Borba, 06. 04. 1992., str. 27
ан
JOVAN ĆIRILOV, PREDSEDNIK KOMISIJE ZA SPOMENIKE I NAZIVE TRGO-
VA I ULICA
Kumovi u Skupštin
174
Ma kakva odluka bila, svi neće biti zadovoljni, ipak, odlučiće delegati
„Preimenovanje Ulice Maršala Tita, na poslednjoj sednici Skupštine grada, nije „prošlo zato što su se delegati podelili oko tri predloga — Starogradska ulica, Ulice Svetog Save, i Ulice kralja Milana — izjavio je za „Borbu“ Jovan Ćirilov predsednik Komisije za spomenike i nazive trgova i ulica, ne želeći da ulazi „dublje“ u pronalaženje „krivaca“ zbog kojih se ni posle godinu dana ovoj najznačajnijoj beogradskoj ulici nije promenilo ime.
Ćirilov se, inače, slaže sa objašnjenjem koje je predsednik Skupštine grada Milorad Unković izneo na sednici skupštine kada je u pitanju predlog za primenovanje ove ulice u ulicu Svetog Save. A ono se sastajalo u tome da bi se davanjem istog imena velikom broju ustanova i objekata ponovile stare greške, što može da bude kontraproduktivno. Po mišljenju Ćirilova,
JOŠ JEDNOM O GLAVNOJ ULICI: Jovan Ćirilov
predlog da se i toj ulici da ime Svetog Save nije pogodan i zato što u svetskoj praksi nije uobičajeno da se jedna ulica prekida jednim velikim trgom, kakav je trg na Slaviji.
Ma kakva odluka za ovu ulicu bila, nastavlja Ćirilov, svi neće biti zadovoljni. Ipak o svakom predlogu odlučuju delegati Gradske skupštine.
Pored iznalaženja i četvrtog „kompromisnog“ rešenja za preimenovanje Ulice Maršala Tita, Komisija će svoju aktivnost, po rečima Ćirilova, usmeriti na davanje imena bezimenim ulicama ili onim koje su obeležene samo brojevima. Nova akcija imenovanja ulica će se sprovesti u Višnjičkoj banji i prvom i drugom bulevaru — napominje Ćirilov. Komisija će tim ulicama davati imena po poznatim ličnostima iz srpske kulturne istorije, kao što su filozof Brana Petronijević i Slobodan Jovanović, ali i iz svetske baštinc Njutn i Ajnštajn. U međuvremenu kreće i velika akcija prekrštavanja ulica u Zemunu, kojima će se po rečima Ćirilova, u najvećem broju slučajeva vratiti stari nazivi. 2.К.
PREDVIĐANJA PROJEKTA ZA PREUREĐIVANJE TERAZIJSKE TERASE
Tvin piks nad parkom
Prvi konkurs za preuređenje parka je raspisan između dva svetska rata 0 Zoran Nikezić: Česti predlozi o „otvorenim terazijama“ diktirali su, na neki način, uslove
projekta
Pasioniranim ljubiteljima novosadskog noćnog programa, svakako nije promakla, uzbudljiva i nepredvidljiva, prošlogodišnja serija „Tvin Piks“.
Ova serija, naravno, nema nikakve veze sa projektovanjem Terazijske terase, osim u jednom — tako je bio šifrovan projekat arh. Slobodana Rajovića i Zorana Nikezića koji je dobio prvu nagradu za idejno rešenje na prošlogodišnjem konkursu.
Problemi determinisanja ovog prostora, traje, inače, već duže od 50 godina. Još između dva svetska rata bio je raspisan prvi put konkurs (međunarodnog karaktera) za preuređenje parka, da bi se kasnije obnavljao s vremena na vreme.
Otvaranje Terazija
— Pri izradi projekta stalno smo imali u vidu veoma česte predloge o „otvorenim Terazijama“, koncept koji, čini se, izdržao ispit vremena — rekao je za „Borbu“ jedan od dvojice tvoraca idejnog rešenja, arhitekta Zoran Nikezić. — Potrebno je formirati „čvrsto jezgro“ kroz definisanje objekata u Prizren-
73)
LJ 700
_|e-|| ri Ti TT Маг JI TJ
skoj i Balkanskoj, zatim povezati u celinu poteza Terazije — ulica Narodnog Fronta, pa tek onda dati viziju razvoja ukupnog poteza do Karađorđeve ulice dodao je Nikezić.
U bloku između Prizrenske, Balkanske i Narodnog Fronta predviđeni objekti će biti razdvojeni parkom i terasom. Park ispod terase biće glatka ozelenjena površina konstantnog pada (oko 12 odsto), kontrolisana i održavana vodenim tokom iz fontane. Na platou ispod terase predviđen je trougaoni ravan teren, pogodan za zabavni park, igru dece, izložbe pod vedrim nebom... Park će pokrivati izlaz iz metroa. Projektovana podzemna veza između predviđenih objekata ostavlja mogućnost otvaranja linija prema hotelu Balkan, Moskva i sadašnjeg prolaza ispod Terazija.
