Borba, 21. 10. 1993., str. 5
Oe
BORBA ČETVRTAK 21. 10. 1993.
PARLAMENTA SRBIJE
REAGOVANJE SAVEZNIH POSLANIKA NA ODLUKU O RASPUŠTANJU
Šešelj: Ovo je politićki skandal
Sinoć oko pola osam, u jeku rasprave o zakonskom predlogu deposovca Miroslava Stefanovića kojim se traži obezbeđenje slobode od straha, Velikom salom u kojoj je zasedalo Veće građana prostrujao je, ako ne strah, a ono zebnja, jer
su poslanici upravo saznali da”
je predsednik Slobodan Milo· šević raspustio Skupštinu Srbije. Izveštači, koji su sa galerije pratili sednicu i čuli žamor, odmah su se sjatili ispred sale a neki i ušli u nju pokušavajući da dođu do poslanika i od njih dobiju izjave. Tada je Radoman Božović intervenisao tražeći da se poslanici umire a da novinari napuste salu. Nakon toga, dao je pauzu od trideset minuta da bi konačno negde oko pola devet konstatovao da nema kvoruma i da se na zna kada će skupština nastaviti sa radom. „Bićete naknadno obavešteni“, rekao je. -
— Miloševića je uhvatila nervoza i panika, izgubio je glavu. Ovo je politički skandal, izjavio je novinarima koji su ga bukvalno opkolili u skupštinskom holu, Vojislav Šešelj, vođ radikala. — Predsednik Srbije je prekršio Ustav jer ne može raspustiti parlament dok on raspravlja o poverenju vladi. Tek kada se rasprava okonča i ustanovi da se ne može formirati vlada, mog·la bi se raspustiti Skupština, a ne ovako. To je nezapamćen presedan.
Naravno da je drugačiji stav imao Borisav Jović, potpredsednik SPS koji je novinarima tvrdio da je Milošević u ovom času raspuštanjem skupštine našao jedini izlaz „pošto je zemlji neophodno funkcionisanje vlasti, posebno Skupštine ı vlade“. Jović ističe da niko nije u stanju da ima većinu za formiranje vlade jer su „svi protiv svih“ pa Milošević ispunjava ono na šta ga Ustav zemlje obavezuje, a to je da narod izabere skupštinu koja neće biti blokirana.
Miroljub Labus (DS) kaže da „ovaj potez svedoči o stanju demokratije u Srbiji“, a Draвап Domazet iz iste stranke upozorava da opozicija ne sme žuriti sa odlukom da li će izaći na izbore, dok se god ne dogovore uslovi. On prognozira da
će raspuštanje skupštine izaz- .
vati velike probleme jer se radi o nedemokratskom rešenju. Nemamo dokaze da je republički parlament blokiran, kaže Domazet, dodajući da se zapravo radi o nespremnosti Mi-
ratsku proveru vlade.
0
loševića da podnese demok-
Ranko Krivokapić iz Socijaldemokratske partije Crne Gore kaže da su u „ovako napetom vremenu svaki izbori opasnost, tim prije što se u izgradnji demokratskih odnosa u Srbiji nije postiglo ništa“. Mediji su i dalje u rukama vladajuće partije.
· Milan Komnenić, potpredsednik Srpskog pokreta obnove, poslanik DEPOS-a kaže da Je očekivao nešto nepredviđeno jer zatišje sa odlaganjem sednice Skupštine Srbije nije „mirisalo na dobro“ ali da nema takvu političku imaginaciju da je mogao da zamisli ovako nešto. Postavio je pitanje: „Ko će Miloševiću na takve izbore izaći“, i naglasio da je bilo neophodno prvo pripremiti teren za izbore, ostaviti prostor i vreme i formirati prelaznu vladu, a ovako je veliko pitanje da li je opozicija spremna da učestvuje na ishitrenim izborima.
