Arhiv UNS — Stari listovi — Bivša Jugoslavija
Dnevna zapovjed maršala Staljina povodom Dana Pobjede
Moskva, 10. V; -TASS); Na uspo menu potpune pobjede nad Njemačkom dana 9 maja Dana Pobjede, u 22 sata glavni grad naše domovine Moskva, po ■ zdravlja hrabre čete Crvene armije, ratne brodove i avione, koji su izvojevali ovu sjajnu pobjedu sa 30 artiljerijskih salva
iz 1.000 topova. Slava svim Junacima, koji su pali u borbama za slobodu i nezavisnost base domovine! Živjela crvena armija i Crvena mornarica! , Vrhovni komandant Maršal Staljin
Brzojavi maršala Tita
Maršalu Staljinu
Beograd, 10. V. Povodom dana Pobjede predsjednik vlade demokratske federativne Jugoslavije maršal Josip Broz Tito uputio ie slijedeće telegrame: Vrhovnom komandantu maršalu Sovjetskog Saveza Staljinu! U ovom veličanstvenom trenutku pobjede nad hitlerovskom Njemačkom narodi Jugoslavije upućuju tople pozdrave j izrazuju duboku blagodarnost Crvenoj armiji i narodima Sovjetskog saveza za sve one ogromne žrtve i napore, koje su učinili za spas i bolju budućnost čitavog čovječanstva. Maršal Jugoslavije TITO
g. Churchillu Gospodinu Wiustonu Churchillu. premjeru Velike Britanije! Upućujem najtoplije čestitke vama i vašim narodima u ovim historijskim danima pobjede nad hitlerovskom Njemačkom i izražavam zahvalnost za sve ono što ste učinili Vi i vaša zemlja, u borbi protiv z ajeđničkog nam 'neprijatelja. Maršal Jugoslavije TITO
g. Trumanu Gospođinu Harry Trumanu. predsjedniku Sjedinjenih Država Amerike! U danima pobjede ujedinjenih naroda nad fašističkom Njemačkom Vama i narodu Vaše zemlje upućujem tople pozdrave i izrazuiem zahvalnost za pomoć, koju ste nam ukazali u ovoj zajedničkoj borbi protiv istog neprijatelja. Uvjeren sam. da če udruženi narodi poslije ovog krvavog rata osigurati mir i sigurnost, koja nara ie svima potrebna. MarSnl Imrnfilavlip TITO
Maršal Jugoslavije TITO
Proglas maršala Staljina narodima SSSR-a
Drugovi! Došao je veliki dan pobjede nad. Njemačkom. Fašistička Njemačka, koju su Crvena armija i trupe naših saveznika bacili na koljena, priznala je da je pobjedjena i potpisala je bezuslovnu kapitulaciju. Protokol kapitulacije potpisan je 7. maja u Heimsu, a 8. maja predstavnici njemačke vrhovne komande u prisutnosti predstavnika vrhovne komande savezničkih snaga i vrhovne komande sovjetskih snaga potpisali su u Berlinu konačni akt o kapitulaciji, čije je izvršenje počelo 8. maja u 24 sata. Poznavajući podlu narav Njemačke, •koja ugovore 1 sporazume smatra, koma: 'dom papira, znam. da he fhožemo vjerovati njihovoj riječi. Ipak njemačke trupe počele su masovno da polažu oružje i da se predavaju našim trupama. To više nije 'običan komad papira, več bezuslovna kapitulacija njemačke oružane snage. Medjutim, istina je, da jecj’na grupa njemačkih snaga u ćehoslovačkoj jdš uvijek spriječava Izvršenje kapitulacije, ali ja se nadam da će Crvena armija uskoro uspjeti i taj otpor dokrajčiti. Hi punim pravom možemo izjaviti da je došao historijski dan definitivnog sloma Njemačke, dan velike pobjede naših naroda nad njemačkim imperijalizmom. Žrtve za slobodu 1 nezavisnost naše otadžbine, nebrojena uništenja i stradanja, koja 'je podnio naš narod u toku rata, inten-
zivni rad u pozadini i na fronti, nisu bili uzaludni već su okrunjeni potpunom pobjedom nad Njemačkom. Borba sovjetskog naroda za svoj opstanak i nezavisnost završila je pobjedom nad njemačkim osvajačima i njemačkom tiranijom. Od sada će nad Evropom vi jati velika zastava slobode i mira medju narodima. Pred tri godine Hitler je, javno izjavio, da .medju njegove zadatke spada komadanje sovjetskog naroda i otcjepljivanje Kavkaza, Ukrajine, Bijele Rusije, Baltičkih zemalja i drugih pokrajina Sovjetskog Saveza. Hitler je govorio: Mi ćemo uništiti Rusiju, đd se, nikada više ne 'podigfte, ali planovi Hitlera se nisu ostvarili. Njemačka je do nogu potučeha. Njemačke trupe se predaju, a Sovjetski Savez slavi pobjedu, iako nema namjeru/ da raskomada i uništi Njemačku. Drugovi! Veliki domovinski rat Završio je našom potpunom pobjedom. Završio je period rata u Evropi 1 otpočelo doba mirnog razvitka. Ja vam čestitam pobjedu, dragi junaci! Slava našoj herojskoj Crvenoj arml.il, koja je obranila nezavisnost naše otadžbine i Izvojevala pobjedu nad neprijateljem! Slava našem velikom narodu, narodu pobjediocu! Vječna slava herojima, koji su pali u borbi protiv neprijatelja i dali svoje živote za slobodu 1 sreću našeg naroda.
