Židov

du Printenlps«. od ruske folklore, dapače govori se da je neke teme iz »Sacre« našao u zbirkama ruskih popijevki. U Češkoj je takodjer rano počeo »nacijonalizam« da oplodijuje muziku. Smetana, nije cjoduše stvorio idealni češki nacifonalni stil', ai Janaček (1855.), taj genijalni muzičar, postao je na svoj način nastavljač i obnovitelj Dvoržaka (1841. —1904.) i Smetane, koji je na nacijonalnim češkim pjesmama izgradio češku operu. Janaček ide i dalje. Njemu se radi o duhu, o duhu tužne čežnje sv,oje domovine, koji se cakli u njegovim originalnim narodskim (»volkstumlich«) melodijama. Kao sakupljač narodnog muzičkog blaga, kao temeljiti poznavalac moravske folklore, zavirio je on duboko u dušu slovačkog naroda. 'Tonovi »Katje Kabanove«, »Lukave lisice« ili »Jenufe« crtaju dušu slovačkog naroda. On pronalazi u pučkim slovačkim pjesmama izraz lica, kretnje, radost i bol svojih opernih junaka. Duševno srodan Janajčku je Madjar Bela B a r t o k (1881.) I on je ujedno kompozitor i melograf. Sakupi,© je 10.000 madjarskih i rumunjskih pjesama uvijek u uskom saobraćaju sa seljaštvom od kojih je oko 1000 njih izašlo štampom. Tko upozna zbirke tih pjesama i plesova nalazi u njegovim kompozicijama narodnih pjesama i plesova slične napjeve. I pet „originalnih tema njegove ritmijski silne »Tanzsuite« za orkestar su u nacijonalnom načinu. Naravni slijed različnih mjera (na pr. 7 s, 5 /s, s /« u »Tanzsuite«) kombinovani ritmijski predznaci (na pr.: %, ili %, 2 /*> 3 la u! zbirci »8 ung. Volkslieder«) sinkope i pauze na tešku dtob (arza) historijske ljestvice, t. zv. »doppelschlag« i dr. označuju dovoljno jasHjO elemente madjarskog narodnog stila. I njegov suradnik Zoltan K o d a 1 y (1882,), crpi u svojim »Szekler-balađama« i »Pjesmama iz Sedmogradske« sa neusahnjivog vrutka pučke muzike. Od kompozitora ostalih naroda, koji rade na istim principima, nabrojit ćemo Poljake Szymanovskog i N i e w i adomskog, Španjolca Manuela de Fali a i Joahim Nina, Talijane Alfreda Cas sela i Franceso Ma lipi ero, Jugoslavena Josipa Št olc era Slavenskog (Sa Balkana, Iz Jugoslavije, Jugoslavenska Suita, Sonata), da spomenemo sam,o neke od najmarkantnijih.

