Borba, 12. 03. 1994., str. 16

Distanciranje od politike: Muamer efendija Zolorlić

Ejub Štitkovac

d početka Ramazan-šcrifa do danas

nisam dobio nijednu informaciju da sc dogodio bilo koji eksces na području 15lamskc vjerske zajednice Sandžaka. | pored loga bilo je straha kod vjernika. Jer, prije počctka posta grupa mladića srpskc nacionalnosti polomila je prozor na džamiji u Priboju. To je izazvalo bojazan da bi još moglo da bude takvih ili sličnih cksccsa. Pogotovo ako sc ima u vidu da sc muslimani najviše okupljaju tokom tridesetodпеупор розга na tcravijama (noćna muslimanska molitva) i na džumi (podncvna molitva petkom u džamiji). Na kraju, svc je proteklo u najboljem redu“ — kažc u intervjuu Nedeljnoj Borbi povodom ramazanskog Bajrama predsjednik Mošihata {starješinstva) Islamske zajednice Sandžaka Muamer efendija Zokorlić. Ovaj dvadcsetčetvorogodišnjak završio je-Islamski fakultet u Alžiru na Odsjeku za šcrijatsko pravo, koje i predaje u Medrcsi, srcdnjoj islamskoj školi u Novom Pazaru.

Hapšenje grupe Muslimana u Rožajama i Bijelom Polju dovoljno je na neki način u vezu sa Mešihatom .

— To su pokušali pojedinci kojima nc odgovara vjersko organizovanje muslimana na ovom području. Ubjeđivali su ljudc da je osnivanje Mešihata opasno, zatim da to vjersko organizovanje navodno ugrožava Crnu Goru i ometa da ova Rcpublika bude samostalna. Radilo sc o vcoma prljavoj igri, koja je imala za cilj izazivanjc pometnje. Riječ je o karijeristima koji nc biraju sredstva da bi postigli nekakvc svojc političke ciljeve. Pokušali su. zapravo, da pomiješaju vjeru i politiku. Nije im to pošlo za,rukom.

Da ne budc zabunc; rijcč jc o pojcdinim političarima muslimanskc nacionalnosti. Koliko mi je poznato Vi se strogo distančirafe od politike i političke djelatnosti? — Mi smo vjerska institucija i to govori samo za sebe. Na distanciranje od političke djelatnosti nas obavczuju naš Statut i ostala akta. Naš prevashodni i jedini zadatak jeste organizovanje vjerskog života. Kada je Mešihat osnovan, u oktobru prošle godine, mnogi su nas optužili da smo produžena ruka nečije politike. O tome su pisale čak i neke novine. Praksa ih jc najbolje demantovala.

Spomenuću još Jednom Rožaje čija je Skupština opštine raspavljala o osnivanju Mešihata ı osudila taj čin. Vršen Je pritisak da se Odbor iz ovog mjesta ogradi od toga. Pri svemu tome je zaboravljeno da ustavi

5КЈ, Згђије 1 Стпе Gorc garantuju potpunu autonomiju u organizovanju vjcrskog Žživota. Koji su osnovni motivi osnivanja Mešihata u Sandžaku?

— U prvom redu iznalaženje najoptimalnijeg oblika organizovanja vjerskog života. Razlog jc raspad SFRJ i Islamskc za-

jednice na njcnim prošotrima. Raspadom

tc jedinstvene države i kompletna hijerarhija IZ izgubila je svoju pravmi utemeljonost. Stvaranjem novih država moralo sc prići i novoj organizovanosti islamskih zajednica. Pošto Sandžak predstavlja zasebnu cijclinu, organizovali smo izbore za Mešihat i Sabor IZ.

Kako i da li sarađujete sa istoimenim institucijama u Prištini i Podgorici i Muftijstvom u Beogradu?

— U našim zvaničnim aktima predvidena je uska saradnja sa svim susjednim islamskim zajednicama, i šire — na prostorima bivšc Jugoslavije. Postejimo rclativno kratko da bismo tu saradnju razvili u punoj mjeri.

Što sc tiče Muftijstva u Beogradu, stvari nisu još recgulisanc. Muftijstvo jc niži OTrgan od Mešihata.. Nemam informacija da je ovo Muftijstvo priznalo i jedan od tih тезћага. |

Postoje dvije varijantc. Po prvoj u Вс-

. ograđu bi sc mogla da osnujc poscbna Is-

lamska zajednica. Po drugoj trcbalo bi da pripadne jednom od tri postojeća mešihata. Ako sc odluče za prvu, htio bih da naglasim da u tom slučaju beogradski muftija može predstavljati samo muslimanc iz tog grada, a nikako sa područja cijcic SIM Jugoslavijc. |

Kažite nešto detaljnije o organizovanju vjerskog života muslimana u Sandžaku?

— U cijelom području imaju 82 džamije, 39 mesdžida (manja muslimanska bogomolja bez minareta u kojoj sc nc obavlja džuma) i 37 mcektcba (objekat za vjersku pouku). Radi i istureno odcljcnje „Alaudin” Mcdresc sa četiri razreda. Ovce godinc imaćemo i prvu gcncraciju maturanata. Uslovi u kojima sc sada radi nc odgovaraju potrebama pa smo odlučili da gradimo novu zgradu Medresc i to na tcmcljima starce. Dobili smo saglasnost Zavoda za zaštitu kulturno-istorijskih spomenika iz Kraljeva ı sada čekamo odobrenje od SO Novi Pazar. Nadamo sc da ćemo ga dobiti.