Naše trupe nastavljaju gonjenje neprijatelja
Beograd, 10. V. 1945. Katni izvještaj generalštaba Jugoslavenske armije za 9. svibanj glasi i Poslije oslobodjenja Zagreba i Ljubljane 1 Varaždina naše trupe brzo napreduju
prema Austriji goneći i uništavajući neprijatelja, koji i dalje pruža otpor u odvojenim, nepovezanim grupama. U ruke naših jedinica pao je ogroman ratni plijen i velikj broj zarobljenih neprijateljskih oficira i vojnika.
Naše trupe nastavljaju brzo gonjenje neprijatelja prema Austriji. Razbijena je 41 njemačka divizija, 13. ustaški zdrug, i druge njemačko-ustaške formacije. Zarobljen je veći dio ljudstva ovih jedinica, a ostatak je poginuo u borbama i razbježao se. Sav ratni materijal je zapljenjen ili uništen. Naše trupe, koje operišu dolinom Drave izbile su na liniju Maribor—Lipnica. Prilikom oslobodjenja Ljubljane poginulo je 520, a zarobljeno 700 neprijateljskih vojnika. Zapljenjeno: 120 topova, 110 bacača, 500 puškomitraljeza, 580 automat mašinki 285 kamiona, 30 traktora, 5 natovarenih željezničkih kompozicija sa raznim ratnim materijalom i velike količine drugog oružja i ratnog materijala, koje još nisu prebrojane.
Zločin Hitlerovaca u Osviencima
Beograd, 1. .V. (TANJUG). Moskovska »Pravda« objavljuje u u svom broju od 9. maja saopćenje Izvanredne državne komisije za istraživanje zločina njemačko fašističkih osvajača i nljhovih pomagača o čudovišnim zločinima njemačke vlade u Osviencima. U Osviencima su Hitierovci istrijevili preko četiri milijuna ljudi sovjetskih gradjana Poljske, Francuske, Belgije, Holandije, čehoslovačke, JugoslaRumunije, Madjarske i drugih zemalja, medju njima mnogo žena, staraca i djece. Osviecimski logor bio je dobro sredjena mašina, jedna složena kosa smrti. Svakoga je dana onamo stizalo tri do pet željezničkih kopipozicija s ljudima, koje su svakog dana übijali u
gasnim komorama, a zatim spaljivali po deset do dvanaest tisuća ljudi dnevno. I danju i noću dimili su se dimnjaci krematorij uma. Übojice su u doktorskim ogrtačima eksperimentirali nad tisućajna ljudi, vršili nasilnu sterilizacijepili rak, tifus druge bolesti, ispitivali nove otrove na ljudima. Desetine tisuća ljudi, koji su radili u močvarama i gradili vojne fabrike, bili su izloženi najstrašnijim mukama. Na njih su puštali pse, tukli ih motkama i kundacima, morili gladju do potpune iznemoglosti, da bi ih kasnije strijeljali ili utjerali u baraku s natpisom »Kupaona« i tamo otrovali gasom. Hitierovci su s naročitim uživanjem uništavali inteligenciju. Organizator ove »kose 1 smrti« bio je Himmler.
