Židov

„MOŠAV OVDIM« (»Naselja onih što rade) i) razvitku Kvuce, komunističke zadruge u poirivredi, ispostavilo se, da ovaj nac.n gospodar- r i života nije podesan za sve ljudske tipove 1 y . se Kvuca nalazila u stadiju instalacije i b.la j tavljena samo od mladića, koji uz rad i život u n ' "ci nisu imali još drug.h interesa - mog.o se „ n išliati, da je ispravan komunistički način života. , fuporedo s razvitkom Kvuce došlo je do osniva- c nmogih obitelji, a time i do jačeg isticanja v ividualističkih nastojanja. Tako je onda nastao r ier kojemu je bila svrha, da uz pridržavanje te- , eljnih oznaka Kvuce nadje formu, koja ce dat s i; e slobode inicijativi pojedinca i učiniti , drugu elastičnijom. Iz višegodišnjih diskusja iz ) k m ie konačno plan za Mošav ovdim. 5 A ‘ Ako bismo htjeli ovu formu kolonizacije utisnuti , terminologija evropejskog socijalizma, mogli ; m) ie nazvati otprilike produktivnom zadrugom. , 1,:., je u isto vrijeme nešto vise 1 manje cd takve idruge Stoga moramo biti oprezni, ako zc ino si lijena socijalna načela Evrope prenijeti na paleiinske prilike, jer bi inače mogla da nastane posve , ikažena slika o njima. U Mošav ovd : .m-u podjeljuje se svakom nasejeniku za njega i njegovu obitelj jednako vehkc ~ ršina tla Zemljište pripada ovdje ka.) 1 Kvoca Židovskom Narodom bOll d u KKL) i daje se jedino u nasljedni zakup. Mošavim ihično sastavlja 80 obitelji. Broj varira već prema niscbiiim prilikama mjesta. To isto vrijedi za po\ 1 h u zemljišta koie je isprva radi ekstenzivno« gokasnije se u vezi s iniictn samog preduzeca smanjuje Svi usUjc nu lii-hivaiu isti živi i mrtvi inventar ii protmnjea I,st u novcu Svakome je dana sloboda, da si uredi [ gospodarstvo po svojoj volji. Mošavim se tjsntvaju ,p kružnoj ili eliptičnoj površini. U krugu (elipsi) smještene su stambene kuće, gospodarske z rade staje itd. Na svako se dvorište nadovezuje u' obliku sektora pripadajuće zemljište . to obično tako, da se vrt naslanja na kućište, a iza njeg nružaiu se polja. Ako imade sume. dob va s\ aki član svoj dio u njoj. Unutar prstena nalaze se: sve zaiedničke uredbe i zgrade. Dječji vrt, ™ola, spi.ništa za plodine, dom za zborove, stau 'ietmka . d Svaki naseljenik radi sa svojom obitelju t svom privatnom gospodarstvu. Dojencad ostaje u kućnoj Jiezf dok se u Kvuci za njih brine zajednica Tek kud dijete stupi u dječji vrt, prestaje u Mošavu skrb roditelja za njegov odgoj. . H U pojedinačnim gospodarstvima izradjem do hi veni proizvodi troše se, u njima, a svaka obitej ima svoju posebnu kuhinju, dok « . K^ c ' iedna kuhinja za sve članove. Mosav je dakle, 1 re ina unutra razdijeljen u mnoga poied.načna gospodarstva, ali prema spol ja čini jedinstvenost. Suvišak proizvoda proizvoda prodaje se zajednički; sva dobra koja se moraju spolja nabaviti, kupuju se zajedme '• Po ovom zajedničkom prodavanju 1 kupova nju razv : o je Mošav uredbu »uzajamne porno“. koja ie od velikog značenja „ socijal.sUčku formu naseobina. Posebna se konusna Mosava bn ne, da u slučajevima bolesti, odsustva ih, kad u 3 noj obitelji nema dovoljno radnih sila, stoji na raspolaganju jedan naseljenik barem za neko vrijeme da pomaže bližnjima. Dužnost uzajamnog pomaganja obvezatna je za sve članove Mosava 1 ispunjava se strogom točnošću. Time se prijeći, da polja naselje nika, koji je nesposoban za rad, ostanu neobranjena, a osim toga ie time dana pojedincima veća sloboda kretanja Budući da Mošav načelno zabran j u j e držanje nadničara, to je ured *£ »uzajamne pomoći« najvažnija pretpostavka, da ce se rad obavljat: bez smetnja 1 da pojedinac ne ce biti nemoćno izvrgnut svim slučajnostima. »Uzajamna pomoć« uredjuje ravnore/ie ukol.ki zavise o radu i ne dira vlasništvo pojedinca. Ovdje zahvaća uprava kolonije, koja ispituje prilike pojedinaca i prema nalazu odredimo v,sm n naineta i daća. Ako jednom naseljemku krava ne daje mlijeko, onda ga dobija iz zalihe spremišta. To ’s vriiedi i kad je tegleća marva nesposobna za rad. Time se izbjegava situacija, da seljak bez svoje Se dodje n težak položaj, u kojemu je ugrožena njegova gospodarstvena sigurnost. »Uzajamna po moć« uredjena je do n s.tnice 11 Mosav,m obzirom na radne sile i na proizvode. Zato imamo ovdje početke temeljitog socijalnog zakonodavstva Ko.e štiti pojedinca a obvezuje cjelinu, da ga zaštićuje 1 pomaže.

