Borba, 01. 04. 2009., str. 14

Borba

Sreda, 1. april 2009.

· Spası SVRISKU ekonomiju

Londonska Копјегепаја, па Којој će učestvovali najveće i najbrže

rastuće svelske ekonomije, Irebalo bi da donese rešenje koje bi okončalo)

svesku fIransıjsKu RZ

NIKOLA JABLANDV

lje održava u Londonu. Tada, kao i danas, svetska ekonomi-

ja traži izlaz iz ogromnog finansijskog kolapsa. Kada su '33. državnici iz 66 zemalja došli na Londonsku monetarnu i ekonomsku konferenciju, Evropa i Amerika su bile podeljene, a američki predsednik se uopšte nije pojavio. Konferencija je propala, a sledeći pokušaj međunarodne saradnje bio je tek po završetku Velike depresije koja je otvorila put Drugom svetskom ratu.

Kada Barak Obama bude krenuo na svoj prvi prekomorski put kao predsednik SAD, čuće se odjeci starih nesporazuma. Nemačka kancelarka Angela Merkel je predstavila značajni finansijski stimulans u svojoj zemlji, ali je zato na sav glas pozvala na evropski fiskalni konzervativizam, iako je američki predsednik pozvao da to ne radi.

Obami, čija su prva dva meseca na vlasti protekla nemirno, potreban je uspešan samit. Brazilski predsednik je za krizu optužio „bele, plavooke bankare“, a slično misli i mnogo glasača u SAD. Oni se plaše da će otpis dugova od jednog biliona dolara pomoći istim bankarima sa Vol strita koji su doveli do ekonomskog kraha. Oni takođe smatraju da će stimulativni paket Obamine administracije od 787 milijardi dolara učiniti da Amerika iznese na svojim plećima probleme celog sveta.

Predsednik Obama makar ima vreme na svojoj strani jer je tek preuzeo fotelju. Britanski premijer Braun ga nema. Još u novembru prošle godine je počeo s pripremama samita kao mesto na kojem će svet biti spasen. Tako je očekivanja podigao iznad željenog nivoa. Veliko iskustvo međunarodnih sastanaka su trebala da ga nauče da se najviše njih završava razočarenjem i nedostatkom komunikacije. Ali Braun se našao u misiji, lutajući po svetu u potrazi za saveznicima.

Ukoliko dođe do „globalnog nju dila“, do njega neće doći zbog dogovora zemalja da daju mnogo više keša svojim posrnulim ekonomijama. To znači, da samit G20 ne treba da bude gubljenje vremena. „Ne čini zlo“ nije loš moto i svetski lideri treba da postignu dogovor oko tri ključna pitanja. Prvo treba da zauzmu čvrst stav po pitanju protekcionizma, a u korist slobodne trgovine. Zatim treba da daju više novca MMF-u kako bi ta organizacija rešila problem svetske krize. I na kraju samit treba da ubrza proces zatvaranja regulatornih rupa koje su dozvolile da se kriza razvije.

Samit G20 že pratiti ulični protesti, za koje policija upozorava da mogu da budu nasilni. Ponekad takvi protesti menjaju stvari, kao što je u Sijetlu 1999. godine Svetska trgovinska organizacija bila primorana da smanji svoj značaj u korist država u razvoju. Ovonedeljni protesti mogli bi da kažu da se ljudi osećaju nemoćno pred svetskim tržištem i da mrze bankare zbog strmoglavljenja koje je dovelo do krize. Rizik je da će samit ostati upamćen po spoljašnjem nasilju i unutrašnjom neslogom. Svetska ekonomija je već dovoljno ıı haosu. Ova nedelja ne treba da bude takođe. To bi zaista prizvalo duhove 1933. godine.

D uhovi iz 1933. godine vise iznad samita G20 koji se ove nede-

Мекчко _ Borba protiv bilo kakvih protekcionaških mera je prioritet broj jedan za Meksiko na sastanku G20. Meksički

predsednik Felipe Kalderon, koji:

je dobar prijatelj sa francuskim predsednikom Sarkozijem,je već ranije rekao da "protekcionizam nije pravi, već pogrešan odgovor u ovakvoj situacili" Ova centralnoamerička država, koja u mnogome zavisi od

američke ekonomije, pozvana je

da se priključi Forumu za finansijsku stabilnost i Bazelskom komitetu.

To bi trebalo da Meksiku jedan od vodećih glasova u reformi međunarodnog finansijskog sistema i bilo kakvim budućim promenama u strukturi MMF-a.

- pred sa itulLondonu, Bela kuća ·podržav

se O; rivredni rast u svetu,

planovi za obnovu kreditnih. · tržišta i nastavi sa ispirukom

Argentina _— 5 Buenos Ajres očajnički želi nove mere nza reformu globalnog finansijskog sistema, uključujući planove za zabranu poreskih rajeva.

Predsednica države Kristina Kiršner rekla je prošlog meseca da G20 ne može da bude još jedna govorna radionica u kojoj će se diskutovati o globalnoj finansijskoj krizi. Umjesto toga ona želi da "dizajnira, predloži i izgradi aktivna oruđa i politiku kako bi se borila sa krizom". Kiršnerova želi da Londonski samit diskutuje da li će ili ne američki dolar treba da nastavi da bude zvanična valuta svetskih deviznih rezervi. Ona je takođe pozvala na reformu agencija za praćenje kreditnih kretanja kako bi se bolje organizovale kako bi mogle da predvide još jednu dodatnu finansijsku krizu.

veću potrošnjukakobi ~

4 \ | \ |

Velika Britanija > · Ovo je veliki momenat za Gordona.

Brauna. Svet dolazi u London, a. premijer očajnički želi da ostali

svetski lideri stanu iza njegovog

plana reforme globalnog finansi jskog sektora i smelog postupka da se potroše milijarde kao bi se то

· napravio rast i otvorila nova radna“

Brazil Brazil želi 6 na sastank

institucije. Brazila Gvid tražio od nove kredit kojima fali finansi likvidnost. Цу Brazilje već O prema MMFgodine, rekav' neće povlačiti а kratkoročna sredst\ nudi MME.

Umesto toga Brazil će ponuditi da fondovi MMF-a budu povećeani za 500 milijardi dolara, kako bi ukupna sredsta dosegla jedan bilion dolara. Kina i SAD će takođe biti pritisnute da povećaju svoje doprinose kasi MMF-a.

Brazil, kao i ostale zemlje u razvoju, takođe vrši pritisak da mu se pojača glasačko pravo u MMF-u.