Pozdrav Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije
narodnom predstavništvu Federalne Hrvatske Beograd. 9. V. (TANJUO): Predsjedništvu Zemaljskog Antifašističkog Vijeća Narodnog Oslobod jenja Hrvatske: Izražavajući želje svih naroda demokratske federativne Jugoslavije Predsjedništvo Antifašističkog vijeća Narodnog oslobod jenja Jugoslavije' najtoplije pozdravlja narodno predstavništvo naroda slobodne i demokratske Hrvatske opvodom oslobodjenja njenog glavnog grada Zagreba i praznika pobjede naših naroda i svih ujedinjenih slobodoljubivih nacija. Uvjereni smo, da će sjajna pobjeda, koju je oslobodjenje naše nove demokratske i federativne državne zajednice izvojevala herojska Jugoslavenska armija pod genijalnim rukovodstvom maršala Tita biti nov pođstrek za dovršenje veličanstvene zgrade bratstva i jedinstva svih naroda Jugoslavije. Da živi slobodna Hrvatska u demokratsko! federativnoj Jugoslaviji! Predsjednik dr. Ivan Ribar Sekretar Mile Perunčić
narodnom predstavništvu Federalne Slovenije Beograd; 10. V. (TAFCvSG), Predsjedništvu Slovenskog Narodnog Oslobodilačkog Svijeta: * i' Predsjedništvo Antifašističkog Vijeća Narednog oslobodjenja Jugoslavije. (AVNOJ) 1 sretno je . što može predstavništvu Slovenskog naroda izraziti svoju duboku radost i tople čestitke povodom oslobodjenja borbene i požrtvovne Ljubljane, glavnog građa slobodne demokratske Slovenije i svih" krajeva, u kojima žive slovenski narodi. Značajni udio, što ga ie slovenski narod imao u oslobodilačkoj borbi naših i svih ujedinjenih naroda, daje mu pravo, da s punim pphosom i vjerom u svoju veliku budućnost proslavi današnji veliki dan pobjede. Živilo bratstvo i jedinstvo naroda Jugoslavije i živila slobodna Slovenija u demokratskoj federativnoj Jugoslaviji! Predsjednik dr. Ivan Ribar Sekretar Mile Perunčić
Deveti maj blagdan pobjede u SSSR-u
Moskva, 10. V, (TASSI Dekret Predsjedništva vrhovnog Sovjeta SSSR o proglašenju darfe 9. maja Blagdanom Pobjede. Na uspomenu pobjedničkog završetka velikog nacionalnog rata sovjetskog naroda protiv njemačkih fašističkih zavojevača i historičldh pobjeda, koje je izvojevala Crvena armija i koje su okrunjene potpunim uništenjem hitlerovske Njemačke, koja je objavila
bezuvjetnu kapitulaciju, proglasiti, da je 9. maja dan triumfa cijelog naroda Blagdan Pobjede. Smatrati dan 9. maja kao dan, kada se ne rdi. Kalinjin, Predsjednik Presidiuma Vrhovnog Sovjeta SSSR-a Gorkin, Tajnik Presidiuma Vrhovnog Sovjeta • SSSR-a
CRVENA ARMIJA OSLOBODILA PRAG
Mo.skva, 10. V. (TASS): Maršal Staljin izdao je dnevnu zapovied maršalu Koujevu, komandantu I. ukrajinskog fronta i armijskom generalu Petrovu, načelniku štaba fronta, kojom se javlja, da su čete I. ukrajinskog fronta na završetku mSčnog i silnog manevra ok’opljenih formacija i pješadije slomile neprijateljski otpor i dana 9. maja u četiri sala ujutro ioplodile od njemačkih zavojevača grad Prag, glavni grad Cehoslovačke, saveznice Sovjetske Unije.
Proslava kapitulacije Njemačke u Moskvi
Mosk v a. 10. V>. (TASS). Nije prošao niti jedan sat, nakon što Je uradio objavio vijest o kapitulaciji Njemačke i već se Moskva okitila zastavama. Ulice su se naglo napunile masama ljudi, koje su kretale prema centru. Doskora je Crveni trg bio sav poplavljen hiljadama osoba, koje su došle, da izraze svoje osjećaje. Pjevale su se nacionalne pjesme, stiskale su se ruke, ljudi su se grlili. Svaki pozdrav bio je prihvaćen hiljadama glasova. Poklici »Živio Staljin! Živjela pobjeda-!« odjekivali su trgovima. Na nekim mjestima počele stt'se mase razmicati i na slobodnom prostoru se počelo plesati. Uz pratnju pjesama narod je plesao Lesginjsku, Ukrajinski gopak i druge ruske plesove. Deseci ruku dohvatili su na prolazu jednog mladog oficira, koji je na prsima imao četiri ordena i digli ga u zrak vičući »hura«. Doskora je masa u triumfu nosila na desetke vojnika i mornara, izražavajući na taj način svoju ljubav i svoju zahvalnost braniteljima domovine. Začuli su se pomalo i dječji glasovi, koji su se priključili općoj radosti. Kolone djece sa crvenim zastavama u rukama i pjevajući pjesme krenule su na Crveni trg. Došavši na sredinu trga djeca su stala i okrenuvši se prema Kremlju zapjevala kantatu, u počast Staljina, koju su odmah prihvatile sve one velike mase naroda. U tom času su se otvorili prozori velike palače Kremtja i odgovara se na pozdrave, što izazivlje val entuzijazma i pljeska. Drugi trgovi i ulice Moskve nisu bili manje krcati i živi. Velike mase putnika, koji su doputovali iz Sibra, Ukrajine i Centralne Azije sabrale su se kod zvučnika na trgu pred kolodvorima. Moskva nije doživjela još ovako sretnog dana. Obavijest o pobjedi odaslana je telegrafski u sve kutove zemlje. Moskva i dalje slavi dan pobjede.
