Borba, 31. 03. 1993., str. 1
4000 din 600 Ден 60 51 200 Нга Sreda, 31. mart 1993.
V. D. direktora Branislav Tapušković Glavni i odgovorni urednik Mianojlo Vukotić *
Dok imamo dovoljno hrane pri-
tisci! sila sveta neće nam moći ozbiljnije ·nauditi. Zbog toga ćemo posebnu pažŽnju posvetiti agraru koji nas može spasiti gladi.
strana 9.
ВОЈВОЂАНСКА БАНКА
ЧТ | ожп
DOBRICA ĆOSIĆ U EVROPSKOM PARLAMENTU
Nema mira pod silom
— U ovom kritičnom času za srpski narod hoću da verujem da će međunarodni forumi i ljudi koji rade na rešavanju bosanske krize uvideti da se ultimatumima, sankcijama i pretnjama ne · mogu ostvariti mir, sloboda i ljudska prava. Ali, takvom politikom može da se upropasti srpski narod koji ničim nije zaslužio takvu kaznu. Razumni razlozi nalažu da se pregovori što pre nastave u Zenevi, sa iskrenom spremnošću svih pregovaračkih strana na kompromise i ustupke. Ali odista svih!
Čurkin u Beogradu –
Beograd. — Zamenik ruskog ministra inostranih poslova Vitalij Čurkin doputovao je juče u Beograd, u svojstvu specijalnog izaslanika predsednika Ruske federacije, da bi — kako je saopšteno u Moskvi — „nastavio kontakte sa vlastima Jugoslavije _i Srbije i bosanskih Srba“. Čurkina je tokom jučerašnjeg dana primio Slobodan Milošević, zatim i Radoje Kontić. Oče_ kuje se da će specijalnog izaslanika predsednika Ruske federacije- sutra primiti i predsednik SR Jugoslavije Đobrica Cosić. - strana 4
Jer, mir u Bosni i Hercegovini je moguć samo ako u njemu nema ni pobednika ni pobeđenih.
_ Ovim rečima predsednik SRJ Dobrica Cosić obratio se juče članovima Evropskog parlamenta za spoljnu politiku i bezbednost u Briselu, ističući da Vlada SRJ pridaje veliki značaj sadašnjem primirju koje predstavlja mogućnost da se nastave intenzivni pregovori za konačan prekid ratnih dejstava. Takođe, istakao je Ćosić pridajemo veliki značaj izjavi američkog državnog sekretara
|/|-|} Čurkin dolazi na гахдоког 54 predsednikom Srbije
gospodina Vorena Kristofera, da su moguće izmene Vens-Ovenovog „plana u smeru zadovoljavanja srpskih zahteva. Pozdravljamo i podržavamo sve inicijative i predloge za nastavak pregovora, jer bila bi velika nesreća, ne samo za Srbe u Bosni i Hercegovini, nego i za Evropu i svetsku zajednicu, da to što se dogodilo u Njujorku smatramo svršenim činom, istakao je predsednik SRJ Dobrica Cosić u svojoj analizi jugoslovenske krize, njenih izvora i rešavanja. Strana 2..
SAVET BEZBEDNOSTI UN
Njujork. — Savet bezbednosti jednoglasno je juče popodne us_ vojio rezoluciju kojom se mandat „plavih šlemova“ na teritoriji bivše Jugoslavije produžava za tri meseca — do 30. juna 1993.
Com Tra: COMPUTERS
(ст 386sX-105
„0 990.
_SVGA color, HDD 105MB ComTrad YU e Beograd 222-41-51, 222-26-52 • [ах 222-41-39 ComTrad Shop • 752-663
Još jeftimije!|
Opis njihovog zadatka nije promenjen, ali je, u odnosu na rezoluciju o njihovom upućivanju, promenjen naziv lokacije. „Plavi šlemovi“ su prvobitno poslati u Jugoslaviju, gde je trebalo
NIKOLA KOLjEVIĆ
Mandat Unproforu produžen do 30. juna
da ostanu do sveobuhvatnog političkog rešenja krize. Prema rezoluciji usvojenoj juče, oni se sada nalaze u Hrvatskoj.
