Beogradske novine

Broj 14. 1. februara 1916. Neredi u Portugalu zbog skupoće. K. B. Lissabon, 31. anuara. Zbog velike skupoće, koja vlada, izvršeni su prošie noći napadi gladne gomile na više kolonijalnih radnja i pekarna. Pričinjena šteta nije znatna. Više lica je r a n j e n o. U gradu je opet povračen red. Odbrana Suezkog kanala. Milano, 31. januara. Prema izvještajima ,,Secola“, putnici koji su došli iz Bombay-a u Napulj pričaju, da Englezi čine razne pripreme na Suezkom kanalu za odbranu. Englezi su podigli novu strategijsku prugu Suez-Ismaei.

Dnevne vijesti Veliki vojvoda od Mecklenburg-Schwerina u Beogradu. U subotu, 29. januara, u 10 časova prije podne, prispio je vladajući veliki vojvoda Mecklenburg Schwerina Friedrich Franz IV. na puiu iz Niša u Beograd. U njegovoj pratnji nalazi se Preuzvišeni gospodin dvorski maršal pl. R a n t z a u, pukovnik von H e i n t z e i kapetan von Witzendorf. Na kolodvoru je velikog vojvodu pozdravio Preuzviženi gospodin generalni gouverner podmaršal grof S a 1 i sS e e w i s, u čijoj je pratnji veliki vojvoda pregledao grad i konak. Poslije doručka, koji je bio u dvorskom vozu na kolodvoru, otišao je veliki vojvoda, u pratnji Preuzvišenog gospodina generalnog gouvemera na Kalimegdan, gdje je velikom vojvodi predstavljen zapovjednik mosne brane i grada general K u h i n k a, koji je na karti objasnio kako su carske i kraljevske čete zajedno sa njemačkom vojskom prodrle preko Dunava i Save u Beograd. Potom je veliki voj- I voda pregledao bivši srpski časnički dom, kolodvor i pontonski most, a zatim je otišao u njemačku pričuvnu bolnicu broj 58, gdje leže bolesni vojnlci velikog vojvode. On im je razda- ( vao cigare i za svakog je imao po koju ljubaznu riječ. Uvečer je Preuzvišeni gospodin generalni gouverneur u časničkoj menaži u čast velikog vojvode priredio ručak, na kome su, osim gospode iz pratnje, prisustvovali gragjanski doglavnik, j tajni savjetnik Ljudevit p 1. Thalloczy, generalmajor K u h i n k a, šef generalštaba generalštabni podpukovnik Otto G e 11 i n e k, generalštabni major D u i ć, kao i zapovjednik njemačkog etapnog zapovjedništva u Beogradu, kapetan barun W r a n g e 1, i drugi. Poslije ručka odvezao se veliki vojvoda na kolodvor, gdje je u svom dvorskom vozu prenoćio. Sutradan u b« 6 izjutra otputovao je veliki vojvoda u Budimpeštu. Vratili se. Megju mnogima vratile su se ovih dana u Beograd i ove ugledne ličnosti: dr. Vladan G j o rgj t ević ministar predsjednik u miru, dr. Mijajlo P o p o v i ć bivši ministar i direktor državnih željeznica u miru, Todor Stefanović-Vilovski šef presbiroa, Milorad A n t u 1 a upravnik klasne lutrije, Kosta Glavinič, komesar Narodne Banke, Petar P e t r o v i ć i Vladimir Z d e 1 a r profesori. Povratak u Beograd. Posljednjih dana vratio se u Beograd iz raznih izbjegličkih mjesta vrlo veliki broj porodica, većinom imućnijeg staleža: trgovaca, industrijalaca i zanatlija. U opšte se opaža, da povratak uBeograd postaje svakog dana naglo sveveći, pa je i ulični saobraćaj i u najudaljenijim ulicama grada sve življi. Ovako naglo vraćanje izbjegiica svojim domovima objasnio nam je jedan ugledni gragjanin ovako : „Doksam bio u unutrašnjosti, slušao sam o Beogradu čitave bajke: o nesigurnosti, o skupoći i mnoge druge stvari. Kao primjer pravog zastrašivanja navesti ću vam samo ovo. Tako se ovdje tvrdilo, u što se i vjerovalo, da u Beogradu košta metar drva 200 dinara. Ali je svijet našao puta i načina, da se pouzdano uvjeri, da su sve o Beogradu rasturivane vijesti prave izmišljotine, saznao je ovo: da je u Beogradu ne samo odličan red i poredak, čistoća primjerna, da je sigurnost u svakom pogledu mnogo obezbjegjenija, nego li što je ikad bila; da gradska uprava čini sve što je moguće, da grad ne samo povrati, nego da ga i ukrasi, da gragjani ne osjete nikakvu neugodnost. Ja, po mome povratku,