Strahinja Kastratović (DEPOS) kaže da je očekivao ovakvu odluku predsednika Srbije, jer je znao da g. Milošević i njegova stranka ne mogu da prežive poraz pada Vlade posle 50 godina vladavine. Politička situacija u Srbiji se ozbiljno komplikuje. G. Milošević ı njegova stranka uzeli su veliki rizik na sebe stvarajući ovaj politički vakuum, a da prethodno nisu pokušali, pod pretpostavkom da Šainovićeva Vlada padne, da formiraju novu vladu, pozivajući u koaliciju one snage u Srbiji koje su do sada ignorisane.
Ivica Dačić (SPS) u prvi mah u Parlamentu nije želeo da komentariše raspuštanje Skupštine Srbije, a upitan od novinara da li je iznenađen, odgovorio je: „Pomalo“.
Svetozar Marović (DPS CG) smatra da je to unutrašnja stvar Srbije, iako se to naravno građana u Crnoj Gori strahovito mnogo tiče. „Mi živimo u istoj zemlji i sa pažnjom smo pratili sve to što se dešava. Nadam se da su oni koji po Ustavu imaju pravo da donose ovakvu odluku, tu odluku doneli motivisani dobrim namerama i dobrim procenama.“
Srđan Darmanović (SDP CG) smatra da je to unutrašnje pitanje Srbije i da ne bi trebalo da utiče na Crnu Goru. On ne misli da će doći do izbora i u Crnoj Gori, sem ako ne bude raspušten i Savezni parlament. Ali ishod izbora u Srbiji sasvim sigurno će imati velikog uticaja na prilike u Crnoj
· Соп.
Beograd. — Sednica Veća građana prekinuta je sinoć nešto pre osam sati, pošto je među poslanicima prostrujila vest o tome da je predsednik Srbije Slobodan Milošević raspustio republički parlament i zakazao izbore za 19. decembar. Predsedavajući Radoman Božović je našao formalan razlog za prekid sednice — nedostatak kvoruma, saopštavajući poslanicima da će naknadno biti obavešteni o njenom nastavku. Inače, zasedanje ovog doma biće upamćeno po tome što je SRJ konačno dobila svoj grb ali i po tome što je, pod uticajem razlaza radikala i socijalista novim pregrupisavanjem stranaka, prvi put došlo do, toga da ni izglasavanje dnevnog reda poslanicima SPS nije glatko prošlo. Za razliku od ranijih sednica SPS i SRS nisu zajedno glasali SRS, DEPOS, DS NS CG i SDP CG uspeli su da, kao respektabilna glasačka mašina, uvrste u dnevni red čak tri pitanja: razrešenje dosadašnjeg guvernera centralne banke Atanackovića, stanje u poljoprivredi i raspravu o NBJ povodom stare devizne prošao samo jedan predlog koji je izneo Novica Stanić u ime Narodne stranke Cfne Gore da se savezni premijer obrati Skupštini u vezi sa „carinskim ratom između Srbije i Crne Gore“. Njegov predlog je glasanjem odbijen i kada ga je preformulisao, smatrajući da je pregrubo definisao ovo pitanje (ne može biti nikakvog, pa ni carinskog rata između dve republike).
Varnica je izbila i između Radomana Božovića i Strahinje
Kastratovića kada je ovaj u ime |
poslaničke grupe DEPOS obelodanio „da je DEPOS konačno na broju — posle brutalnog i fašističkog napada na Mihajla Mar-
ХА5ЕРАМЈЕ ОВА МЕСА SKUPŠTINE SAVEZNE REPUBLIKE JUGOSLAVIJE VEĆE GRAĐANA U ZNAKU OČEKIVANIH PREGRUPISAVANjA
Jedinstveni za — praznik
kovića, on je među -nama...“. Božović mu je u pola rečenice isključio mikrofon, ali je Kastratović ipak nastavio tražeći da se s dnevnog reda skine Vladin predlog zakona o državnim praznicima, jer se u njemu ne predviđaju Božić, Uskrs i Vidovdan. Zakon treba vratiti na doradu štednje, uz „katastrofalne posledice po štediše“ poslovanja „Jugoskandika“ i „Dafiment-banke“, što su tražili radikali. Nije
I lav i orao
U kratkom zakonu koji ima svega četiri člana grb SRJ određen је sledećom heraldikom: crveni štit na kome je dvoglavi srebrni orao zlatnih kljunova i jezika, zlatnih nogu i kandži. Na grudima orla je štit kvadriran poljima Republike Srbije i Republike Crne Gore, i to u prvom i četvrtom kvartiru na crvenom polju srebrni krst između četiri srebrna ocila, a u drugom i trećem kvartiru na crvenom polju po crvenom tlu lav u prolazu, zlatnog jezika i pandži.