Francuska slavi svršetak rata
Pariš, 9. V. (Tanjiig) Kada je šef francuske vlade De Gaulie završio svoj govor, kojim je najavio svršetak rata, nad cijelim Parizom diglo se je slino odoševljenje; živila Francuska! Živio De Gaulie. Nakon toga su mnoštva, zapjevala Marseljezu. Nakon pjevanja narodne hirpne nastalo je silno klicanje i pljeskanje. Poslije toga su zasvirale sve sirene i počeli paliti topovi u znak veselja zbog onog dana, koji je toliko bio očekivan. Nad gradom su sasvim nisko Iznad krovova letjeli saveznički avioni, koji su bili burno pozdravljeni od masa. Na sve strane na hiljade i hiljade zastava. Na sve strano se kreću povorke noseći zastave, dok u isto vrijeme zvone zvona svih crkava posebice Notre ljame, Screcoeura. Satovima i satovima francuski građjanl prolazili su ulicama grada, pjevali i izražavali svoju
radost. Filmski operateri snimali su scene radosti na bezbroj točaka grada na uspomenu ovog historičkog dana. Zvučnici na ulicama neprestano su svirali savezničke himne, vojničke i narodne pjesme. Na večer još uvijek nije prestalo veselje i Pariz je slavio dan svršetka rata i pobjede do u kasno u noć sjajno rasvijetljenim ulicama.
Rat u Japanu
London, 10. V Više od 400 auper letećih tvrdjava, što predstavlja do sada najjaču snagu bombardiralo je industrijske objekte u Japanu. Britanski zrakoplovi sa brodova nosača danas su ponovno napali Japanske obrambene položaje ii Južnom dijelu Rlu Kiu.Američke čete na Okinavi nastavljaju svoj prodor kroz južne japanske obrane. Blizu Mindanao američke čete tjeraju Japance sa otoka Samal u zaljevu Savani Jedinice britanske 14. armije nailaze na ogorčen otpor japanskih zalaznica, 50 milja sjeveroistočno od oslobodjeno? Rangoona.
OBAVIJESTI
Komanda građa Zagreba poziva sve šofere, mehaničare i uprave mehaničarskih radnja, da odmah dodju na mjesta, gdje su do sada radili, specijalno kod Hrušnjaka, Vlaška 79, Pihtara u Palmotičevoj ulici, Hrubija u Savskoj c. 8, Peiznbauera, Gunduličeva ul. i Hoića u Ožegovićevoj ul. • 1 Državna tiskara, Prankopanska 26 upozorava svoje radnike da se danas u petak dne 11. V. jave na rad. ♦ Pozivaju se .svi radnici 1 namještenici bivše štamparije »Milan Šufflay«, da dodju danas na posao. ♦ Svi namještenici tvornica »Lipa Mili« i »Mapa« neka dodju danas u petak. 11. V, u 7 sati na redovan posao. * Pozivaju se svi radnici i činovnici tvornice »Siemens«, da dodju danas 11. V. u petak u tvornicu u 6.30 sati na redoviti pogon. Isto tako obavješćuju se svi činovnici ureda u Bogovićevoj ulici, da dodju u 8 sati na rad. • Pozivaju se svi radnici te mehaničke radione bivšeg Doposa, Vlaška 88, da se odmah jave na rad. * Pozivaju se svi službenici Poštanske štedionice da se dne 11. maja o. g. svi sa kupe u zgradi zavoda Bačkoga ulica br. 5 u 9 sati. * Komanda grada Zagreba obaješćujo da .do daljnjega ne ’će rješavati pitanje izbjeglica. * Društvo davalaca krvi poziva sve članstvo na dužnost. iNeka se žurno jave 1 svi. članovi Izvan Zagreba u centralu u Zagrebu, Palmotićevd ul. 70. * Pozivaju se svi radnici 1 namještenici tvornice uskotračuog željezničkog materijala dr. Rasice u Kustošlji,. da dodju bezuvjetno u petak 11. V. u 8 sati u tvornicu na redoviti rad.
4
NARODNI VOJNIK
BROJ 54i