Borba, 29. 01. 1994., str. 13
Ta: i ЖЕ + i Fi i
гетји treba da sasvim približi eVropskoj poreskoj praksi, stigla na pola puta
Aleksanara Saksida
S je mala i zbog toga veoma skupa država. Da bi se popunila državna kasa reformisan je poreski sistem iz temelja već krajem 1990. godine, čime je rešen problem sistema javnih finansija. Najveća posledica poreske reforme, pre svega poreza na dohodak je bilo rađanje poreskih obveznika iako su državljani Slovenije plaćali porez i pre ove velike reforme ali toga skoro niko nije bio svestan. Od on-
obveznika ova cifra se popela na sadašnjih
_ milioni 300 hiljada. ] koji su najznačajniji _ slovenački porezi? Pored glavnog, ličnog
poreza na dohodak, prema količini prikupljenog novca kao izvor poreskih najznačajniji je porez na promet kojim se puni državni budžet. Veliki udeo imaju i cari-
ne. Poreska reforma je uticala i na prome-
nu strukture poreza preduzeća. Od neka-
dašnjih četrdeset vrsta doprinosa od kojih su preduzeća podmirivala javnu potrošnju, ukinuti su skoro svi, osim doprinosa za penziono i invalidsko osiguranje, zdravstvenu zaštitu i doprinos za nezaposlene. 1 pored toga ukupna stopa doprinosa која se obračunava od plata iznosi 48 odsto i nalazi se na samom vrhu u Evropi.
Smanjenje Javne potrošnje
Ali poreska reforma se nalazi tek na pola puta. Jedan od njenih temeljnih ciljeva je upravo smanjenje javne potrošnje, odnosno snižavanje prosečnog poreskog preopterećenja a popravio bi se i sistem uvoznih dažbina. Naime tržište bi trebalo
— U Hagu je tamnica gotovo spremna. Reč je o prvom zatvoru Ujedinjenih nacija u istoriji sveta. On će se nalaziti u samom centru starog kaznenopopravnog doma u holandskoj prestonici, vlada je upravo odobrila projekat, stražari će nositi plave beretke. Tu bi trebalo da budu smešteni ratni zločinci koji budu osuđeni zbog onoga što su činili i što i dalje čine u klanici koja se nekada zvala Jugoslavija. Kažem „trebalo“ zato što danas kada o tome govorimo automatski zamišljamo taj zatvor kao tvrđavu nove međunarodne pravde, kao praznu zgradu koja čeka da u nju stignu ošuđenici koji se nikada neće pojaviti — kaže Antonio Kaseze, profesor međunarodnog. prava u Firenci i predsednik Međunarodnog suda.
U Hagu radi i nedeljom posle podne. Razgovarali smo sa njim telefonom i on nam je tom prilikom govorio o radu koji je nastavio daleko od sredstava javnog informisanja. — O Našem sudu se govori veoma malo. Zasedamo već dve nedelje i naše diskusije će trajati još tri nedelje. Neke prepreke su već prevaziđene, a — verujte mi — to nisu bila beznačajna pitanja?
Mislite na finansijska sredstva? ___ Ne samo na to. U petak nas je posetio generalni sekretar OUN. Budžet međunarodnog suda je već odobren za period
8:
poreske obaveze da prenese na porez Za dodatnu vrednost. Zakon o tom novom porezu biće uskoro u parlamentarnoj proceduri zajedno sa prestruktuiranjem Službe društvenog knjigovodstva. Jer sa tržišnim sistemom dolaze i novi porezi. Porezi _ na posredovanje stanova, kuća, vikendica i dalje važe, ali Je u praksi bio obuhvaćen mali broj poreskih obveznika. Tako su poreski zakoni efikasniji ako sadrže najmanji broj olakšica i ako je krug obveznika što veći, što će predlagači novog zakona uzeti
= u Obzir. · dašnjih nešto više od 200 hiljada poreskih
- Šta je poreskim obveznicima 'donela nova 1994. godina? = | -
—___D ovom periodu velikih i brzih prome-
na poreskog sistema nastaje sve više uočljiva jedna zajednička karakteristika. To se
odnosi na sve više selektivno. oporeziva-
nje, naravno u zavisnosti od dubine džepa pojedinog obveznika. To znači da će oporezivanje biti blaže za ljude sa niskim ličnim dohocima. Tako je pripremljen i novi
zakon o porezu na dohodak koji važi od 1. -
Januara ove godine a neposredno će se osetiti tek sledeće godine, kada će poreznici na osnovu prognoza razrezati iznose nepodmirenih obaveza prema državi. Tako kao ı u dosadašnjem zakonu o porezu na dohodak državi će se plaćati porez na plate odnosno sva lična primanja, porez na' dohodak od poljoprivrede, iz delatnosti, iz kapitala, imovina”i ostalih imovinskih prava. Novo je i da se svim poreskim obveznicima osnova za porez smanjila za 11 odsto godišnje prosečne plate zaposlenih u Sloveniji u godini za koju se utvrđuje porez za dohodak. Moguće je i smanjenje još za tri procenta ukoliko poreski obveznici utroše
Tamnica OUN spremna
do kraja aprila, a uskoro će biti ratifikovan i za čitav period, to jest za dve godine.