jer se Srbija i Crna Gora ne mogu odricati svojih verskih praznika koji su i deo njihove državnosti, smatra on. Ovaj Deposov predlog je i usvojen uz Božovićev komentar „da je postignuto opšte jedinstvo“ videvši, valjda; kako su za Deposov predlog digli ruku i Milomir Minić i Nedeljko Šipovac, pored demokrata, narodnjaka i crnogorskih socijaldemokrata. Šešelj je tražio da se rad Skupštine ograniči do devetnaest časova, što je glasanjem odbijeno, a nakon toga je savezni ministar za kulturu Slavko Gordić obrazložio Vladin predlog zakona o grbu, naglašavajući da
Jovanović nije izabran
za guvernera
'Dragoslav Jovanović, kandidat SPS, nije izabran za novog guvernera Narodne banke Jugoslavije, jer u Veću građana nije dobio potrebnu većinu od 70 glasova. Mada ga je Veće republika, izglasalo. Jovanović nije izabran jer nije u oba doma većina poslanika glasala za
njega.
U Veću republika nije bilo nikakve rasprave, a u glasanju je od:36 poslanika 28 bilo za, a osam listića je bilo nevažećih.
Posle prilično burne rasprave, u Veću građana za Jovanovića je glasalo 57 poslanika, 64 su bili protiv, dok je jedan listić bio nevažeći. Mada je glasanje bilo tajno, zna se da su za Jovanovića glasali poslanici SPS kojih u ovom Veću ima 47 i crnogorske vladajuće DPS kojih ima 17 i još nekoliko „zalutalih“ iz ostalih stranaka. U raspravi su predstavnici radikala, DEPOS-a, Demokratske stranke i Narodne stranke CG rekli da će glasati protiv, poslanici SDP CG su rekli novinaru „Borbe“ da će takođe biti protiv, a DPS CG da će gla-
sati za Jovanovića.
VEĆE REPUBLIKA
J.K.
je njegovo usvajanje neophodno kako se ne bi odugovlačilo donošenje drugih propisa, među kojima i o putnim ispravama i vojnim pomorskim zastavama.
Ovaj zakon je usvojen dvotrećinskom većinom, sa 92 glasa, „za“ uz aplauz većine poslanika, a posle kraće tirade i vraćanja nekoliko diskutanata u prošlost i istoriju heraldičkih simbola Srbije i Crne Gore. Potom je usvojen i zakon o upotrebi zastave, himne i grba da bi se došlo do vruće tačke izbora guvernera NBJ. Dragoslava Jovanovića je na to mesto predložio šef države Zoran Lilić, umesto eks-guvernera Borisava Atanackovića koji je iz zdravstenih razloga podneo ostavku.
