Arhiv UNS — Stari listovi — Bivša Jugoslavija

Danas pitamo: kakvog rukovodioca želite? -*■ Strana 14. Putokaz organima samoupravljanja * Strana 15. Pismo predsjedniku radničkog savjeta Strana 16. Vijesti o samoupravljanju - Iskustva: 774 norveške opčine našle su svoje uporište Strana 17. ABC samoupravljanja dt- Strana 18. i 19. Kako, kako, kako: Došao je novi radnik, kako smo ga primili? Strana 20. Čovjek i stroj: Radnik u vrijeme tehnike i Sto misli čovjek prosjeka * Strana 21., 22. i 23. Pregled jugoslavenske štampe o samoupravljanju * Strana 24. Njihove prve društvene odluke

naši proizvođači već odavno zakoračili u svoje zrelo doba. Put do tih uspjeha nije bio lak, jer je i ono malo starojugoslavenske industrije u ratu bilo desetkovano. Pa ipak, do danas smo razvili i stvorili mnoge industrijske grane, od bazične do precizne i plastičnih masa. Jugoslavenske željezare. proizvest će ove godine 1.6 milijuna tona sirova čelika, a kad se do 1965. u njihovo proširenje investira novih 40 milijardi dinara, proizvodit će gotovo dvostruko više. Bržim koracima razvijamo i industriju metala budućnosti aluminija i bakra. Ne manji uspjesi postignuti su u mašinogradnji, koja je prošle godine proizvela oko 450.000 tona različitih strojeva od kojih je velik dio izvezen na strana tržišta širom svijeta. Dobar glas o sposobnosti jugoslavenskih proizvođača svijetom su pronijeli prije svega naši brodograditelji. Samo u posljednjih pet godina izgradili su za strane brodovlasnike pedesetak brodova s više od pola milijuna BRT. Ti brodovi sada plove gotovo svim morima i oceanima pod zastavama 23 zemlje. Spomenut ćemo i ovaj podatak: 38 posto švicarske trgovačke flote potječe iz naših brodogradilišta. Visoko priznanje našim brodovima da pripadaju najkvalitetnijima na svijetu dala su poznata klasifikaciona poduzeća kao što su Lloyd Register, American Shipping Register, Bireau Veritas, registri brodova Norveške, SSSR i Poljske, Stoga nije čudo što se jugoslavenska brodogradnja, čiji kapaciteti prelaze 300.000 tona novog brodovlja godišnje, nalazi na dvanaestom mjestu među brodograđevnim zemljama. I još jedan podatak o snazi naših brodograditelja: proizvodimo trampere i bullcarriere do 25.000, luksuzne putničke brodove do 40.000 i supertankere do 70,000 tona nosivosti. Spomenimo još dvije naše mlade industrije automobilsku i kemijsku. Iz naših će se tvornica na našim cestama ove godine po-javiti oko 6000 novih autobusa i kamiona,

20.000 putničkih automobila i 50.000 motorkotača i mopeda. A novi petrokemijski kombinat, koji će na prilazima Zagrebu biti završen sredinom iduće godine, otvorit će našoj kemijskoj industriji nove perspektive brzog razvitka. Od domaćih sirovina s naftonosnih i plinskih polja kombinat će proizvoditi v;še od 30.000 tona polietilena, monostirola, polistirola, fenola i acetona i oko 25.000 tona raznih nusproizvoda. Od bazičnih sirovina stvarat će se daljom preradom nove sirovine, materijali i gotovi predvodi. Taj proces stvaranja novih vrijednosti

dat će, prema grubim procjenama, četiri do pet puta veći konačni efekt, tj. oko 14 milijardi brutoprodukta tog budućeg kombinata dat će u finalnoj preradi 50 do 70 milijardi dinara.

Garancija uspjeha S takvim potencijalom naše industrije, za koju smo u poratnim godinama osigurali i energetsku bazu, mogli smo i u tekućem perspektivnom planu (1961. do 1965.) zacrtati da se naša privreda i dalje razvija

tempom koji pripada najbržima u svijetu. A ostvarenjem tog programa Jugoslavija će postati srednje razvijena industrijska zemlja, jer će od 137,896 dinara u 1960. g. nacionalni dohodak po jednom stanovniku porasti 1965. na 221.926 dinara. Posljednje godine tog programa proizvest ćemo 17,5 milijardi kilowat sati električne- energije, 2,2 milijuna sirove nafte, bakra 77.000 t, aluminija 40.000 t, 30.000 putničkih, atitorrtotoila, 120.000 motocikla, 100.000 televizora, itd., itd. Predviđeno je da se u tom razdoblju li osnovna sredstva industrije uloži oko 2017 milijuna dinara. ■Znatno će porasti i standard: troškom od 1100 milijardi dinara predviđeno je da se u pet godina perspektivnog plana sagradi oko pola milijuna stanova, posljednje godine plana više od 700.000 domaćinstava imat će frižidere, oko 660.000 radioaparate, oko 300.000 televizore i gotovo 700.000 električne štednjake.

Svjedodžba zrelosti Recimo još i to: sigurno je da svi ti uspjesi ne bi bili postignuti u tako kratkom razdoblju da našom privredom nisu upravljali neposredni proizvođači. Organi radničkog samoupravljanja, koji su sada razbijeni u sitne ćelije, dobili su svjedodžbu zrelosti i u posljednjoj novogodišnjoj poruci druga Tita: »Naši radni kolektivi u industriji postigli su i u protekloj godini velike uspjehe, što potvrđuje da je u socijalističkim društvenim odnosima radničko samoupravljanje u socijalističkoj proizvodnji najpravilniji i najefikasniji sistem. U tome sistemu stvaralačka samoinicijativa dnevno dolazi sve više do izražaja, kako kod pojedinaca tako i kod čitavih kolektiva, što je važan faktor ne samo u svladavanju raznih teškoća već i u sve bržem unapređivanju proizvodnje u svakom pogledu.«

Ljubo VRCIC

I u najvećim pogonima s izvanredno kompleksnom proizvodnjom radničko upravljanje danas rješava najsloženije probleme proizvodnje. Zrelo doba proizvođača, njihovo najaktivnije upravljanje pogonima i tvornicama, danas je osnovna karakteristika našeg društvenog razvitka. Slika prikazuje završne radove na naonatanju statora u tvornici »Eade Končar«.

1. MAJ 1962,

INFORMATIVNI POLUMJESECNIK ZA ORGANE SAMOUPRAVLJANJA

SAMOUPRAVLJANJE