Židovskoj folklori posvećuje pisac veliki odsječak svoga razmatranja punog oštrog i kritičnog pogleda naobražen,og muzičara. Psihološki najinteresantnija od svih tih mladih pučkih muzika (von alle diesen jungen Volksmusiken) židovska, veli pisac, koja se mpravo radja a ujedno je i prastara. Isprva daje iglas o strahu u getu i tjesnooi sinagoga, a kasnije bazirajući na Visoko odgojenom židovskom intelektu te na majstorskoj muzikalnoj tehnici kompozitora, koji osjećahu židovski, uspela se već u počecima visokim formama evropske muzike, koje su zapravo bile slabo pristupačne orijentalnom osjećaju židovstva Ovdje se možda nalazi rješenje problema, interesantnog za sve grane umjetnosti, a to je organska veza izmedju zapada i istoka, budući da se zapadnjačka modificirana tehnika prožimlje iskonskim istočnjačkim duhom te istočnjačkim stilskim elementima. Slobodni recitativi, povećani ihtervali, slobodni patonovi i bogata ornamentika unutar jednoglasne harmonijski ne stvorene melodije, harmonizacija neovisna od tonički dominantnog snošaja, mješavine dura i mola, slobodna varijacija, to su elementi ovoga novog stila. Razvitak njegov je u punom toku. Manje više izvrsno uspjele obradbe starijih i novijih hebrejskih i židovskih napjeva, pjesama i plesova, oi kojima se po mogućnosti izbjegava zapadnjački harmonijski i melodijski tonički dominantni snošaj, nalaze mjestp u savremenoj muzičkoj literaturi. Autori kao; S, Alm a n, Aleksander Kre j n, Mihael Gnes i n, M. Milner, Mischa Elm a n, Joel Engel, Josef Achron, Mihael Levin, H, Kopiti Julius Wol f's o h n pioniri su ovoga novpg pokreta a dokazali su da znadu osim folklorističkog sabiranja i samostalno stvarati crpeći iz židovskog duba teška djela: bilo rapsodije, simfonije, suite ili psalmi a pohvalno ističemo neumornoga borca za umjetničku neovisnu kreaciju židovske muzike Ernesta B 1 o c h a. Da se uz Blocha, Milhauda i Feinberga takodjer i nežidovski kompozitori zanimaju za problem židovske muzike, jest jedan dokaz više za približavanje izmedju zapada i istoka. Naginjanje istočnjačkom, egzotičnome, primitivnome sve u svemu većoj slobodi i melodici i ritmici. Od diatonike, novim prijemetiroa, povećanim i smanjenim intervalima, fioriturama i najmanjim patonovima, većoj slobodi i bogatijoj slikovitosti u slijedu mjera, oštrijim naglascima u ritmici, paralelizmu i heterofoniji u uvodjenju dionica, slobodno variranom ponavljanju kao arhitektonskom principu, što će da oplodi svu buduću muzičku tvorbu novim snagama i mogućnostima.

Iznoseći ov,o uvodno razmatranje Ervina Felbera da upoznamo naše čitatelje sa postankom i stanjem »nacionalističkog« pokreta u muzici, vežnči pak njegovo izlaganje o stanju židovske folkloristike rekosmo d,osta, da ne trebamo i dalje slijediti njegovo naziranje u prikazivanju kojega donosi veoma mnogo stvarnih podataka o upotrebi narodnoga blaga tudjih (osobito istočnih) naroda po evropskim muzičarima bliže i dalje prošlosti. Završit ćemo ovim snažnim mislima iz ist,og vrela; »Svi narodi, kojih je muzika već umorna, teže za obnovom pomoću orijentalnih elemenata, za osvjcženjem novom muzičkom hranom Mlade nacije stranih rasa koje još nisu u muzičkom smislu izrabljene, čija ritmika još nije uniformirana, kojih se recitativ još nije ukočio, koji stvaraju svoju nepatvorenu tnelodiku na starim ljestvicama, dokazat će po ličnostima, koje su duboko ukorijenjene u narodnom duhu- da će u kritično doba uvijek naći i na smoći nove sile za uzdrianfe svoje narodne sadržine«.