Predlog zakona o slobodi od straha, koji je saveznom Parlamentu dostavio Miroslav Stefanović (DEPOS) izazvao je burnu polemiku između Vojislava Šešelja (SRS) i Živorada Igića (SPS). Vođ radikala je naime, rekao da „nije pametno osloboditi ljude od straha jer je to normalna pojava ali ako plašenje ljudi postane sistem i jedini metod vladavine — to ne valja“. Dodao je da organizovani strah „seju“ oni koji nemaju šta bolje da ponude narodu, a kao primer zastrašivanja naveo je gostovanje Živorada Igića u jednoj TV-emisiji. „Posle Zivorada Igića, koji je onako zakrvavljenih očiju gledao sa ekrana, ja sam se danima tresao od straha“ — rekao je ŠeŠelj. Svoje mesto za govornicom Šešelj je iskoristio i da pomene kako postoje para-policijske organizacije, navodeći „Komet“, čiji je direktor otvoreno priznao da ima 350 do zuba naoružanih ljudi. Oni, rekao je Šešelj, čuvaju sedište SPS, reketiraju građane i organizuju ubistva, a režim ćuti jer su u dosluhu. „Ključni čovek u toj terorističkoj organizaciji je Mira Marković“ — rekao je lider radikala. U svoju odbranu ustao je Igić, navodeći između ostalog da je mnogo uradio za srpsku stvar na Kosovu, i da o tome ima 49 tomova neobjavljenih knjiga, na šta je Šešelj „primetio“ da „te knjige ne-sme da izda jer ih je pisao zajedno sa Kaćušom Jašari. Odgovarajući mu, iIgić je podsetio da je toliki rodoljub da je čak u NIN-u proglašen „velikim srpskim nacionalistom“, a Šešelj je postavio pitanje otkud nacionalista u redovima SPS čime je polemika završena.
Izvesfaci: Vojislav Vignjević, Oli-
vera Radaković i Jasna Kesić Fotoreporier: Ivan Doroški i Zoran Raš
SR Jugoslavija dobila qrb
Beograd — Posle kraće rasprave, Veće republika. Savezne Skupštine usvojilo je juče predlog zakona o grbu SRJ.
Predlog grba detaljnije je opisao Zoran Živković, zamenik ministra za prosvetu i član Komisije za utvrđivanje grba, a poslanik Narodne stranke Crne Gore Novak Kilibarda je istakao da je predlog u osnovi dobar jer su obe republike potpuno ravnopravne. Poslanici ovog doma brzopotezno su usvojili i predlog zakona o upotrebi himne, zastave i grba i predlog zakona o izmenama propisa o saveznom Ustavnom sudu. Promenom dosadašnjeg zakona određen je rok od četiri meseca u kome republički ustavni sudovi moraju da se izjasne o zakonitosti (dabiyabshy
nekog propisa, a ukoliko to ne urade u određenom roku automatski će propis preći u nadležnost Ustavnog suda SRJ.
Kad je „stigla“ na red četvrta, od ukupno deset tačaka dnevnog reda, izbor guvcrnera Narodne bankc Jugoslavije, predsedavajući je dao pauzu, kako bi se poslanici dogovorili i tajno glasali o jedinom predloženom kandidatu za guvernera — Dragoslavu Jovanoviću. Kako je Jovanović dobio većinu glasova posle polučasovnog „odmora“ proglašen je novi guverner Narodne banke.
Predlozi zakona o praznicima (jedan vladin, a drugi SRS) ostavljeni su za sledeću sednicu kako.bi Vlada „dobila na vremenu“ da razradi svoj predlog. Naime, još na samom početku juče-
rašnjeg. zasedanja predstavnik Odbora za pravosuđe i saveznu upravu objasnio je da Veće uopšte ne treba da razmatra Vladin predlog, jer je Veće republika iz prethodnog saziva već usvojilo. · ovaj zakon, novembra prošle godine. Potpredsednik Vlade Asim Telarćević je međutim, objasnio da ima određenih izmena, što znači da nije reč o istom predloBu i da će Vlada svoj predlog razmotriti do iduće sednice.
Poslanici Veća republika prihvatili su i Vladin predlog da se Prvomajska nagrada nakon 19 godina postojanja i zvanično ukine. Inače, ova nagrada ustanovljena 1974. godine „za izuzetne radne цзреће перозгедnih proizvođača“ nije dodeljivana već dve godine.