Borba, 28. 03. 2009., str. 2
Borba
Subota-nedelja, 28-20, mart 2009.
Opšta pobuna zbog najavljenih državnih mera štednje
Sindikati prete: masovnim
roleslima i blokadom Skupštine zbod mera Vlade koja se šepurila na Kopaoniku i niie uradila
( a MARINA DBRADOVIĆ
ajnovije mere Vlade SrbiN' uplašile su i izazvale opšte nezadovoljstvo me-
đu građanima. Posle najave o uvođenju poreza od šest odsto na zarade, privrednici razmišljaju na koji način da plate dodatne namete državi, a radnici su uplašeni da će im plate biti smanjene. Prvo su se javno pobunili
FiakcRKNREaAZA !
ix}
i
penzioneri. Šef poslaničkog kluba Partije ujedinjenih penzionera Moma Čolaković izjavio je juče da ta stranka neće pristati na smanjivanje ili oporezivanje penzija, ukoliko se prethodno ne iscrpe druge mogućnosti za uštede. Colaković je istakao da su te druge mogućnosti smanjenje troškova državnog aparata, broja zaposlenih i plata u državnih institucijama i javnim preduzećima.
aj .25— ' -
la
aa u LCUO(T
„iy
Svaki redovni čitalac koji uredno skupi šest numerisanih kupona u toku nedelje (u periodu od ponedeljka do nedelje) ima mogućnost da od dnevne novine Borba dobije prigodni poklon (knjigu, DVD, pozorišne karte ...)
Preuzimanje nagrada u roku od 7 dana sa kuponima od prethodne nedelje u redakciji dnevnog lista Borba,
adresa: Trg Nikole Pašića 7, drugi sprat, 11000
Beograd, od 10 do 19 časova.
„Očekujem da Vlada ima razumevanja s obzirom da je jedan od njenih prioriteta socijalna pravda. Mi smo spremni na razumevanje i ukoliko situacija bude onakva kakva se predviđa onda smo spremni na razgovore“, istakao je Čolaković. On je dodao da PUPS smatra da penzije, bar ne one koje su ispod prosečne od 21.700 dinara, ne bi trebalo da se oporezuju.
„To znači da se protivimo uvođenju poreza na penzije veće od 12.000 dinar“, kazao je Colaković.
Savez samostalnih sindikata Srbije protivi se uvođenju privremenog poreza od šest odsto na prihode građana i najavljuje da će pozvati radnike i nezadovoljne građane na ulične proteste ukoliko se predložena mera usvoji na sednici vlade Srbije.
„Ako se najavljena mera usvojinna vladi Srbije i dodatno opterete zarade zaposlenih i već siromašnih, Samostalni sindikat će
Soroš uvećao bođalstvo
oznati međunarodni berp=* špekulant i milijarder
Džordž Soroš uspeo je da usred globalne finansijske krize uveća svoje bogatstvo za više od milijardu dolara, prenosi internet izdanje „Meil onlajn“. Soroš (79), koji je još pre 20 meseci predvideo da će se opšta nelikvidnost banaka pretvoriti u globalnu ekonomsku krizu, prošle godine je zaradio 1,1 milijardu dolara, uglavnom kroz poslove svog hedž - fonda „Kvantum investment“.
Hedž fondovi su, prema ekonomskoj teoriji, vrsta investicionih fondova koji u finansijskim transakcijama načelno imaju
ulogu da smanje poslovne rizike. Obično imaju visok nivo zaduženja u odnosu na sopstvena sredstva i ne podlažu normalnoj zakonskoj regulativi, jer im je sedište najčešće u takozvanim poreskim „oazama“ (Bahami, Lihtenštajn, Devičanska Ostrva i slično).