Trideset dva miliona dolara?
— Upravo tako, to su sredstva koja će nam omogućiti da u najkraćem mogućem roku kompletiramo strukture. Reč je o tridesetak istražnih sudija, koji će istragu vo-
Veliki
Vil
Slovenački porezi
troŠkovi male države
e 04 nekadašnjih 200 hijada,- broj poreskih obveznika u Sloveni povećao se na milion | 300 hijada. Ocena Je da je poreska reforma, K0ja OVU
novac pre svega na onim područjima Za koje je država posebno zainteresovana kao što su kupovina vrednosnih papira, stanova, umetničkih dela i stručne literature, kao i troškovi školarine i lekova... Olakšice su i deca. Takođe novina su i poreske kategorije i u najnižoj će oporezovani biti samo sa 17 odsto, tu ulaze primanja do 450 hiljada tolara. Veće opterećenje ne_go do sada osetiće oni obveznici sa višim primanjima, a naročito koji u godini zarade 2,7 miliona tolara, moraće državi da plate skoro milion tolara poreza.
_ Budžetski deficit
Pošto je država povećala poreze za one
koji još nešto imaju i smanjila onima koji imaju sve manje i manje utvrđeno je da će
u budžetu nastati deficit, i tako je država
_ propisala posebne poreze na cigarete i alkoholna pića. Zakon o dodatnom oporezivanju cigareta je počeo da važi Januara Ove
· godine i u budžet bi trebalo da se unese se-
dam milijardi tolara, za potrošače 30 tolara više za svaku paklicu cigareta. Takođe ovu vrstu popune budžeta znatno će osetiti i korisnici alkoholnih pića jer bi od marta meseca trebalo da važi dodatni porez kao na primer, 20 tolara na litar piva i 36 tolara na litar vina, više nego do sada, 510 bi u državnu kasu donelo znatnu sumu novca. Naime, milijardu tolara od vina, milijardu 400 hiljada od piva i milijardu i po tolara od žestokih pića. Oba Zakona trebalo bi da predstavljaju prelaznu fazu prema porezu na dodatnu vrednost koja je poznata u državama Evropske unije gde su pored cigareta i alkoholnih pića, znatno oporezovani naftni derivati. Naravno da država neće moći samo sa ovim porezima
gao da bude naimenovan za ministra pravde i tako ne bi mogao da učestvuje u radu Međunarodnog suda u Hagu.
— U tom slučaju, treba što pre naimenovati novog tužioca. O tome sam nedavno razgovarao sa Butros—Galijem, koji se trenutno nalazi u Parizu.
Antonio Kaseze, predsednik Međunarodnog suda
e U kaznenopopravnom domu u Hagu već su određene prostorije U koje bi trebalo da budu smešleni rafni zločinci Koji budu osuđeni zbog onog Sto su činili na prostorima nekadašnje Jugoslavije. Predsednik suda Veruje da će prva sudenja počeli već u Junu ove godine
diti na licu mesta, i o istom tolikom broju zamenika tužilaca. Naimenovan je pisar, to jest generalni sekretar. To je profesor Teo Van Boven, Holanđanin koji treba da se bavi finansijskim aspektom cele stvari. Najzad, imamo i sedište, to je nekadašnje sedište jednog osiguravajućeg društva.