Beogradske Novine

Od 1. februara prodavati će se „Beogradske Novine“ u Beogradu i u krajevima posjednutim od carskih i kraljevskih četa po cijeni od 4 helera izvan ovih krajeva i to u Hrvatskoj-Slavoniji, Bosni-Hercegovini i Dalmaciji 6 helera a u ostalim zemljama austro-ugarske monarhije i u inostranstvu po cijeni od 10 helera svaki broj. Mjesečna predplata staje za Beograd i posjednute krajeve 50 helera izvan ovih krajeva i to u Hrvatskoj-Slavoniji, Bosni-Hercegovini i Dalmaciji 80 helera a u ostalim zemljama austro-ugarske monarhije i u inozemstvu Kr. 1.20 „Beogradske Novine" izlaziti će i u buduće kao jutarnji list za sada. tri puta nedjeljno: utornikom, četvrtkom i nedjeljom. Uredništvo i uprava „Beogradskih Novina“.

sve što vam rekoh i osjetio sam i vidjeo sam i hvala Bogu, štp sam se vratio. Sve je to sad saznao i u unutrašnjosti izbjegli svijet i, evo, zato se sad tako mnogobrojno vrača; svaki živi, da je na svom domu, naročito kad mu je ovako ugodno“. Nestali. Za slijedeća lica nalaze se kod uprave „Beogradskih Novina' pisma, koja su nam poslata od ziiriškog ureda za traženje nestalih : Sveštenik Dušan Milinković iz Dobriča kod Sapca. Miloš Bujošević, poljodjelac u Raščišću kod Ivanjice. Gospoja Mileva Sav. Nikolić iz Valjeva. Stojan Atanasijević iz Vranje. Milutin Majdanac, trgovac u Gornjem Milanovcu. Gospoja Marija Savović iz Kraljeva. Gospoja Ruža Čupić. Zviskina Kutja, Leskovac. Trifun Filković, trgovac iz Giljana. Rista Hadži-Stefanović iz Vranja. Gospoja Danka Dimitrijev iz Bitolja — Novo Sadska 84. Gospojica Marija Cvetković iz Paraćina. Kosta Gjorgjević, obućar iz Paraćina. Mi molimo naše čitaoce, ako bi ko šta znao o navedenim ličnostima, ili o njihovom sadašnjem mjestu stanovanja, da o tome izvjesti najbliže vojne vlasti ili upravu „Beogradskih Novina“. Carske i kraljevske vojne vlasti umoljavaju se, da izvještaje šalju upravi „Beogradskih Novina" — bojna pošta 131. Uspjeh našeg poziva. Na poziv ztiriškog ureda za traženje nestalih, koga smo mi objavili u broju od 30. januara, javila se gospoja Anastasiia Hristodulo i njene kćeri. Mi smo ih izvjestili o dobrom zdravlju njihovih rogjaka, i sada f njih o tome izvještavamo. Uprava „Beogradskih Novina“ (Bojna pošta 131) rado uzima nasebe, dapribira izvještaje osvima, koji su nestali uratu, ili zakoje surogjac izgubili trag. Popis životnih namirnica. Carsko i kraljevski vojni generalni gouvernement poslao je ovu zvaničnu objavu svima opštinama : Da bi se dobio prijegled o pravom stanju životnih namirnica u zemlji, pozivaju se ovim sve opštinske uprave, da po priioženim listama izvjeste o stanju životnih namirnica na dan 1. marta po novom koledaru. Obraća se naročito pažnja, da se ovaj popis ne vrši sa namjerom, da se od pučanstva oduzme ono što već ima, nego samo, da bi se utvrdiio za koje

Beograd, utorak Strana 3.

