Arhiv UNS — Selo

Ispitivanje domaćeg montmorilonita na njegov kapacitet adsorpcije vrši prof. Karšulin (prema usmenom saopćenju) i pokazao se kao \т!о dobar materijal. Nikotin-bentonit smjese upotrebljavalo se fiajprije u praškastom stanju za prašenje bilja i u vodenoj suspenziji za prskanje. Negativna je strana tog sredstva bila što je ostavljalo vidljiv trag na voću, tako da se moralo prije slanja na trg prati, što je skopćano s velikim gubitkom na vremenu i radnoj snazi. Kasnije je uspjelo poboljšati postupak utoliko, da se nikotin sulfat poznata sastava adsorbira na bentonit. Ova se smjesa osuši i smrvi i takd dolazi u trgovini. Taj se produkt prije upotrebe dispergira u vod? i upotrebi za prskanje. Dovoljna je razmjerno malena količina bentonit-nikotina, a pogotovu nikotin-sulfata. Prednost je tog postupka da na voću ne ostavlja vidljivih tragova, a manipuliranje je jednostavno i nije opasno po zdravlje. Ipak zaštičuje bilje i voće dovoljno dugo od ponovnog napadaja štetočinja. Prema navodima Crory-a i Vinsona djeluje sigurno tako dugo kao olovni arsenijat? koji međutim ostavlja па plodovima otrovni ostatak i zato jc njegova upotreba kao insekticida u nekim državama ograničena. Kao primer navodimo propis, kako se priređuje nikotin-bentonit smjesa za prskanje, i to neposredno prije prskanja (prema D. E. H. Fresr, Chemistry of insecticides and fungicides, Nevv York 1945). 0,5 litre 400/o-tnog nikotin-sulfata, 2 1/2 kg. bentonita i 1 litra sojinog ulja pomiješa se i razmuti, u tanku ili buretu, sa neko 400 litara vode. K toj količini mješavine može se pridodati 15 g natrium-laurd-sulfata, da se pojača moć prijanjanja i vlaženja. Vidimo, prema tome, da je koncentracija nikotina u spomcnutom škropivu ili juhi malena, a ipak je dovoljno djelatna. U svježe priređenim smjesama nikotin je vrlo čvrsto vezan na bentonit i na taj način saćuvat će određeno vrijeme insekticidna svojstva i u tankom sloju na biljci. Sredstva za prašenje bilja, koja sadrže nikotina, također se često upotrebljavaju. U tu svrhu može se upotrebiti fino samljevena duhanska prašina sama ili u smjesi sa nekim podesnim materijama. Duhanska prašina upotrebljava se za zaštitu bilja, osobito protiv lisnih ušiju, a također kao sredstvo protiv insekata koji uništavaju žito u hambarima. U prvom slučaju duhanska prašina praši se po bilju i može djelovati samo u prisutnosti vode, pa makah samo u vlagi jutarnje rose. U drugom slučaju postupa se ovako: Duhanska prašina, u količini od 1 kg na svakih 1000 kg žita, posiplje se po hrpi pšenice koja se nalazi u hambaru, i to pomoću običnog mjeha za sumporenje vinove loze (sumporače). Duhanska

93