Arhiv UNS — Stari listovi — Bivša Jugoslavija

GRAĐANI PRETRESAJU SVA TEKUĆA PITANJA

NEKA ISKUSTVA IZ PTUJSKE OPĆINE

(IfIJIHTHKJj

I Ptuj, aprila IZ' AD SE U SLOVENIJI pokrenu diskusije koja opštinska organizacija Socijalističkog saveza radi dobro, većina ističe plodonosan rad ptujske organizacije. I doista, dovoljno je da čovjek prisustvuje jednoj njenoj radnoj konferenciji, pa da se stvarno übodi da je to istina. U njenim mesnim organizacijama postoji preko 130 sekcija u kojima se raspravlja o svim tekućim problemima i pitanjima komune, republike, federacije i međunarodne situacije. Jednom rečju, sekcije su postale mesto gdje građani pretresaju sve tekuće probleme i to sistematski, a ne impro-

vizovano. Stoga nije ni čudno što na sastanke sekcija u prošeku dolazi oko sto ljudi.

»OTKRIĆA« SEKCUA Tako je na primer, jedna sekcija u Ptuju raspravljala o jednom izvoznouvoznom prednzeću, koje je dobilo dozvolu da u Italiju izveze veće količine poljoprivrednih artikala. To je i uradilo. Preko Gorice izvezlo je roba. a preko Blokova ponovno je istu robu, uvezlo u našu zemlju. Razume se, platilo je tom prilikom sve one dodatke koji se obično plaćaju. Članovi sekcije osudili su ovakvu izvozno-uvoznu »politiku« i predložili opštinskom odboru SSRN da taj slučaj bliže razmotri i predloži nadležnima da se odgovorni ljudi u preduzeću kazne. Druga sekcija, čiji su članovi i radnici i službenici preduzeća »Autooprema«, »otkrila« je šta se sve događa tamo. Diskutanti su iznosili da preduzeče ima oko 10 odsto škarta i da je samo u 9 meseci prošle godme izgubilo oko 1,300.000 dinara čistog dohotka zbog nehigijenskih uslova za rad i ozleda radnika. Oni su čak tvrdili da je svaki deseti radnik bio povređen itd. U -ostalim sekcijama raspravljalo se o podeli čistog dohotka u Opštoj bolnici, raznim drugim problemima grada, kao i o međunarcKinim problemima. Prema podacima opštiuskog odbora Socijalističkog saveza u Ptuju, sekcije su imale preko 400 sastanaka, tj. gotovo po 4 svaka, i na njima je izneseno na stotine korisnih predio ga i sugestija. CENTRALNE ŠKOLE Socijalistički savez u ovoj opštini, a posebno njegove mesne organizacije, bile su posebno aktivne prilikom diskusije o financiranju školstva. O tome se raspravljalo na raznim sastancima i tražila su se najbolja rešenja. Na kraju se došlo do zajedničkog stava, prema kome je trebalo osnovati* centralne, osmogodišnje škole. Od 28 osmogodišnjih škola, koliko ih sada ima, osnovalo bi se samo 10 12. Taj predlog je naišao na odobravanje. Njegove pozitivne strane omogućavaju održavanje sadašnjih kapaciteta školskog prostora, a smanjuju broj administrativnog osoblja i upravitelja. To znači uštedu od nekoliko miliona dinara godišnje, što se i te kako oseća u fondu za školstvo. Ipak, ni ovaj predlog nije prošao bez zamerki. Neki su smatrali da to može suziti delatnost prosvetnih rad-

nika i tome slično. Međutim, prosvetni radnici koji su veoma intenzivno učestvovali u ovim diskusijama a to su potvrdili 1 na opštinskoj konferenciji obećali su da se to neće desiti, samo da bi svoje škole postavili na jake temelje.

