Arhiv UNS — Listovi stranaka

Ne radi se tu o kritici uopšte i o principijelnoj diskusiji, već o objektivnosti u diskusiji i o zabrinj avajućem načinu baratanja sa činjenicama. Poznato je da bez objektivnog razmatranja, bez provjerenih činjenica, upotrebom proizvodnih, izmišljenih argumenata, površnim analogijama, bez objektivne analize stvamosti nema ni objekti\me diskusije i kritike. Što se tiče samog načina tretiranja pojedinih pitanja, karakteristično je jedno Lenjinovo uputstvo, kada je upozoravao da je u dokazivanju istine: „potrebno uzeti ne izolovane činjenice, već čitavu celokupnost činjenica koje se odnose na razmatrano pitanje bez ijednog izuzetka", na taj način „činjenice. ako su uzete u njihovoj celini, u njihovoj povezanosti, ne samo da su tvrdoglava stvar, nego imaju i bezuslovnu dokaznu snagu“ (Lenjin, tom 23, str. 266). Pored toga, svako pitanje mora se tretirati konkretno, mora biti postavljeno u određene istoriske okvire. Savremeni način razmatranja pitanja proleterskog intemacionalizma trpi zbog nedostatka objektivnosti, barata sa činjenicama na jedan nemoguć i nedozvoljen način, uzima pojedine izolovane činjenice a ne njihovu cjelokupnost, povezanost i najčešće bježi od savremenih istoriskih okvira, izbjegavajući da na otvoren, smion način tretira savremene događaje, pa makar ponekad i ne bili sasvim prijatni. Smatramo da ukoliko su pojedine pojave neprijatnije, događaji i iskustva bolniji, utoliko prije treba smjelije pristupiti njihovoj analizi. Logika kojom se autori nekih antijugoslovenskih članaka služe ide linijom zataškavanja istine, zaobilaženja protivrječnosti socijalističkog razvitka. Ne postoji želja da se najkrupniji savremeni problemi sagledaju u stvarnim razmjerama, već se posmatraju šablonski, kroz apstraktnu i imaginarnu sliku. To nije marksistička logika i ne može da posluži raščišćavanju problema. U konkretnom slučaju ne doprinosi raščišćavanju pitanja koja su pokrivena pojmom proleterskog intemacionalizma. Sam termin proleterski internacionalizam, ukoliko se tretira u istoriskom razvitku, tretira se jednostrano a samim tim i nepravilno. Ukoliko se, pak, tretira u odnosu na Jugoslaviju, polazi se od unaprijed određenog zadatka da se poštopoto diskredituje socijalistička Jugoslavija, ili se tretira putem

32

SOCUALIZAM