VELIKA KOMUNA (Kvuca O’dola). Uz opisane oblike kolonizacije, Kvuca i Mošav, razvio se posljednjih godina novi oblik, koji je osnovan na istim temeljima kao Kvuca, takodjer na zajedničkoj proizvodnji i potrošnji, sa- . mo što su granice zadruge znatno proširene ‘ time , njezina bit izmijenjena.-Velika je kčmuna proizasla , iz dvije tendencije: ona hoće da poveća uski okvir za- , druge spajanjem poljoprivredne proizvodnje s mdu- . str i jalnom. Ovo nastojanje za proširenjem postaje razumljivim, kad pomislimo, da su prijašnje zadruge mogle primati nove članove tek postepeno u vezi s intenziviranjem poslovanja. Kad je bio postignu neki- maksimum članova a to je obično bilo nekoliko tuceta onda je stara zadruga dala novoj zemljište, koje je postalo raspoloživo radi intenziviranosti obradjivanja. Uski. intimni okvir, koji pod sjeća na život u obitelji; bio je tako sačuvan ti ovi su se u godinama zajedničkog rada pmici 1 1 prilagodili jedni drugima, pri čemu su s vremenom nezgodni elementi bili izhičeni. lako su slaie zadruge bile katkad posve, zatvorene tvorevine, u koje je novajlija teško mogao spolja prodrijeti. Pcd pr t skom novog vala uselj.Vanja u Palestinu posije rata nastala je potreba osnivanja »otvorenih« zadruga. u kojima su se došljaci mogli lakše prilagoditi radu i životnim uvjet ima. Psihološkim i socijalnim argumentima pridošli*) je niz ekonomski! osnova. Pristašama velike komune pričinja'a se mala Kvuca odviše ograničenom što se tiče radnih mogućnosti. Koncentracijom večh masa ljudi i većih sredstava nastaje veća sloboda akc je pa se mogu stvoriti sve prednosti velikoga preduzeća. Osim toga teži velika komuna, da i sve životne potrebe namakne i proizvede sama is-1 korištavanjem svih mogućnosti, a sa svrhom, da budne neovisna o spoljašnjem tržištu. I enden: da je dakle dalekosežna gospodarstvena autarkija. Velike komune obuhvataju danas do 200 članova. Tek su 3—4 godine stare i žele svoj broj povećati, kad to dopusti razvitak preduzeća. 1 !o narodnog fonda obradjuje se zajednički, proizvodi se 1 troše i prodaju zajednički. Jelo se pripravlja za sve na jednom mjestu i jede u vehkoj blagovaoni, koja je i ovdje, kao u malim zadrugama postala društvenim središtem. Djecu uzgajaju i njeguju u posebnim | ustanovama. Zemljoradničkim radovima priključuje se zanati i jsk a proizvodnja; cipelari ja, krojačnica, praonica, stolarija, limarija itd., koja u prvom redu služi za namiren je potreba članova komune, a zatim kao roba za prodaju. Uz ove grane, koje moraju biti zastupane u svakom selu a ovakva velika komuna i nije drugo do komunističko selo već se čine prvi pokušaji fidustrijalne preradbe raznih proizvoda. Za zadruge palestinske židovske poljoprivrede izuzevši Mošav, koji ne poznaje radne zajednice u užem smislu, vrlo je značajna jednakost u načinu života i pravu. Odjeća, jelo, stan, kulturne vrednote fiste su kod svakog pojedinca. Dabome, neki imadu još od kuće bolju, odjeću ili nekoliko knjiga više. Ali to vrijedi samo ograničeno, jer svi članovi upotrebljavaju sav inventar. O privatnom posjedu jedva se može govoriti, budući da je većina naseljenika, . koji dolaze u. Palestinu, da prijedju u s oci jal i L sti č k u poljoprivredu, (imade i privatno kapitali. stičkTO već otprije neimućna ili je sve ostavi'a u ’ Evropi i stavila se na raspoloženje cionističkoj organizaciji. Na taj je način u početku imao pojedinac taman toliko, koliko i drugi ili točnije rečeno: jed. nako malo ili gotovo ništa.

