Borba, 21. 10. 1993., str. 16
Ф
му
BORBA ČETVRTAK 21. 10. 1993.
Izdavački poduhvat: Izabrana dela Vladana Desnice
Po... U međiteranskom
na Desnice objavljeno ćirilicom u BIGZ-u a koje su priredili književnik Jovan Radulović i dr Stanko Korać, nesumnjivo je jedan od najznačajnijih izdavačkih poduhvata između dva Sajma. Ovo izdanje pojavljuje se petnaestak godina nakon što su u Zagrebu, prvi put objavljena sabrana Desničina dela, u četiri knjige.
Prema kazivanju Jovana Radulovića, u Izabranim delima se nalaze dva Desničina romana: „Zimsko ljetovanje“ i „Proljeća Ivana Galeba“, izbor pripovedaka, izbor eseja, kraćih članaka i pogleda na književnost, umetnost i jezik.. Prvi put se objavljuje iz pišćeve zaostavštine i jedan nepoznat tekst pod nazivom „Puzanje na trbuhu“. Vrednost ovoga izdanja — ističe Radulović sastoji se u činjenici da donosi i kompletnu bibliografiju Desničinih radova i radova o Desnici do 1990. godine, u ukupnom obimu oko 10 tabaka, koju је sačinila Ljiljana Tomašić, iz Univerzitetske biblioteke. To je prva kompletna bibliografija.o Desnici kod nas i u svetu. Luksuznu opremu knjige uradila je
krugu
Prvo ćirilično izdanje, priredili: Jovan Radulović i dr Stanko Korać, bibliografiju sačinila Ljiljana Tomašić, ·
BIGZ, Beograd, 1993.
Vukosava Šibalić a pojedinačne knjige, obogaćene su sa više nepoznatih fotografija iz života pisca. O današnjem značaju ovog izdanja Radulović kaže: „Hteli smo, na ovaj način, Desnicu da smestimo tamo gde i pripada, a pripada mediteranskom krugu pisaca, kako srpske tako i italijanske literature, koji su njemu bili prethodnici i uzori, kao što su Simo Matavulj, Stjepan Mitrov ljubiša, Ivo Ćipiko, Niko Bartulović, Sibe Miličić, Marko Car, Mirko Korolija... Kao i italijanski pisci, koje je prevodio i voleo — Pirandelo, Kroče, Dante, Leopardi, Karbuči... Desnica Je po-
slednji izdanak onoga sloja koji se ne- ~
kada zvao srpska inteligencija na Primorju. Objašnjavajući zašto povodom objavljivanja izabranih dela Vladana Desnicc naglašava nacionalno, Radulović kaže: „Zato što jc u januaru ove godine hrvatska vojska ušla u Islam Grčki, porušila kulu Janković Stojana, u kojoj je
Desnica napisao sve svoje knjige, poru-“
šila crkvu u kojoj je Desnica sahranjen, oskrnavila njegov grob i grob njegovih predaka. I ispred Osnovne škole porušila spomen-bistu, koju su mu podigli
meštani. fime su pokazali da Desnica nijc hrvatski pisac, kako su tvrdili ranijih godina. - D.M.
врећа 828
пиће
И ЛАА САТА РАЧА У
English for doctors and medikal students
Priručnik Jelisavete Arneri — Georgijev, treće prošireno i dopunjeno izdanje, „Savremena administracija DD“, Zadužbina Ilije M. Kolarca, Beograd, 1993, str. 318
izabrane argenfinske
рпромее | |- Tabori predgovori: Horhe Luis Borhes,
Srpska Književna zadruga, Beograd, 1993.
Tri spisa Žan Žak Rusoa
(27 iste SPO 20 СР ЗИрОТРИОИ
|| „Ртизоетг шторог“ јртетторог: ртоћ dr Гриротит Ташњ, ртерог 7700ЕР тит Матрортј) „О ротети 7 опоршиа пејеттакози теди рта (ртетот. каттио зтојаповт) „казрптт о пашката 1 штетог шта
(ртерот Мато Уикорте) Ктештре! Ратка, „РТР УПИС, Zeograa, 7995.
i raspravc Žan Žak Rusoa, upravo su pred čitaocima, sa predgovorom prof. dr Ljubomira Tadi-
ća, zahvaljujući zajedničkim naporima Kredibel banke i „Filipa Višnjića“. U jednom tomu biblioteke „Libertas“, pod naslovom Društveni ugovor, objedinjene su: istoimena rasprava u prevodu Tihomira Markovića, spis „O poreklu i osnovima nejednakosti među ljudima” (prevod Radmila Stojanovića), i „Rasprava o naukama i umetnostima“, u prevodu Mira Vuković.
Sva tri ova spisa snažno su uticala na razvoj ljudske misli o društvu i politici, ali je „Društveni ugovor“ kao svojevrsni „manifest budućnosti“ i danas predmet oprečnih tumačenja.
Za Aleksisa Filonenka, to je „žalopojka nad onim što bi čovek mogao da bude”, za druge je to „arheološka rasprava o beznađu“, a Senak de Melan kaže da je reč o „delu dubokom i apstraktnom“, koga je malo ljudi čitalo i razumelo. Bez obzira na sve, niko neće osporiti da je „Društveni ugovor“, po uticaju i slavi, u istoj vrednosnoj ravni kao Milov spis „O slobodi“ i Marksov „Manifest komunističke partije“.