U izjavi za list „Australijen“, Soroš se pohvalio uspešnim poslovanjem u prošloj godini koja je, kako je naglasio, bila neka vrste „krune“ u njegovoj karijeri finansijskog biznismena. Soroš je jedan od 25 vrhunskih menadžera hedž fondova koji su prošle godine uspešno poslovali na Volstritu i pri tom zaradili uku-
la
Zemlie ređiona nisu povećaje poreze na plate ,
U zemljama regiona nisu dodatno oporezovane plate, penziji druga primanja, kao odgovor na svetsku ekonomsku krizu, Kako
plate nisu se našli na spisku vladinih mera za borbu protiv ekono.
su javili dopisnici Bete, u Sloveniji, Hrvatskoj i BiH, novi porezi :
mske krize, ali je u Republici Srpskoj izmenjen način oporezivanja prihoda čime se dodatno puni budžet. | U Sloveniji su sva primanja već oporezovana i vladine mere ab
borbu protiv krize ne predviđaju dodatne nove poreze. Ni u Hnat. skoj se za sada ne predviđa nikakvo dodatno oporezivanje pluta, penzija i ostalih prihoda, što je izričito na ovonedeljnoj sednitiyh. de, kada je predstavljen plan rebalansa državnog budžeta, pobyrdio i premijer Ivo Sanader, U ovom trenutku kao jedina merašteć.
i mi
|
nje predviđeno je odustajanje od prošle godine dogovorenog Di većanja plata zaposlenih u javnim i državnim službama za šestoi. i sto, s kojim su se složili sindikati zaposlenih u državnim službami M ali su ga sindikati javnih službi odbili. M" Savet ministara BiH nedavno je usvojio Predlog mera za ublaja JR vanje uticaja globalne ekonomske krize na privredu BiH, koje, razmatrati Fiskalno veće BiH. U Republici Srpskoj (RS), međutin/Te od 1. januara ove godine na snazi je novi obračun poreza na plš!ijt te, pa se sada oporezuju bruto plate i lična primanja, a ne kao mžnI
nije neto plate. Na ovaj način oporezivanje je povećano za četiri sto, što je i dodatno opterećenje za privredu.
pozvati radnike i nezadovoljne građane Srbije da izraze svoj revolt izlaskom na ulice, masovnim protestima i blokadom rada Narodne skupštine“, saopštio je taj sindikat.
Sindikat je ukazao i da „najavljena mera, kao i postupak njenog usvajanja, u suprotnosti je sa
Džordž Soroš
NI
pno 11,6 milijardi dolara. Na čelu liste najuspešnijih menadžera hedž fondova u 2008. nije, međutim, Soroš, već bivši profesor matematike Džejms Simons. On se obogatio kroz transakcije obavljene u vlastitom fondu „Renesans tehnolodži“,
ši x b potpisanom Sporazumom 00! ljem razvoju socijalnog dijalog kojim su se potpisnici obavi li da sve probleme rešavaju razgovore i pregovore, a 0hi ovoga puta izostali“. „Najveći teret bio bi prebat,š na zaposlene i građane, kao i sada, a nedodirljivi bi i di kao i do sada, bili oni koji su enormno nelegalno bogatili || kom devedesetih godina ral0\ u okruženju, sankcija ikkrize,ka i malverzacijama u toku proc privatizacije. Problem delicil | budžetu ne može se rešiti Lili! što će se uzimati od poreskih veznika koji rade, za to su \f! malo i nedovoljno plaćeni”, na\? di sindikat. || Predsednik Skupštine Uhiji poslodavaca Srbije Nebojša At nacković ocenio je da će povedi! vanje poreza prouzrokovali oil štanje mnogih radnika. | „Unija poslodavaca ne slali sa tom merom jer ona podr Od meva povećanje budžetskih pi hoda nauštrb plata radnika) predstavlja povećano Opteri nje za poslodavce. Smatramo
|||
bogati ljudi treba najviše da
nesu teret ove krize sjedne “i ne, a s druge strane Čini nal! da vlada nedovoljno čini mi?