Bet Alfa

Donosimo ovdje opis jedne od najvećih kolonija na zemljištu Keren Kai emeta. Kompleks tla, koji nosi ime »Bet Alfa«, prostire se u istočnome dijelu židovskoga Nurisa. Površina, koja obuhvaća 5000 dunuma, predana je grupama »Hašomer Hacair« i »Hefciba«, da se na njoj nasele. Dvije trećine ove površine odredjene su za naseljavanje grupe »Hašomer Hacair«, a preostala trećina za grupu »Hefciba«. Tlo Bet Alfe spada mediju najplodnije krajeve u zemlji. Još prije 2 godine širile su se preko cijele te površine mjočvare, koje su sredstvima Keren Kaje-meta posvema isušene. Keren Kajemet uredio je ovdje, u najmodernijoj formi, opskrbu vodom. Voda se dovodi cijevima sa izvora Rehanifa na pcdru čiju Bet Alfe. Topografski položaj tla Bet Alfe omogućuje natapanje pomoću gravitacije. Koloniste počeli su da za nasade povrća upotrebljavati vodu, koja se dovodi cijevima do kolonije. Tlo Bet Alfe najbogatije je od svega kompleksa židovskoga Nurisa. Ima iste prednosti kao i tlo Bet šeana, koje slovi kao najplodnije u Palestini. Kolonisti našli su ovdje, kad su se naselili, travu tako bujnu kao nigd e u Zemlji. Arapi su nazvali- Ovo mjesto »Bet Halfa«; jer je vjerojatno ovdje rasla »hilfa«. Haliuci su to ime promijenili prema hebrejskom jeziku i nazvali su mjesto »Bet Alfa«, što znači da naselje ima dla bude škola za rad. Obadvije grupe, što su se naselile na tlu Bet Alfe, razlikuju se u načinu i formi. »Hašomer Hacair« je grupa; mladića i djevojaka, što pred 4 godine, na- početku treće alilje, dbdjoše u zemlju i to većinom iz Galicije. Pored sve svoje mladosti većina lje danas stara tek 23—24 godina pokazali su u tečaju vremena veliku ustrajnost i- potpunu predanost zemlji. Pored svih opomena liječničkih stručnjaka, da ne stupaju na tlo prije isušena močvara, i pored svih teškoća, koje su uslijed toga nastale izmedju njih i koloni zatomili institucija, istrajah su kod svoga nauma i nadvladali sve teškoće trpeći mnogo od bolesti. Nisu se mnogo brigadi za opasnost, kojoj se bijahu izvrgnuli u prvo vrijeme, u periodu nesigurnosti, što je vlad-da prije tri godine uslijed beduinskih banda, koje su tada kralai rile na istočnoj granici izmedju židovskoga Nurisa i Džiftlik zemljišta. »Hefciba« grupa sastoji se većinom od članova, koji su | već u Čehoslovačkoj pripadali (jednome savezu, a kojima je bio cilj; zajedničko naseljenije u Erec Jisraelu, 1 ta je halučka grupa došla pred koje 4 godine, na početku treće alije. Mnogi čhnovi te grupe stekli su već u inozemstvu poljoprivrednu .zobrazbu. Kad su došli u Zemlju, rađali su kod jedne grupe vrtlljara u »Hefcibi« kod kolonije Hedere, Ime Hefciba toliko im omililo, da su ga -zadržali i za svoju naseobinu na tlu Bet Alfe. Članovi te grupe stariji su no u »Hašomer Hacaira« -- »vi ru izmedju 30—33 godine; veći ih je dio oženjen. Grupa je prvih godina bila u uskom'kontaktu s rođacima i istomišljenicima u inozemstvu, u Čehoslovačkoj i Njemačkoj, i delegacije tih grupa imale su mnogo i intenzivnoga učestvovanja u akciji za izbavljenje Nurisa, koje je provedeno prije 2 godine. Obadvije grupe -cirganizovane su na komunističkoj bazi. Površina grupe »Hašomer Hacaira« ima 3400 dunuma. Broj duša iznosi 123, od -toga ije 110 radnika i radnica. Površina) grupe »Hefcibe« zaprema 1700 dunuma. Broj duša bio je koncem 5685, 58, a od toga 44 radnika. Budućnost obih grupa, kao i budućnost -svih naseobina, ko,'e su zadnje godine osnovane na zemljištu Keren Kajemeta, zavisi o tome, hoće li' Keren Hajesod raspolagati potrebnim sredstvima da ovim kolonijama uzmogne dati mogućnost za učvršćivanje ekonomske osnovice.