vrijeme pojedini krajevi mogu živjeti sa onim namir nicama, koje imaju. Prijavljivanje je prinudno, i svak pojedinac je o b a v e z a n, da prijavi s v e n a m i rnice s kojima raspolaže. Tko nebi točno prijavio sve namirnice koje ima, biti če najstrožiej kažnjen. Okružna zapovjedništva su ovlašćena u ovakvim slučajevima, pored kazna lišenja slobode, da izriču i novčane kazne do 1000 kruna. Sve neprijavljene namimice biti će oduzete, i za njih se ništa neće platiti. U isto vrijeme izvještava se pučanstvo i upozoruje, da je obustavljena svaka rekvizicija životnih namirnica, i da vojska nabavlja namirnice od pučanstva samo kupovinom za gotov novac.“ Toplo kupatilo. Počevši od 3. februara otvoreno je za gragjanski svijet parno kupatilo u Car-Dušanovoj ulici p o n edjeljnikom i četvrtkom. Kupatilo u kadama mogu gragjani upotrijebiti svakog dana. Ulaz u parno kupatilo dozvoljen je samo muškima. Kupati se može od 7 prije do 5 časova po podne. Za kupanje u kadama zajedno s potrebnim rubljem plaća se 1-50 K, za parno kupatilo 1 K. Za trljanje plaća se zasebno 60 h., za šišanje kose 40 h., za brijanje 20 h., za sečenje žuljeva tako isto 20 h. Kino pozorište. Od 1. februara davati će se u Kino-pozorištu dvije predstave za gragjanstvo, i to č e t v r tkom i petkom. Početak je u 3 i 5 časova po podne. Cijene su: loža 1-50 kr.; I. mjesto 1 kr.; II. rnjesto 80 h.; III. mjesto 50 h. Izdavanje pomoći. Carsko i kraljevsko kotarsko zapovjedništvo odpočelo je jučer da izdaje pomoć srpskim penzionerima i penzionerkama, koji su se radi dobijanja pomoći prijavili naročito za to odregjenom odboru. Za sad se izdaje pomoć prvoj partiji prijavljenih. Robijaši u slobodi. I pored najstrožijih kazni, kojima se u današnje ratno vrijeme kažnjavaju zločinci, zločini ipak nisu rijetki i najveći broj zločina ima se pripisati tome, što su srpske vlasti, pred svoje povlačenje, pustili u slobodu sverobijaše, a megju njima i stare okorjele zlikov' ce. Iz beogradskih je kazamata pušteno samo preko 150 najtežih ziočinaca, megju kojima je preko stotinapo tri puta osugjivana na robiju i izvršila po nekoliko ubistava. U Nišu je pak pušteno na slobodu p r e k o 250 najtežih zločinaca, megju kojima se nalazilo i 20 zbog izvršenih zločina na smrt osugjenih, koji su pom i I o v a n i n a t e š k u r o b i j u. Svi ovi urogjeni zločinci, čim su pušteni na slobodu, odmah su se dali u novu pljačku i zločine, još i prije poviačenja srpske vojske. Najveći dio pljačke u većim mjestima u Srbiji, pa i u selima, izvršili su ti zločinci, koji su od Save i Dunava, pa sve do Kosova polja išli odmah iza vojske, koja je odstupala, organizujući pijačku. Kada se vlada Nikole Pašića, spremala za bjegstvo iz N i š a u K r a 1 j e v o, i kada su primljeni prvi izvještaji o nedjelima, koja počiniše robijaši na slobodu pušteni iz beogradskih i topčiderskih kazamata, predlagali su neki u Nišu, da se robijaši više ne puštaju na slobodu. Ali ovaj predlog n i j e u s v ojila vlada Nikole Pašića, jer pod izgovorom, da se s v i osugjeni puste na slobodu, pušteni su iz zatvora i na robiju osugjeni nesavjesni državni liferanti, poslovni prijatelji Pašića i njegovih drugova, iz poznate srpske paname b r a š n a rskei opančarske afere, na kojoj P a š i ć i njegovi pomagači zaradiše više mi1 i j o n a. Da bi dakle oslobodili svoje pomagače, Pašič i drugovi nisu prezali ni od toga, da puste u slobodu okorjele zlikovce i ubice, koji sada predstavljaju veliku opasnost za pučanstvo. Ali blagodareći revnosnom radu carskih i kraijevskih vojnih vlasti najveći dio ovih zlikovaca, koje su srpske viasti pustile u slobodu, opet je uhapšen, te tako zavedena bezbjednost. Nar. privrjeda. Otvaranje bečke burze. Kao što je poznato postoji namjera, da se burza u Beču uskoro ponovo otvori i da se rad u njoj redovno ponovo odpočne. U toj cijelji vode se već od dužegvremena pregovoriodbora dvanaestorice burzanske