Iz Jugoslavije

TURNEJA TAJNIKA POVJERENIŠTVA KKL ZA KRALJEVINU SHS g. dr. SINGERA. Tajnik KKL, g. dr. Alfred Singer, posjetio je Vojvodinu, da pokrene Sto življi rad’, naročito sad pred Tišri-akcijom. Toni prilikom posjetio je Novisad, Suboticu, Sentu i Sombor, te je u svim mjestima proveo nužne organizatorne radove, napose je svagdje nastojao naći novih saradnika za KKL, što mu je i uspjelo. U Novome Sadu preuzela je vodjenje agenada KKL komisija, kojoj je na čelu g. d'r. Handfler, a u Subotici održana su 2 sastanka, te je na njima izabrana velika komisija s g. nadrabinom drom. I. Gersonom kao pročelnikom. Akciju za škrabice preuzela su gg. dr. Wir t h, natkantor Basser i učitelj Kald o r. U Senti i Somboru provest će se u najkraće vrijeme reorganizacija tamošnjih povjereništava. Na svome putu posjetio je g. dr. Singer i Beograd i Zemun, gdje je s tamošnjim komisijama održao sastanke i raspravljao o budućem radu, a naročito o Tišri akciji i akciji za smještanje novih škrabica. Konačno bio je g. dr. Singer u Osijeku, gdje je iskoristio priliku, da s povjerenikom i prijateljima KKL raspravlja o aktuelnim zadacima o radu u Osijeku. POSVETA TORE. Po drugi puta u godini dana proslavljena je unutar naše općine posveta Tore. Ovaj puta u stanu g. Josipa i Rebeke Benvenisti, koji su darovali toru udruženju zagrebačkih Sefarada, U stanu gosp. Benvenistia sakupio se veliki broj zagrebačkih Sefarada. Tora je posvećena po zagrebačkom rabinatu u prisutnosti predstavnika Zagrebačke Bogoštovne Općine, a zatim je svečano prenošena u bogomolju Sefarada, u zgradi općine. Rabin gosp. dr. Schwarz pohvalio je nasljedovanja vrijedni primjer g, Benvenistia. Vidi u tome povratak k našim starim tradicijama i žel : , da ovaj duh u sve većoji mjeri ovlada srcima zagrebačkih Jevreja. . SREBRNI PIR PREDSJEDNIKA ZAGREBAČKE BOGOŠTOVNE OPĆINE Dra. KONA. Na 4. o. mj. proslavljen je na vrlo svečan i intiman način srebrni pir gosp. dra. Huge Kona, koji već nekoliko go- ; dina stoji na čelu ove najnaprednije i najveće židovske općine j u našoj državi. Ova je proslava to značajnija, što je nastala sasvim spontano i neofioijelno. U gradu se pročulo, da predsjednik kani prigodom musafa pristupiti k Tori, da izmoli blagoslov povodom 25-godišnjice sretnog braka, pa je hram bio dupkom pun mnogobrojnih štovatelja i prijatelja sve'čarovih. Cijela je služba božja bila vanredno svečana. Umirovljeni natkantor gosp. Josip Reni d i otpjevao je jedan veoma lijepi psalam. Prvi rabin gosp, dr, Gavr-o Schwarz održao je kratki, vrlo uspjeli govor, zatim je blagoslovio svečara i njegovu suprugu. Prvi potpredsjednik gosp. dr. Ši k dao je u ddgom i poletnom govoru izražaja radosti ove općine, da njezin toliko zaslužni predsjednik slavi svoj bračni jubilej u zdravlju i veselju. Istaknuo je svečarove zasluge i njegov plodni rad u korist naše općine kao i u korist općenitosti, naročito u njegovom svojstvu kao gradski zastupnik i časnik odvjetničkog zbora. Hvali svečarev rad na socialno-kulturnom polju. Ravnatelj škole rabin gosp, dr. Mar gel čestita u ime škole, koja svečaru duguje veliku zahvalnost. Gosp. dr. Robert Farkaš ispred kuratorija doma Lavoslava Schwarza čestita svečaru u ime domara te institucije, koju je svečar postavio na tako sigurne temelje. Gosp. kr. savjetnik Ša ndor A. Aleksander čestita u ime naše najstarije i najveće institucije Hevre Kadiše, koja takodjer uživa sklonosti i potporu svečara. Gdje. Roza Deutsch ispred Izraelskog Gospojinskog Dobrotvornog Društva i Tilda pl. Deutsch ispred zagrebačke Izraelske Ferijalne Kolonije, te gosp. Beri ispred Židovskog Nacionalnog društva u Zagrebu takođjer čestitaju svečarima. Svečar duboko ganut zahvaljuje tolikim izričajima simpatije i obećaje, da će u buduće raditi, do granica svoje snage, još više na promicanju i podizanu (jevrejstva, kako bi naknadno opravdao iskazane mu simpatije. Šteta je, da ova proslava nije bila nigdje" objavljena, pa su mnogi članovi općine žalili, da radi toga nijesu bili svjedocima lijepe svečanosti. Na banketu u kući gosp. dr. Kona sakupili su se bliži rodjaci, prijatelji i saradnici svečarevi, da i ovdje u uspjelim . zdiravicama iskažu svečaru svoje priznanje. Ističemo lijepi povor dr. Šika, koji je dao karakteristiku humanitarnog rada i socialnog shvaćanja, koji provejava život svečarev.