NOVA ŽELJEZNICA PORI FUAD—BAGDAD?

Jerusodim, 25. novembra, (JTA) Egipatski listovi jav.ljaiju, da će se graditi željeznička linija P »rt F u a di-B’a g đ a d Željeznica će proći 'kralj Jafe, Hajfe i Beisana ili preko Beršebe, Jerusolima i Amana, Neko. britsko društvo već je poslalo formalne zamolbe na vladin u Palestini i u Egiptu, da mw se podijeli koncesija za izgradnju železnice Port Fuad!—Bagdad, U molbama se konstatira, da je potrebni kapital već sabran. \ Xaj će novi projekat zacijelo oživiti kontroverze, koje nastadoše u augustu o. g., kad je direktor palestinskih željeznica Colonel Hollmes lansirao vijest, da će se luka na istočnom Levantu izgraditi u Port Fuadlu, a ne u Hajfi. Onda je palestinska vlada izjavila, da ta namjera u nije ne postaji.

DRUGA ZEMALJSKA KONFERENCIJA PRUSKOG ZEMALJSKOG SAVEZA ŽID. OPĆINA

Berlin, 25. novembra. (JTA) U nedjelu 21. novembra poslije podne otvorena je druga zemaljska konferencija pruskog zemaljskog saveza zid. općina.

BEČKI ROTHSCHILD DAO 3.000 FUNTI ZA KEREN HAJESOD. Bečki barun Rothschild darovao je Keren Ha je sodu 3000 funti u svrhu svladavanja gospodarske krize u Palestini.

HANUKA-AKADEMIJA Židovskoga Narodnoga Društva u Zagrebu održat će se u utorak dne 7. decembra u 8 i pol sati uveče u dvorani Makabijeva Doma a ne kako je isprva javi l eno, dne 5. decembra.

rPOJ 49—50.

»ŽIDOV«

5

Modni salon »Chic Paris'enne« pod vodstvom poznatoga majstora u krojenju i šivanju Danka Papo., zadovoljava svim zahtjevana svojih brojnih mušterija.

Sanatorij Snebrnjah Z^areb Otvoren je nov sanatorij za unutarnje bolesti na Srebrenjaku broj 62. Od tramvajske postaje Međijašna ulica. 10 minuta hoda. Leži na brežuljku U idealnom položaju. Okružen vinogradima i gajevima. Prekrasan izgled! na Savsku dolinu i Zagrebačke gore. Za sve unutam'e bolesti osim infekcionih i duševnih, Liječene dijetetsko, fizikalno i medikamentozno prema najmodernijim terapeutskim metodama. Šef-liječnik dr. FRANJO KAVČIĆ Cijene umjerene, Telefon 23-28.

HANUKA AKADEMIJA „ŽIDOVSKOG NARODNOG DRUŠTVA 4 ' BIT ĆE u utorak 7. decembra u 8 i pol sati uveče U DVORANI „HAKABIJEUA DOMA”