Sandžak se ubraja u jedno od ncuralgičnih područja. Kako vidite odnose hrišćana i muslimana u ovim teškim vremcnima? — Ne može sc bilo šta reći o tome, a da sc nc pozove na ku'anski — islamski stav prema drugim vjerama, u prvom rcdu prcma onima kojima su božije knjige objavljene. Kur'an u tom pogledu maksimalno po-

Muumer efendija Zokorlic o organizovanju vjerskog života muslimana u Sandzaku

Mismo produžena ruka ničije politike. Ramazanski dani prošli su u Sandžaku bez ikakvih ekscesa. Za dijalog sa hrišćanima. Malo je islamskih zemalja koje u polpunosfi primenjuju Serijalsko pravo

ziva na toleranciju i dijalog. Na jednom mjestu se kaže: „I reci, o pripadnici Knjige. Dođite da se okupimo oko zajedničke nam riječi, da ne obožavamo nikog drugog do osim jednog Boga i da mu druga ne pripisujemo“. Ovim je sve rečeno. Spomenuću još jedan citat iz prijevoda Kur'ana: „I nemojte raspravljati sa pripadnicima Knjige (kršćani ı Jevreji) osim na najljepši mogući način.“ ; Naravno, nikada nije dovoljno da smo jedna strana bude za dijalog. 1 druga strana treba da se pridržava načela svoje vjere. U Bibliji nema nijednog poziva na mržnju prema pripadnicima drugih vjera.

Islamska misao se prilično ukorijenila na evropskim prostorima što izaziva podozrivost kod mnogih hrišćanskih teologa?

— Činjenica je da islam danas u Evropi nalazi pogodno tlo bez obzira na vrlo glasnc antiislamske kampanje, pa čak i islamofobiju. Ono što nama najteže pada jesu pokušaji da sc ova vjera prikaže u iskrivljenom značenju i to kroz jednostrano tumačcnje „džihada“. Porcd svega toga danas u Francuskoj ima preko 4 miliona muslimana, u Engleskoj oko 2 miliona, a Njemačka.jc opct posebna priča. U ovoj zemlji veoma je vidno povećanje broja njegovih pripadnika i to, prije svega, zahvaljujući prelasku Nijemaca u islam.

Postoji podatak da je preko 100.000 Nijemaca prešlo na islam poslednjih godina?

— Postoji i podatak da u prosjeku u Njemačkoj dnevno na islam prelaze po dvije osobe. Islam jc vjera razuma, argumcnata i u njemu nema tabu tema. ~

U Evropi se islam najčešće gleda kroz „džihad“. Kako ovazreligija gleda na rat i mir?

— U islamu je mir pravilo, a rat izuzetak. Ako jc vjera kojoj pripadam vjcra dokaza i razuma onda joj mač nc trcba. NJegov mač jc logika.

Spomcnuli stc „džihad“. Sa jczičkc stranc gledano ova riječ znači borbu na božijem putu. Kada sc analizira ovaj pojam dolazi sc do zaključka da ima četiri vrstc „džihada“: prvi je borba na božijem putu u traženju naukc, a drugi jc šircnje tc nauke. Misli se na nauku uopštc. U treću vrstu spada materijalno pomaganje pravdc i tek na četvrtom mjestu jeste borba na božijem putu oružjem. Po strogo islamskom

učenju oružana borba se može voditi samo –

u slučajevima kad su muslimani napadnuti ili ugroženi. Daklc, riječ jc isključivo o odbrambenom ratu. Agresija nema nikakVC Osnove u islamskom učcnju.

Koliko vjerski velikodostojnici mogu učiniti na moralnom ozdravljenju u sop-

| stvenim zajednicama?

— Dovoljno je da se drže izvornih učenja svojih vjera. To je u prvom redu moral u najširem smislu riječi. · ai

Ljudi često pojednostavljeno doživljavaju vjeru. Nije mali broj onih koji smatraju da su vjerski obredi nametnuti i da ne nabrajam. U islamu je najveći intenzitet tih obreda; pet puta dnevno obavlja se namaz (molitva), zatim tu je tridesetodnevni post, a to znači potpuno uzdržavanje od jela, vode i svih fizičkih užitaka... Sve to ima za prevashodni cilj moralno savršenstvo. U Evropi se sve češće piše o islamskom pravu — šerijatu. Koliko se to pravo primenjuje u islamskim zemljama?

— Od Indonezije do Maroka teško ćete naći i jednu islamsku zemlju koja u potpunosti primenjuje šerijatsko pravo. Pojedine ga zemlje primenjuju u manjoj ili većoj mjeri. Е

Htio bih da kažem da se šerijat ne može i ne treba nikome nametati. Potpuno je pogrešno kada jedna politička grupacija u nekoj od islamskih zemalja hoće preko noći da uvede šerijatsko pravo. To su fatalne greške. Društvo se za to pravo mora da odgoji da bi ga.moglo da prihvati. Šerijat treba da proiziđe iz samih vjernika.

Na kraju, kakvu bajramsku poruku upućujete pripadnicima islamske vjere na ovim prostorima? >

— Uz čestitku, „Bajnam mubarek olsun“ želio bih ovom prilikom da podsjetim na jedan citat iz prevoda Kur'ana koji glasi: „O ljudi, mi vas od jednog čovjeka i jed-

_ ne žene stvaramo i na narode i plemena

vas dijelimo da biste se upoznali. Najodabraniji kod Allaha je onaj koji mu se najviše pokorava. Allah uistinu svc zna i nije mu

skrivcno ništa.“

до

РА

ШИ

0317}

i ?

СЕ МЕ зе 5

Ирену dizes la SSS венски ве Бе