 Cijene umjerene. Solidna