Borba, 04. 10. 1993., str. 11
при poi
(GRAFIKA
Veliki format, otvoren crtez
Rađeni u tehnici litografije, radovi Milice Anđelković koji će biti izloženi u galeriji Grafičkog kolektiva od 4. oktobra, po svom koloritu i formatu podsećaju na slike.
— Litografiji trenutno dajem prednost, zato što je rad, na kameni pri izradi crteža mnogo kraći nego kod ostalih tehnika i može biti izveden u jednom danu. Moj crtež, inače, traži upravo takav rad, koji mu omogućava da ostane otvoren kao da ie
VELIKA GALERIJA SKC ·
nedovršen, a ipak sasvim jasno vidljiv. Kada je veličina u pitanju, najviše se koristim većim foramtom, jer mi on omogućuje da ostvarim široke. pokrete i koncentrišem pažnju na efekat lica koje prikazujem, osim toga,
mogućnost prikazavanja lika u”
prirodnoj. veličini omogućava ujedno i osećaj fizičkog približavanja i bliskosti sa likom, kaže o svojim radovima Milica Anđelković. +
Metalna provokacija
U Velikoj galeriji studentskog kulturnog centra 8. oktobra otvara se provokativna izložba Ivana Ilića, studenta Fakulteta likovnih umetnosti. Postavku će
činiti samo jedna instalacija sas- -
tavljena od 24 metalna šiljka, koji će direknc izlaziti iz zida galerije. Šiljci su dužine 70 santimetara i promera 5 santimetara, a poređani su u dva pravilna niza. Rad je realizovan uz pomoć „Lola korporacije“ iz Želez-
OD PONEDELJKA U AKADEMIJI
nika..
Biljana Tomić, kustos galerije smatra da će ova skulpturna postavka biti jedan od najekstremnijih radova realizovanih poslednjih godina u ovom prostoru. · Autor ove instalacije pripada genraciji umetnika s početka 90-tih godina i ekipi koja je izašla iz likovne radionice galerije SKO-a. V.R.
Vreme fefrarha
Naučnim skupom „Vreme tetrarha“, u Srpskoj akademiji nauka i umetnosti 4. oktobra će zvanično početi proslava sedamnaest vekova od uspostavljanja tetrarhije — razdoblja tokom kojeg su, kako piše u programu OvOB skupa „rimski carevi rođeni na teritoriji Srbije — Maksimilijan Herkulije, Galerije, Konstancije Hlor, Licinije i Konstantin I svoju zavičajnu zemlju visoko uzdigli i preobrazili je u jedno
+
od središta tadašnjeg civilizovanog sveta“.
Skup traje od 4. do 9. oktobra i predstavlja deo programa SANU „Rimski carski gradovi u Srbiji“ u okviru kog će, po rečima "akademika Dragoslava Srejovića, 6. oktobra u Galeriji akademije biti otvorena istoimena izložba, objavljene dve publikacıje na engleskom jeziku, kao i zbor: ·nik radova sa naučnog skupa.
KONCERT DEANE PATAKOVIĆ
Užas „feflkastog“ izgleda
U vreme dok sam išla u srednju muzičku školu i kod sam studirala, organizovana su mnogobrojna takmičenja i susreti mladih muzičara, tako da sam brzo stekla bogatu koncertnu biografiju, što mi je pomoglo da i u Londonu i Parizu, gde sam se usavršava!a, — Driča O svojoj karijeri pijanistkinja Deana Pataković, koja će večeras u Galeriji Kulturnog centra održati solistički koncert.
— Za mlade muzičare jako je važno da puno rade i da su što češće pred očima publike i kritike, jer to je jedini način da se pobegne od sveopšte bezvoljnosti. Radim sa studentima na Fakultetu u čemu uživam, svakog dana par sati se obavezno družim sa instrumentom, ali se trudim da nađem vremena i za druge stvari i to me „drži“, kaže Deana Pataković, koja u slobodno vreme Ppi-
_ šeo džez i rok muzici za časopis „Huper“ i koja je
ovog leta u Budvi i nedavno na Festivalu u Vršcu nastupala u monodrami Rade Đuričin „Zene“.
— Za nas „klasičare“ postoje kruta pravila i standardi za oblačenje na koncertima, pa publici često izgledamo monotono, predvidljivo i nekako preozbiljno. Ja se trudim da u svemu tome nađem sebe i da ovome što nosim dam svoj lični pečat. Užasavam se „tetkastog“ izgleda.