Prva rečenica „Društvenog ugovora“
slavna je koliko i samo delo: „Čovek se rađa slobodan, a posvuda je u okovima. Smatra sebe gospodarem nad drugim ljudima, a ipak je u ropskijem položaju negoli oni“:
Razmatrajući pravničke i istorijske perspektive u prvoj knjizi Ruso ističe da je cilj čoveka „uzdići se od prirode do morala, od čiste prirodne slobode do čiste suverenosti“. Pošto pojedinci ne mogu da opstanu u „primitivnoj nezavisnosti“, nameće se potreba da se udruže za njihovo samoodržanje i da obrazuju društvo. -
Tako se dolazi do problema između ličnosti i društva, individualne slobode i zajednice. „Ugovor je stoga — kaže Ruso — potpuno predavanje svakog učesnika sa svim svojim pravima, celokupnoj zajednici, jer na prvom mestu, pošto svaki daje apsolutno, uslovi su jednaki za sve.
Osnovni problem koji rešava društveni ugovor sastoji se — kaže Ruso u sledećem: „Pronaći takav oblik udruživanja koji brani i zaštićuje svekolikom zajedničkom snagom ličnost i dobra svakog udruženog pojedinca, te u kojem se sjedinjavajući se sa svima pokorava, ipak, samo sebi, i ostaje slobodan koliko je bio i ranije“.
Frojd, psihoanaliza 1 literatura
Ретотпа ист врт] 47 Нтија КиуПа, уг1720: 2тро Втебјезтит, МАа-
еп зтрзра, МОрГ и 1993.
плра Frojd, psihoanaliza i litera-
| tura Huga Klajna koju je priredio arko Trebješanin, donosi izab-
rane psihoanalitičke spise jednog od najistaknutijih jugoslovenskih psihoa-
· nalitičara i najvećih pozorišnih redite-
lja.
____U prvom delu, pod nazivom „Frojd i psihoanaliza“, nalaze se sledeći radovi: „Misli o psihoanalizi“, „O psihoana-
lizi, „Razvoj psihoanalize u posled-
njim decenijama“, „Frod i jevrejstvo“, „Fromov odnos prema Frojdu“, „Frojd
i smrt“, „maške usled nesvesne želje za smrću vlastitog deteta“.
U drugom delu, pod nazivom „Psihoanaliza i literatura“, čitamo Klajnova psihoanalitička tumačenja „Zločina i kazne“, „Tragedije o kralju Edipu“, „Gospode Glembajevi“, „Hamleta“ i Šekspira u celini. Treći deo pod nazivom „Klajn o sebi“, donosi tekst „Kako
nisam postao glumac“ i dva razgovora”
sa Klajnom, od kojih je jedan vodio dr D. Adamović a drugi Žarko Trebješanin. |
- зтрака, /Уорг за 1993.
Dela Lujze Labe
„казргтот рипои 1 Атога , РТетије 1 50пет гиттраска Ртаттњи 2оптта 5702 тортоа, „STEPMS/I KOT/ODCI — VODI S Мет зрака, Морг отић 179.
akon velikog uspeha njenih „DeМе tokom 1555.g. književna veli-
čina lionske pesnikinje Lujze Labe pada u zaborav, ali je svojevrsnu obnovu, delo ove renesansne pesnikinje ponovo doživelo u vreme romantizma i postromantizma. U mnoštvu protivrečnih ocena njenog umetničkog značaja vredno je istaći da je njene sonete prevodio s velikim oduševljenjem пеmački pesnik Kilke, a njenu „Raspravu Ludosti i Amora” hvalio otac francuske kritike Sent Bev. Njen neveliki stvaralački opus dobio je značajan prostor u čuvenom rečniku Pjera Bela. „Dela“ su žanrovski raznolika. Na prvom mestu je „Rasprava Ludosti i Amora“, zatim
_ slede, Elcrgije i, na kraju, Soneti. Kao
malo koja, ova izuzetna knjiga propra-
ćena je sadržajnim napomenama O au- –
torki, renesansnom Tionu...
Na danas otvorenom Sajmu knjige u Beogradu, iz Izdavačke knjižarnice Zorana Stojanovića pojavili su se i sledeći naslovi: „Ideja humanosti — uvod u fenomenologiju „Robera Legroa“, „Filozofija, mitologija i pseudonauka“ Zaka Buvresa, i prva knjiga četvorotomnog dela „Vreme i priče“ Pola Rikera.
Postajanje i postojanje
12 тирортт гпозгару те Киитотата 204010: рптешуит Fera 20000 МтИСл
Е biblioteci „Dokumenti“ pojavi| | la se knjiga Postajanje i postojanje, Radovana Zogovića. Reč
je o rukopisima iz piščeve zaostavštine, koje je priredila Vera Zogović. Najopširniji od njih je autobiografski spis „Postajanje i postojanje“, a zatim slede „Beleške o Andriću“ i razmišljanja O
_ Krleži, Racinu i Radovanu Vukoviću. U
drugom delu ove obimnije knjige nalaze se „Lirske hronike“, „Uzgredne zabeleške“, „Istovetna istorija“, „Samog sebe više ne poznajem“, „Priznanje“, „Zapis o Golubu“.
_______________ ____ -- — — DD —
Priredio: D. Mojović