KOMUNA I PREDUZEĆA Na raznim sastancima mesnih organizacija i sekcija izneseno je i nekoliko slučajeva iz prošle godine koji se tiču odnosa između komune i preduzeča. Naime, prošle godine opštinski Narodni odbor poslao je svim privrednim organizacijama cirkularno pismo u kome je predlagao da radni kolektivi raspravljaju o društvenom planu opštine. Pisma su dobili direktori i na tome je ostalo. Plan je usvojen, i kad su radni kolektivi doznali njegove smernice, počeli su da stavljaju zamerke. Opštinski Narodni odbor formirao je onda komisiju da ustanovi gdje se nalaze pisma. Komisija je, na žalost, sva pisma našla u fijokama. Tada se stanje još više iskomplifcovalo. Članovi Socijalističkog saveza su na ovo pravilno reagovaii, i upitali se; »Gde su bili odbornici?« Na njih je, izgleda, bijo zaboravljeno. Njihova je naime, dužnost bila da upoznaju svoje birače s planom, a ne dužnost direktora. (»Politika«, 23. IV 1952.)

Cellćane su čvrsti oslonac privrede

ODGOVORNOST SAVJETA U ZDRAVSTVENIM USTANOVAMA

OSLOBOĐENJE

Sarajevsko »oslobođenje« ot>javiju je opširan članak o organizaciji zdravstvene službe. TJ lom članku iznijeli su svoje mišljenje istaknuti zdravstveni radnici i funkcionari zdravstvene službe Bosne i Hercegovine o pojavama i anomalijama u toj oblasti života. Objavljujemo izvode iz izlaganja dr Slobodan a Berberijana, šefa grupe pitarija organizacije zdravstvene službe u Republičkom savjetu za zdravlje; d r-a Derviša Radmanoviča, predsjednika Zajednice zdravstvenih ustanova B r H; Ahmeta Šehovića, direktora Republičkog zavoda za socijalno osiguranje i Dane Olbdne, predsjednika republičkog Savjeta za zdravlje o zadacima i odgovornosti savjeta u zdravstvenim ustanovama; Dr Berberijan: Želim da kažem nekoliko riječi o radu savjeta zdravstvenih ustanova. Predstavnik radnog kolektiva dolazi uvijek sa određenom politikom, ali predstavnici socijalnog osiguranja i društven o-politlčkih organizacija, pa i privrednih organizacija ne nastupaju u radu savjeta kao predstavnici određenih Institucija fccrj-e su ih delegirale, već nastupaju kao pojedinci, zbog čega stavovi društveno-političkih organizacija i socijalnog osiguranja putem savjeta ne mogu da dođu do izražaja . . . Sehović: Takvih je stanova bilo, govorilo se šta vi, socijalno osiguranje, imate sa fondovima zdravstvenog osigura ja, to su naši fondovi. Još je jedna tendencija izbijala da socijalno osiguranje nema pravo da se miješa u formiranje cijena. Prosto nisu htjeli da disku tu ju o tome Radovanović: Mislim da su »saveznici« zdravstvenih ustanova koji su nađeni u lokalnim organizacijama nama donijeM prilično neugodnosti. To dokazuje samo nekoliko sporova koje je Zavod za socijalno osiguranje vodio pred opš timskom arbitražom. Mi smo svuda redom, na svim sporovima izgubili. Samo na pet arbitraža izgubili smo blizu 100 miliona dinara . . . Olbina: Mi smo danas govorili o čitavoj oblasti i teško je snaći se šta je od toga važnije, ali najhitnije je da moramo čitavo društvo mchilisati da se bori protiv negativnih pojava i protiv lopovluka, d-a upotrdjeb.mo čak i ovaj izraz, koje ne treba uvijati ni u -kakav celofan. Cim se pojave negatlvnosti, treba odmah postaviti pitanje i rada upravnika i savjeta ustanove, upravnog odbora, sindikata i partijske organizacije. Mi to moramo postići boljim instrumentima koji stoje na raspolaganju, a najvažniji instrument je da jačamo odgovornost samoupravnih organa. Bilo j-e slučajeva oduzimanja prava samoupravi socijalnog osiguranja, a vršen je ii pritisak raznih vrsta. To treba zigosati bez obzira o kome s© radi. Ako ne budemo sve ove probleme oštrije postavljali, nećemo se iako izboriti za poboljšanje zdravstvene zaštite. (»Oslobođenje« 2Q. IV 1&32.)