Od garaža do vidikovca
U podzemnim etažama zgrada nalaziće se garaže i magacini, na 2 i 3 spratu poslovni prostori, na 4 i 6 apartmani poslovnog tipa, na petom spratu je projekto-
van restoran do koga se dolazi otvorenim vidikovcem koji nadgleda kompletnu savsku padinu i njenu levu obalu. Objekti su zamišljeni kao „gradske kuće“, ono što su nekada nazivali „palatama“. Volumeni su masivni, sa materijalom pretežno od kamena (čelik i staklo se koriste samo u posebnim slučajevima). Zidne mase će biti obložene granitnim pločama, dok je konstrukcija krova ravna sa visokim zelenilom.
Ukupna kvadratura objekata u Prizrenskoj 1a i Balkanskoj 2, ne računajući predviđene podzemne prolaze, iznosi negde oko 30.225 kvadratnih metara.
Start za početak radova još uvek nije dat. Prethodno je potrebno prikupiti prateće papire i dozvolu za gradnju kako bi projektovano moglo preći sa zamišljenog u stvarno. No, kako nas je Nikezić uverio, oko toga ne bi trebalo biti problema jer, „u tome rade stručne službe za to“. Ukoliko sve bude u redu sa dokumentacijom, radovi će početi na proleće. Predviđeno vreme za izgradnju objekata, pod optimalnim uslovima, je godinu i po dana. B. CANI
MANN
Ve
„J— || OJ 7) O тај ||
=
Novi poslovni centar — рорјед за Zelenog venca, u pozadini (u sredinii desno) Terazijska česma i hotel
„Moskva“
PONEDELJAK, 6. APRIL 1992. GODINE 27
S. O.S. 1 |20 дапа
kasnije
Vrlo jasan broj recki koje se vidi na fotografiji našeg fotoreportera Aleksandra Stankovića ukazuje na broj dana koliko troje mladih ljudi štrajkuje glađu kod Terazijske česme. Troje mladih ljudi je i formulacija koju Skupština omladine Srbije upotrebljava u svom dopisu Srpskom lekarskom društvu i njegovom predsedniku prof. dr Vojinu Suloviću, sa molbom da Srpsko lekarsko društvo formira komisiju koja bi pregledala štrajkače, ustanovila njihovo zdravstveno stanje, i eventualno vodila dalju brigu o njima.
V.N.
EKOLOGIJA IZMEĐU NEZNANJA 1...
~ e e•e ww | O šteti i šumama Nasuprot uvreženom mišljenju da je neznanje krivo za ekološke probleme, profesor dr Mi-
lorad Janković, na nedavnoj raspravi u Eko-centru, optužio je (s
pravom) inteligenciju. Svoje mišljenje profesor Janković potkrepio je radom nekakvog „naučnika“ na raspravi o šumama, u Ivanjici. Taj stručnjak utvrdio je da je prava šteta štititi šume u nacionalnim parkovima, jer se u njima nalaze najbolja stabla.
Osim toga, šume u Srbiji su u tako dobrom stanju, da i gorani više nemaju (!) mesta gde će zasaditi nova stabla.
Kako naučnici gledaju na šume po profesoru Jankoviću, najbolje ilustruju definicije šume. Sve se one, po njemu, uglavnom, svode na jednu, da su to „zajednice koje treba da budu posečene“.
R. D.
UTICAJ EKONOMSKE KRIZE NA PUŠAČE
Hercegovačka veza
Da li je pušenje luksuz? 0. Čudesni svet trafika e „Škija“ za „motanje“ na pijacama
Poskupljenje za poskupljenjem stiže uživaoce „najpopularnijegć“ poroka — pušače. U vreme kada je vlada ovu populaciju obavestila da su, u principu, korisnici luksuza te razrezala porez na duvan, pušenje je izgledalo kao jedan sasvim jeftin luksuz. Nakon talasa poskuplje-
'nja, međutim, stvari stoje sas-
vim drugačije.
Pušač koji „troši“ kutiju najjeftinijih cigareta („Drava“) dnevno, plaća 1.800 dinara mesečno. Ako je pak navikao na, recimo, „Marlboro“, trebaće mu 10.500 dinara. U nekoj prosečnoj varijanti, na primer „Lord“, mesečno zadovoljstvo košta 4.800 dinara. Očigledno je da je vlada ovog puta u pravu. Ovo sve više liči na luksuz.
Cigarete iz Makedonije („Drava“, „Partner“, „Lord“...), po pravilu poskupe nekoliko dana kasnije. Takva situacija otvara prostor za različite mahinaci-
Je, pa ste recimo, kumanovsku „Dravu“ mogli naći u vreme poslednjeg poskupljenja na svakom desetom kiosku. Uglavnom su Je prodavci „pridržali“ do poskupljenja. Samo su se trafike „Štampe“ „istakle“, pa su ove cigarete prodavale po 70 dinara (stara cena 45), a verovatno su se blago začudili kada je nova cena zaista i stigla, jer sada Drava košta 60 dinara. Tako je na početku Knez Mihailove ulice petnaest metara razmaka između kioska predstavljalo i petnaest dinara razlike u ceni.
Celu situaciju vešto koriste prodavci duvana na Zelenom vencu i Kalenića pijaci. Pravo iz Hercegovine, u neviđenoj gužvi, za tili čas „nestaju“ velike količine „škije“, spakovane u kutije od košulje sa listom kupusa odozgo (da ne izgubi vlagu). Jugoslovensko tržište duvana, ponovo se uspostavlja. B.Č