Židov
jeć i časti i blagodati cjelokupnog židovstva, kon kratkog uvoda gospojice Platzner prije riječ g. prof. Pazi. E gov govor obuhvaćao je veliki dio problema ; e g židovstva, kazao nam je na suvislim primjerima iz prosadašnjosti razvitak i uzroke antisemitizma ićio posljedice, koje su nenadano snašle žid'ovada je mislilo, da je s asimilacijom riješilo žid. ne obazirajuć se na mnoga žalosna iskustva u -nju iz naše prošlosti. ističnosti i toplini njegovog govora imade se • veliki moralan uspjeh njegovog predavanja o i materijalan uspjeh sabirne akcije, sba naročito naglasiti kao v liki uspjeh, da su oj akciji odazvali Židovi svih političkih čija. oga dana u večer bio je komers na kojem je ugodilo raspoloženje. petak su napustili gosti naš grad ostavivši vrlo dojmove u našem građjanstvu.
Rad za Keren Hajesod u Virovitici
)d našeg posebno izaslanog dopisnika), lika i uspješna akcija izaslanika centrale Kejesoda iz Jerusolima g. prof. Šalema Pazia, nedavno započela u hrvatskim krajevima, ja se sve većim i većim uspjehom, te možemo irnošću računati, da će se završetkom ove koja će trajati još koji mjesec moči da dola su Židovi Jugoslavije učinili svoju dužnost Keren Hajesod postao najpopularnijom i ominstitucijom, koja je duboko zahvatila korijena im našim slojevima. lika i neprocjenjiva zasluga za ovaj rad ide im redu gosp. profesora Pazia, koji svojim im istupom, a napose izvanrednim i jednoi načinom govora predobiva mase slušalaca, se gotovo bez iznimke odazivlju davanju za Hajesod. ao sam prilike u posljednje vrijeme u više pratiti i slušati gospodina profesora Pazia. čane zborove, koji se zakazuju u počast izacentrale Keren Hajesoda dolazi mnoštvo Većim dijelom onakovog, koji nije imao interesa za razna pitanja Židovstva i izgradlestine. d g. profesor Pazi govori u sinagozi ili na irugom mjestu, on osvaja srca sviju prisutnih, a nije ni čudo, da i oni najokoreliji dosadanji ici izgradnje Palestine, s najvećim interesom ijegova razlaganja. Obično se dešava, da će mije da napune dvorane u kojima se održaomersi i stavljaju mu se na raspolaganje u za Keren Hajesod. osada je bio običaj, da gospodin profesor u komisija posjećuje pojedine obveznike. Sada trebno ni to. Mnogi se pod dojmom njegovih ibvezuju odmah, a mnogi ga posjećuju, osjeza svoju dužnost, da sami prinose svoje , a da ih se za to ne moli i upozorava, epi momenti, koji se proživljavaju prigodom ih zgoda, neizbrisivi su. Za ilustraciju navest m slučaj, jedan lijepi primjer židovske sada je akcija u Bjelovaru bila uglavnom do. pojavio se je pred profesorom čovjek, na se nije ni pomišljalo da mu se pristupi, poradi materijalnih okolnosti njegovih. Ali on je doti i dao je više nego maaser; dao je ono, što mo djeci svojoj i sebi od usta. Kasnije mi je tvoru rekao: Danas sam najsretniji čovjek na ta učinio sam nešto za Erec Jisrael... da-1 da mi je težak kamen pao sa srca. Dao sam, ti osjetio dužnost da moram da dam, a što gavan osjetio nije. Virovitica, mjesto s malenom židovskom n i gdje su naši sunarodnjaci prilikom preživjeli prepad, neku vrst pogroma, ostali su bez imovine. Danas još žive u teškim matc-1 prilikama, a ipak su učinili svoju dužnost, tako je mogao. š starina g. rabin dr. Kaufmann, koji vodi općinu već kojih 30 godina i koji je učinio a, da prijem gostiju iz Erec Jisraela bude što bi, prvi je primjerom prednjačio svojim ima i predano se založio za stvar umnim riječima.