POTROŠAČKI SAVJETI U STAMBENIM ZAJEDNICAMA

• j*- ■ > intcrmater

». . . Prvi savjeti potrošača počeli su t se formirati 1(365. na osnovi Uredbe o trgovinskog djelatnosti i trgovinskim poduzećima i radnjama. Broj savjeta se iz godine u godinu povećavao tako da je u godini 195®. bilo ukupno 1555 savjeta. Međutim, kasnije se njihov broj znalao smanjio, tako da danas postoji veoma mali broj savjeta pri trgovinskim privrednim organizacijama. U Beogradu npr. postoji samo jedan takav savjet (Trg. poduzeće »Crvena zvezda«), -a slično je stanjo i u drugim mjestima. Razloga za to stanje ima više. Prije svega, način formiranja savjeta potrošača nije bio utvrđen propisima, tako da su u nekim -općinama savjete’ birali na zborovima birača, a -u drugim su ih imenovali narodni odbori . . .

Manjem broju savjeta uspjelo je da ss organizaciono učvrsti, da stvori zd.ave odnese s organima poduzeća 1 da se posve tr. problemima koj-i bi sipa dali u njihov djelokrug rada. Cesto se događalo da prođe mnogo vremena cd formiranja do konstituiranja savjeta potrošača i da se u savjete biraju ljudi koji ne poznaju ni osnovne propise o trgovinskoj djelatnosti. Stoga ti ljudi nisu imali dovoljno interesa za rad savjeta, pogotovu ako je riječ o njihovu učestvovanju u određivanju cijena, u reguliranju radnih odnosa, d drugih poslova kojima se bavi odnosna organizacija na osnovi postojećih propisa itd. . . . Za rad savjeta .potrošača postojale su i neke objektivne smetnje: oni su, najčešće djelovali pri p red a v aonicama, a Poslovna politika se utvrđivala u poduzeću. Zbog toga oni nisu mogli b tno utjecati na cijene, asortiman i si. u prodavaonici. S prijelazom na ekonomske jedinice (prodavaonice postaju ekonomsko jedinice) i jačanjem njihove samostalnosti uopće, stvaraju se bolji uslovl i za djelovanje savjeta potrošača pri prodavaonicama . . . Cjpćrl Zakon o stambenim zajednicama iz 1353. (čl. 3 SI. 1. FNHJ br. 1(3/50) predviđa da stambena zajednica koordinira rad savjeta potrošača u trgovinskim poduzećima i radnjama s područja za koje je osnovana, istina, propisom je predviđeno da općinski narodni odbor može ovlastiti stambenu zajednicu da neposredno ili preko savjeta koje ona osm.va obavlja funkciju savjeta potrošača u trgovinskim poduzećima i radnjama na njenom području, a osobito u onim poduzećima i radnjama koje na njezinu području neposredno snabdijevaju građane živežnim namirnicama. Na obnovi ovo odired.be nadležni su državni organi pripremili novi nacrt Uredbe o savjetima potrošača. U nacrtu su predviđene bitne izmjene u usporedba sa sadašnjim propisima p -savjetima potrošača. Tako se predviđa formiranje savjeta potrošača pri stambenim zajednicama. Oni bi se bavili pitanjem trgovine na malo na području stambene zajedm'ce i posebno savjetima potrošača za privredne organizacije. -Spomenutim su nacrtom izostavljeno upravne funkcije koje su bile dane savjetima potrošača. Novi dobivaju u nadležnost funkciju društvene kontrole i staranje o unapređenju trgovine. U vezi s tim trebalo bi nastojati da se übrza rad na donošenju propisa o savjet'ma potrošača.« (»Lnformator«, 7. IH 1962.)

Čovjek, čelik i plamen u brodogradilištu »3 MAJ«

1. MAJ 1962.