Članovi predstojništva i općinskog vijeća poslali su svecaru skupocjeni srebrni dar. Cijeli je dom svečarev bio tika reći pretvoren u vrt, jer su prijatelji i štovatelji predsjednike, vog doma poslali neizmjerno mnogo cvijeća. Naše uredništvo priključuje se najtoplije čestitkama, svim izrazima simpatija, k.oje su zasluženo izražene svečarima na njihovom uzornom obiteljskom životu i plemenitom radu 21 općenitost.

SVEČANO POSTAVLJANJE NADGROBNOGA KAMENA BLAGOPOKOJNOME đr. HOZEI JACOBI-U. Svečano postavljanje nadgrobnoga kamena blagopokojr.ome nadrabinu dr. Hozei Jaccbi-u bit će u nedjelju dne* 12, 0, mj. u II sati prije podne.

HAKOAH GRADJANSKI Prvoga dana 2:2, a drugoga 5:2 za Hakofch. U subotu dne 4. i neđljelju dne 5. o. mj, gostovala je u Zagrebu obnovljena momčad »Hakoaha« iz Beča. Bila je gostom Prv. Hrv, Gradj. Šport Kluba. Prvoga dana svršila e utakmica neodlučno, 2:2 (Poluvrijeme 1:0 za Gradjanski). U nedjelju pobijedila je »Hakoah« u veoma lijepoj man:n sigurno s 5:2 (Poluvrijeme 3:1 za »Hakoah«), Svi zagrebački listovi hvale lijepu igru Hakoaha u nedjelju, dok. s igrom u. subotu nijesu bili zadovoljni.

Židovski slikar Abel Paun

Hebreiskl pjesnik Saul Černihovski

14

»ŽIDOV*

BROJ 37—38,,

Z'\ Evo jednostavnog Rinso postupka; p r j. redi Rinso prema naputku na omotu. Pu. štaj rublje, da se u njem moći kroz noć. izjutra ga samo j s . plahni i povesi daše suši to je sve. Samo isplahni nipošto trljati. R. S. HUDSON LIMITED LIVERPOOL, ENGLaND* Dobiva se u svakoj trgovini i drogeriji. ZasfUPStBO i depot: Norbert Welss I drug Zagreb, bajmište brs 51, Telefon br. 7-33. Brzojavi: Norbertis

Zaruke. Naš sumišljenik gosp. Aleksandar K.ohn iz Karlovca zaručio se s gospodjacom Gizelom Fuc h s, učitelficom na žid, osnovnoj u Zagrebu. Srdačno čestitamo!

MIRnO ŽUGEC Zagreb, Duga ni. 13. Specijalna trgovina: antiknog pokućtva, zbirka oružja te raznih drugih starinskih predmeta, ujedno specijalna radiona aa restauriranje antikviteta.

MRV. INDUSTRIJA STAKLA G. Hnral i drugovi Ttlefon 8. ZAGREB Ilica br. 5 Palača 1. hrv. štedionice preporuča; najfinije porculanske pribore Rosenthal i drugo te pribore od belgijskog kristala. Osim toga drži stalno na zalibt veliku količinu običnog porculanskog te staklenog sudja ** kuću, hotele, kavane, ljekarne itd. Veliki izbor umjetničkih figura (rokoko) te raznih vaza od bijelog i bojenog kristala.

SAIiOH ~K MA” češjaonlca za dame Zagreb. Ilica 12.

Specijalna trgoviva češkoga sukna za muška odijela i sav krojački pribor i« modem. Zagreb Sajmište 51. (produlfena Hatzova ulica) Cijene umjerene. Polakšice u plaćanju