Napusficemo konferemciju ako se uvedu nove sankcije
Zvornik. — Ukoliko bude novih sankcija prema SR Jugoslaviji, s obzirom na njihovu nepravednost i jednostranost, mi ćemo izaći sa Konferencije o rešavanju bosansko-hercegovačke krize, rekao je juče u Zvorniku potpredsednik Republike Srpske dr Nikola Koljević u razgovoru s dopisnikom Tanjuga. Nadam se da će na predstojećem zasedanju Skupština Republike Srpske verifikovati ovakav stav naše de-, legacije, dodao je on, naglašavajući da su neminovne političke promene koje slede iza takve odluke.
Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Butros Gali je najavio da, ukoliko dođe do takvog razvoja događaja, neminovno predstoji nova konferencija o rešavanju bosansko-hercegovačke krize u kojoj bi naša startna pozicija
_bila daleko bolja, rekao je dr 'Koljević.
RADE 5РА5ОМ, POTPREDSEDNIK DAFIMENT BANKE
Ако se nastavi
омај од, песето пси
да izdržimo
Ovo je već treća invazija na Dafiment banku, koja se sada poklopila sa odlaskom Jezdimira Vasiljevića, vlasnika Jugoskandika. Tvrdim da mi sa njegovom štedionicom nemamo nikakvih sličnosti, jer on nije imao investicije, a mi ih imamo. Mora se sačekati da poslovi postanu isplativi i počnu donositi profit. Ako se nastavi ovaj katastrofalno veliki odliv, nećemo moći da izdržimo više od 15 dana. Bi-
ni 15 dama
lo koja najveća banka na svetu bankrotirala bi kad bi dozvolila da štediša kako uđe u banku, podigne svoj ulog. Malo je novih ulaganja, uglavnom je reč o odlivu, jer je ljude uhvatila bespotrebna panika. Kad bi štediše nastavile normalno da se ponašaju, bez panike i nervoze, banka bi poslovala sasvim normalno, kaže za „Borbu“ Rade Spasov, potpredsednik Dafiment banke.
: strana 8
SKUPŠTINA SRJ
Budzet — 50.600 milijardi dinara
Savezna skupština usvojila je sinoć budžet federacije za ovu godinu od 50.600 milijardi dinara. Najveću stavku u budžetu — 70 odsto ukupnih sredstava, namenjeno je finansiranju Vojske Ju-
goslavije.
Zakonom je precizirano do 40 odsto poreza na promet proizvoda i usluga bude izdvojeno za” saveznu kasu. Strana 6.
OD SUTRA U SRBIJI
Skuplja struja i mleko
Beograd. — Umesto 195 odsto, koliko je tražila Elektroprivreda Srbije struja u Srbiji će od 1. ap-
" rila poskupeti 125 odsto. Nova
cena kilovata je, kako saznajemo juče određena u nadležnoj radnoj grupi ministarstava za trgovinu i energetiku tako da preostaje još samo da je usvoji i srpska vlada.
Uz korekciju cena struje vlada bi na prvoj sednici trebala da se saglasi i sa odlukom ove radne grupe o tome da se važnost martovskih bonova za benzin i dizel produži i u aprilu.
Zadovoljstvo vozača što im nerealizovani martovski bonovi neće propasti verovatno će, međutim, pomutiti vest da u istom paketu vlada treba da odobri
Naftnoj industriji Srbije da benzin prodaje po višoj ceni. Već za dan-dva, a za vikend najverovatnije, litar benzina (za bonove) će umesto 18.000 koštati 30.000 dinara.
— Mleko i mlečni proizvodi će od sutra, 1. aprila, biti skuplji oko 50 odsto. Ovo povećanje cena je direktna posledica poskupljenja mleka po masnoj jedinici na 1.500 dinara.
Litar pasterizovanog mleka u maloprodaji će stajati 15.000 a dugotrajnog 30.000 dinara. Litar jogurta ili kiselog mleka u prodavnicama će koštati 33.000 a pavlake 85.500 dinara. Kilogram kravljeg sira u kriškama će stajati 165.000, a maslaca 270.000 di-
nara. J.P. = S.J,
РТ
Nevenka Sinđic — Pećar, direktor Trezora fe
deracije
Nisam povredila nijedan zakon
strana 8.
Radoslav Sekulic, direktor Savezne uprave ceiri=
Na „mercedesima“ država izgubila 100 milio-
na maraka
Ekskluzivno Dado Вопе
strana 16.
Nema na svetu ni miroljubive ni ljudske zem-
ђе
Pismo Derđa Konrada
Strana 206