Još uvek istražujem i rado sviram SVE — klasičare, moderne i domaće kompozitore, a ovde sam jedina svirala kompozicije filozofa Ničea, priča Deana Pataković koja je za koncert u Kulturnom centru odabrala Debisijeve „Otiske“, Ravelovu „Ondinu“ i nezaobilaznih kompozitora doba romantizma — Šopena i Lista.
Biografija Deane Pataković počinje u Beogradu gde je rođena i gde je svršila sve muzičke škole. Đak i asistent profesorke Mirjane Tujice Babić, dobitnik je Oktobarske nagrade grada Beograda, nagrade „Smelo cveto“, iz fonda „Emil Haek“, diplome Univerziteta umetnosti, održala
Реапа Ратакоук
je brojne recitale u Parizu, Moskvi, Velikoj Britaniji, snimila LP ploču...
Koncert u Galeriji Kulturnog centra počinje u 21 sat a ulaz je slobodan.
LUTKARSKA RADIONICA U KULTURNOM CENTRU
Luike za veliku decu
„Ruke su osnovno sredstvo ma-
nipulacije u lutkarstvu. Njime se ,
izražavaju osećanja, životne situacije, razne teme... Pozorište ruku je zapravo pozorište metafore — mi se poigravamo senkom, svetlom, zvukom, delovima tela, idejama, i sve je to priprema za lutkarstvo, koje se u lutkarskoj radionici „Aspekti“ Učiteljskog fakulteta u Beogradu uči oko 6 meseci“, priča o ovoj, kod nas retkoj i malo poznatoj veštini, reditelj Ana Milovanović. DANI MUZIKE U BEOGRADU
Nakon pozorišta ruku, upoznavanja i ovladavanja veštinom izražavanja senkom, do lutkarskog majstorstva po rečima gospođe Milovanović ostaje još samo malo upoznavanje sa „Javankama“ i gini lutkama, dok za marionete nema para. Do sada, ova lutkarska radionica nastupala je kao gost na Festivalu dečije scene, u Biblioteci i Skupštini grada kao i drugim alternativnim prostorima.
„Ždralovi“, „Proticanje“, „Dok
dvoje...“, „Karakteri“, „Artisti“... samo su neke od 13 etida, koje će lutkarska radionica „Aspekti“ izvesti u utorak 5 oktobra u Antikvarnici Beogradskog kulturnog centra. U predstavi, koja je namenjena „velikoj deci“ — sVima onima koji veruju u magiju i mogućnost izražavanja рокгеtom, svetlom i zvukom, igraju i proizvode zvuk: Bojana Dujić, Slađana Žarić, Milena Milošević, Sandra Popović i Vukica Sabovljević. Režija Ana Milovanović. Dvanaest dana BEMUS
Premijerom Mihajlovićevog
Mementa za sinfonijski orkestar, kao i Koncertom za klavir u a-molu Edvarda Griga ! Ма-
lerovom Sinfonijom broj 1, u izvođenju Beogradske filharmonije pod upravom Konstatina Krimeca i gosta iz Francuske, pijaniste Emila Naumova, u četvrtak 7. oktobra u „Kolarcu“ biće svečano OtVOTCne 25. Beogradske muzičke svečanosti.
Kao i ranijih godina BEMUS će trajati dvanaest dana
u toku kojih će ljubitelji klasične muzike osim poznatih domaćih umetnika: Ljubiše Jovanovića, flauta, Olivere Đurđević, čembalo, Nataše Veljković, klavir, Aleksandre Ivanović, mecosopran... Beogradske filharmonije, kamernog orkestra „Kamerata akademika“, Hora i Sinfonijskog orkestra RTB...imati priliku da vide i čuju i goste iz Bugarske, Engleske, Rumunije... Program će se odvijati u velikoj dvorani Kolarčeve ' zadužbine i Atriju-
mu Narodnog muzeja.
U okviru BEMUS-a biće izveden i Verdijev „Rekvijem“. Horom i sinfonijskim orkestrom RTB dirigovaće Ralf Bajket iz Austrije, a kao solisti nastupiće Elena Mosuc, sopran, Bojko Cvetanov, tenor, Paulo Hunke bas i Dragana del Monako. Ovogodišnje Beogradske muzičke svečanosti završiće se u utorak 19. oktobra, kod nas prvim izvođenjem „Svenoćnog bdenija“ Petra Iljiča Čajkovskog. ; E