dopisnik imao je prilike da se interesira o žiPrilikama u Virovitici, pa kako naša javnost rijetko skoro nikada, nije o istima ništa ćula, izvješćuje Vas <6O: ,r ovitici osim malenog omladinskog društva Bar Kohba edne cijonističke institucije. MCO nije nikada ni po-
sto jal a. Začudo, Savez ovomu mjestu, u kojemu imade dosta dobrih cijonista, dosada nije posvetio ni kalkove pažnje. Trebalo bi se u najskorije vrijeme stvoriti MCO te je stoga na Savezu da u februaru, prigodom saveznog agitaciijonog mjeseca pošalje u tu svrhu u Viroviticu svog izaslanika. Prigodimfioe priredjuju se u Virovitici razne priredbe, kao H erzi ova slava, Balfourov dan i sEčnp. Jubilej Keren Kajemeta proslavila je Virovitica odlično. Na 7. o. raj. održao je u tu svrhu g. nadrabin đr, Kaufmann veliko predavanje pod naši,ovom; Koju zahvalu dugujemo klasičnim Makabejcima, a koju novovjekim. Imao sam prilike u lokalnim novinama »Virovitičan« da čitam kritiku o tome predavanju, a koja je puna hvale i simpatije za našu stvar. Kod same priredbe sakupljeno je Din. 1700 za Keren Kajemet, Gospojinsko dobrotvorno društvo u svoje svrhe priredjuje svake nedjelje čajanke. U Viroviticu stigla je izaslanica zemaljske uprave Keren Hajesoda, gdjica Olga Platzner već 10. o. mj., te joj se oajpripravnije stavilo na raspolaganje predsjedništvo! bogoštovne općine i predsjedništvo Gospojinskog dobrotvornog društva. Gosp. prof. Pazi završivši svoju uspješnu misiju u Karlovcu, doputovao je u nedjelju 12, o. mj. preko Bjelovara, gdlje mu se pri ključjo tajnik MCO gosp. Joize Weber. Na virovitičkom kolodvoru dočekalo je g. profesora! Pazia izaslanstvo bogoštovane opčine na čelu s predsjednikom gosp. Alfredom Ratterom, zatim izaslanstvo gospojin, društva, koje ga je najtoplije pozdravilo. Gospodin nadrabin dr. Kaufmann, vatrenim riječima, punim zanosa pozdravio je gosta iz Erec Jisraelai zaželio mu u ime općinara dobrodošlicu. Nato su gosti i izaslanstva na automobilima i kočijama krenuli u grad, gdje su bili gostima gospodina dra. Kaufamnna. U pet sati posEje podne uveden je u sinagogu po predsjedniku bogoštovne općine ,g. prof. Pazi. Sinagoga bila je krcata brojnim židovskim, a i nežidovskim svijetom. Na počasnom mjestu zapazili smo sreskog poglavara g. dra. Šandora B e n ak a, zaitim istaknutu ličnost virovitička g. dra, Josipa V a n t o š a. Nakon pozdrava po predsjedniku bogoštovne općine gosp. Ro-tteru oslovio je prisutne nadrabin dr, Kaufmann, Govoreći o uspjesima mladožldbvskoga pokreta izrazuje svoje veselje, što danas može u ovoj sredini pozdraviti uvaženog gosta. Gospodin Joze Web e r govori o zadaći profesora Pazia te o značenju i važnosti Keren Hajesoda. Apeluje na židovsku savjest svih prisutnih. Gdjica Olga Platzner ističe momente, koji su rukovodili gosp. Pazia i nju u radu za Keren Hajesod, te izvodi konzekvencije, koje će proizaći i za virovitičane u tom radu. Nakon toga govorio je gosp. profesor Pazi o svjetskom položaju židovstva. Kak,o već spomenuh svojim snažnim riječima umio je da zainteresuje masu slušalaca, ističući neke glavne momente iz novijeg vremena i prikazavši na svoj način polučene uspjehe kod izgradnje Palestine pomoću Keren Hajesoda. Na večer na komersu je gosp. prof. Pazi svojim duhovitim načinom toEko djelovao, da je izazvao odEčno raspoloženje. Na komersu govorila je u više navrata gdjica Platzner i t tak,o odmjereno i promišljeno, da je izazvala buru odobravanja. G, nadrabin dr. Kaufmann govorio je tako lijepo, da je to po sudu Virovitičana, jedan od njegovih najuspjelijih govora. Gosp. Joze Weber u oduljem govoru, govorio je o duhu mlade ijevrejške Palestine i o djelima naših pijonira, te je umio da si stekne simpatije slušalaca. Tajnik bogoštovne općine g. Srećko Weissmann u promišljenom govoru istakavši mnoštvo činjenica iz naše historije, prikazao je znatne uspjehe cijonizma, te se pokazao dobrim poznavaocem prilika i privrženim cijonistom. Komers trajao je u najintimnijem i najljepšem raspoloženju do kasno u noć. Nakon dovršenja akcije u Virovitici putuje ig. prof. Pazi u Slatinu, Našice, Daruvar i neka druga manja mjesta u osječkoj oblasti.
Generalni tajnik Cijon. Egzekutive dolazi u Zagreb
Egzekutiva Cijonističke Organizacije u Londonu izvjestila je naš Savez Cijonista, da će njen generalni tajnik, gosp. Israel Coheu, posjetiti našu zemlju. Svrha je njegovoga dolaska, da pospješi šekelsku akciju, akciju za zlatni šekel, te da uredi nekoja pitanja organizovanja. U Zagrebu će gosp. Cohen proboraviti dva dana i to po svoj prilici 27. do 29. decembra. Imade izgleda, da će posjetiti još koje mjesto u našoj zemlji.