Neko, ipak, nedostaje: Si-en-en je nedavno ukazao na neke probleme sa kojima se suočava tužilac Roman Eskovar Salom. — Nešto bi moglo da se dogodi tokom narednih nedelja.
U Venecueli je završen proces protiv bivšeg predstavnika, tužilac Salom bi mo-
LORU = Žž
(Ima pet kandidata, ali ovo je izuzetno delikatan slučaj. Još nije održano ni prvo ročište, a novi „nirnberški sud“ je ostao bez tužioca.
Nema svrhe pitati Antonija Kasezea O kojim je imenima reč, on radije podvlači pozitivne signale, a njih nije malo. „Tokom naredne tri nedelje dovršićemo nacrt pravilnika, neke vrste kodeksa koji se odnosi na međunarodnu proceduru koji ćemo mi sami prihvatiti, a zatim i primeniti“. Dobre novosti stižu i i» c*edinjenih Država u petak je u yutrosom Butros—Galijem bila Olbrajt, ambasadorka SAD u OU. „Ona je donela vest o
_________________________________________ –-– о: ==
na alkohol pokriti celokupni deficit od prihoda na dohodak koje je računala da pokrije sa porezima na „jače“ automobile koji parlament ipak nije prihvatio.
Tako da bi trebalo onu razliku da prikupi od oporezivanja igre na sreću i sa porezima na određena primanja. Taj Zakon koji oporezuje svaki ugovor o delu počeo je da važi 15. januara ove godine veoma je pogodio pre svega preduzeća koji izbor prirode svog posla, zapošljavale najviše radnike pod ugovorom. Tako će poslodavci biti primorani da-na svaki pojedinačno isplaćeni bruto honorar plate 20 procenata na ime poreza ili da se odreknu honoraraca kojih je inače oko 30 hiljada. Naravno, to se ipak ne odnosi na autorske honorare i za rad preko studentskog servisa. Znači vreme kada se isplatilo zapošljavati honorarne radnike je prošlost. Naime, ono što je glavno, što se sa Zakonom o posebnom porezu na određena primanja je prepričavanje širenja sive ekonomije i motiva preduzeća i privatnika da zapošljavaju ljude na određeno vreme.
Preduzeća prema novom Zakonu plaćaju i porez na dobit koji se obračunava i podmiruje za poslovnu godinu u obliku mesečnih akontacija. Poreska osnova je profit po poreskom razrezu na koji preduzeća plaćaju 30 procenata poreza. Da bi država dobila ono što joj pripada za kontrolu pravilnog postupka i isterivanja poreza upotrebljavaće se propisi Službe društvenog knjigovodstva, a za privatnike je još na snazi Zakon o porezu građana. Ipak to će trajati sve do nove organizacije poreske uprave kada će prikupljanje poreza biti organizovano kao u evropskim državama.
(Preveo: Zmago Herman)
novim sredstvima koja je odobrila Klinto- |. nova vlada — 45 miliona dolara u obliku „usluge“, to jest osoblja, stručnjaka za pravosuđe i opreme“).
To je ohrabrujuća inicijativa, koja bi, međutim, mogla da „amerikanizuje“ sud osnovan pod pokroviteljstvom Ujedinje-| . nih nacija, to jest pod pokroviteljstvom 184 države...
— Kanada i Velika Britanija takođe kažu da su spremne da ponude pravnike koji su nam potrebni.
A Italija? : — Do sada je obezbedila 250.000 dolara,sa za narednu godinu se predviđa suma od tri milijarde lira. =
Ostaje problem koji predstavlja istragu koju treba sprovesti na teritoriji zahvaćenoj ratom. Međutim, postoji još jedan problem: da li je neko objasnio šta će se dogoditi ako na poziv da se pojave pred sudom u Hagu vođe srpskih ili bosanskih bandi samo slegnu ramenima?
— Ostaje nam oružje koje predstavljaju sankcije protiv zemlje koja skriva nekoga ko je osumnjičen za ratne zločine. Kada je o tome reč, Butros Gali nam je pružio čvrsta uveravanja.
(Naime, čini se da je generalni sekretar OUN bio odlučniji nego obično. Po njemu, treba se plašiti samo prava na veto koji bi mogle da iskoriste neke od stalnih članica Saveta bezbednosti).
Profesore, kada možemo očekivati prva suđenja?
— U junu, siguran sam da će to biti u junu.
(La Stampa)