O ŽIDOVSKOJ ŽENI
Iz govora gdjice Weiller na Hauukn n Žid. Nec. Društvo a Zagrebu. Židovska majko, reci kćeri svojoj: Ne sjećaju nas svijetla Hanuke samo svjetlih likova naših ju-’ načkih muževa, naših duševnih velikana, ta nam svijetla pričaju i o velikoj, jakoj ženi tvoga naroda; 0 ženi, koju i Tora uzveličava ispreplićući svoje priče njome. Pričaj o našim pramajkama, Sari, Rebeki 1 Raheli, pa o vodjama naroda: Mir jami i Debori. Te dvije žene poznavajući osjećajnu dušu svoga naroda, snažile su ga ,u najtežim časovima i vodile pobjedi i slobodi, lijepim riječima, pjesmom i harfom. Pričaj o Ruti, prababi kralja Davida, koja porjetlom Moapkinja ipak zavoli narod muža svog tolikom snagom, da polazi iza smrti njegove sa svekrvom u stranu zemlju riječima: »Kuda pođeš ti, poći ću i ja. Tvoj Bog je i moj Bog, Tvoj narod je i moj narod!« . . . Kad je nestalo biblijsko doba, žene sui također ispunjavale dostojno svoje mjesto, u židovskoj obitelji, u židovskom narodu. Ta svima nam je poznata žena rabi Akibe, kći bogataša, koja je radi udaje odbačena od svog oca. Ona se dijeli od muža na dugi niz godina i živi u najvećem siromaštvu samo da Akibi omogući studij Tore. A tek Berurija! Jednoga Sabata umru Beruriji nenadanom smrću oba sina. Ona ih položi u pokrajnu sobu i pokrije. U veče, kad se rabi Meir, njen muž, vratio iz hrama, začudi se što nema sinova, ali se ne uplaši' za njih, jer nije opazio nikakove zabrinutosti na licu svoje žene. Znala je Berurija, da se mir i svetost subote ne smije pomutiti. Iza Havdale, iza rastanka od subote, zapita ga ona: »Reci,, rabi, mora li se posudjeno dobro opet vratiti?« Pa kad je on ukori, da o tome još i ne sumnja, povede ga ona u drugu sobu, otkrije mrtve sinove i reče: »Posudjeno se dobro vratiti mora, kazao si rabi. Pogledaj amo! Bog je dao, Bog je ueeo! Neka je blagoslovljeno Njegovo ime!« ... * Ne zaboravi, židovska majko, da pričaš i o židovskoj ženi u Getu. Strpali su Židova u usku ulicu, u tamnu, nezdravu kuću, i okružili ga zidovima. Htjeli su da ga moralno i fizički unište, ali im nije uspjelo. Sav se je život u Getu usredotočio u obitelji. I tu je žena i opet znala da stvori iz svog bijednog doma, pravi židovski dom pum topline i ljepote. Dijelila je ona brigu za svakidašnji kruh, pače je često tu brigu i sama snosila, da omogući mužu nesmetani studij Tore. Ona je svojoj djeci usađivala ljubav Židovstvu, a slaveći sve religijozne i nacijonalne blagdane protkala je mračni život Geta najuzviišenijom, najplemenitijom poezijom. Padoše i zidovi Geta. U svaku kolibu prodre geslo: Sloboda, bratstvo i jednakost. Židovska žena upoznaje sad novi život i pušta da jul bujica tog novog života nosi dalje f dalje. Iz žene, koja je kroz stoljeća ljubomorno bdjela nad duševnim dobrom svoga naroda, da ga kao dragocjenu baštinu ostavi svojoj djeci, postaje u najkraće vrijeme stvor, koji osjeća za sve i za svakoga više, nego za svoj vlastiti dom i narod. Iz njenog doma nestaje židovske poezije i ljepote. A mlada duša njenog djeteta, kojoj je poezija životna potreba, traži je drugdje i nalazi u tuđim domovima tuđim običajima. I u tom osudnom času, kad je prijetila opasnost, da nestane židovske majke, židovskoga doma i židovskoga djeteta, zaori glas jak poput šofara na Sinaju: »Povratak židovskoga naroda u židovsku domaju, ali prije toga povratak samome sebi, povratak Židovstvu«! Židovska žena treba da osjeti svu odgovornost, koja leži u tom zovu, jer je žena jedan od najglavnijih faktora u obnovi židovstva. U Galuti je nosioc pravog židovskog života židovski dom, a srce toga doma, židovska je žena. Ako je više no iko drugi kadar, da ljubav za Židovstvo ucijepi u dušu svoga djeteta, da mu ulije ljubav prema vlastitom narodu, i: staroj domaji. A neiscrpiv je izvor, iz kojeg će da crpe. Ta svaki je naš blagdan okružen mističnom ljepotom, koja pogoduje bujnoj fantaziji malog dje-
J 52,
»ŽIDOV«
5
OBNOVITE PRETPLATU! 31. decembra završava ovo godište našega lista. Molimo naše cij. pretplatnike, da što prije obnove pretplatu, jer će se obustaviti dostava lista svakome, koji za vremena ne bude priposlao novac. Pretplata iznosi na godinu: Din. 120*na pola godine Din. 60' na četvrt godine „ 30’Za inozemstvo: Din 150- na godinu.
kolika manufaktura t'v ma'vez na veliko i malo se kod poznato solidne domaće tvrtke Jurcčić i Lončarić - Zagreb Jelačićev trg br. 12 Interurban telefon br. 15-41 ilan zagrebačkog itediše