Beogradske novine

Izlazi utornikom, četvrtkom i nedjeljom. CIJENA 4 FILIRA.

Broj 18. BEOGRAD, četvrtak 10. februara 1916. GODIŠTE II.

UREDNiŠTVO i UPRAVA: BEOGRAD, ČUBRINA ULICA 3., SVI SE DOPISI ŠALJU NA ADRESU: TISKARA: ULICA VUKA KARADŽIĆA br. 26. „BEOGRADSKE N0VINE“, ETAPNA POŠTA 131.

RATNI IZVJESTAJI.

Izvještaj austro-ugarskog generalnog štaba. K. B. Beč, 9. februara. Rusko i talijansko bojište: Nema ničeg novog. B a 1 k a n s k o b o j i š t e: Carsko i kraljevske čete, koje operišu u A r b a n i j i prešle su rijeku I s m i i mjesto Reza, a posjele su položaje, koji se nalaze sa sjeveroistočne strane. Neprijateljske čete, koje su sastavljene od ostataka s r p s k e vojske, talijanskih odjeljenja i plaćenika Esad-paše, nisu primile borbu i povulđe su se na položaje južno i jugoistočno. Samo prilikom zauzeća mjesta V a I j as (osam kilometara sjeveroistočno od Tirane) došlo je do kraće borbe, kojom je prilikom neprijatelj odbačen. Naši aeroplani su posljednjih dana opet uspješnobacali bombe ne neprijateljske položaje oko Drača i na talijansko brodovlje, koje se nalazi u ovom pristaništu. U Ci noj Gori je stanje nepromijenjeno. Završeno j e sa razoružavanjem. Zamjenik glavara glavnog stožera podmaršal pl. Hofer.

Izvještaj njemačkog vojnog vodstva. K. B. Berlin, 8. februara. Veliki glavni stan. Zapađno bojište: Južno od Somme vladala je živahna borba. Noću izmegju 6. i 7. februara izgubili smo bili jedan manji rov našeg novog položaja. Juče po podne suzbijen je jakom vatrom francuski napad, koji je bio pripreman. S večeri protivnapadom zarobili smo potpuno sve naše položaje. Jedna avijatičarska eskadra napala je željesnička postrojenja kod Poperinghe i poslije borbe sa protivnikom, koji se radi odbrane bio uzdigao, vratila se bez gubitaka nazađ. Južno i balkansko ratište: Nema nikakvih dogagjaja od značaja. Vrhovna vojna uprava. K. B. Berlin, 9. fcbruara. Zapadno bojište: Istočno od Y i m y zauzele su naše čete prvu francku liniju u dužini od 800 metara, zarobile su preko 100 zarobljenika i zaplijenile 5 mašinskih pušaka. Južuo od

Somme prodrli su Francuzi opet u jedan mali njemački jarak. Oboren je jedan neprijateljski aeroplan; oba avijatičara, koji su u njemu sjedeli, nagjeni su mrtvi. Istočno bojište: Odbijeni su neznatniji ruski napadi u okolini Illuks-a (sjeverozapadno od Diinaburga) kao i napadi na G. februara zauzete položaje na željezničkoj pruzi BaranovičiLajkoviči. Balkansko bojište: Stanje je nepromjenjeno. Ruska utvrgjivanja u južnoj Besarabiji. Beč, 9. februara. Iz Bukarešta se javlja: P.usi prođužuju svoj rad j na utvrgjenjima u južnoj Besarabiji na rumunjskoj granici. Naročito su utvrgjena ruska dunavska pri- J staništa. Svi stanični brodovi dunavskih pristaništa j nose sprave za bežični brzojav. Pristanište je R e n i J odregjeno kao operativna osnova za dunavsku flotn, j koja svake noći svojiin reflektorima osvjetljava rumunjsko zemljište. Na prestavku rumunjske vlade pogašeni su reflektori u Čatalu, a reflektorima je brodova naregjeno, da osvjetljavaju samo Dunav i okolne vode, a ne i rumunjsku obalu. Ovo strogo čuvanje j Dunava ima upravo za zadatak, da spriječi prebjegavanja ruskih vojnika u Rumunjsku, što je u posljednje vrijeme uzelo veiike razmjere. Da bi se spriječilo uznemirivanje ruinunjskih brodova, koji plove Dunavom, od strane ruske flote, postavljena je na svakom rumunjskoin brodu vojna straža. Predstojeća okupacija Soiuna. Zurich, 8. februara. Po brzojavima milanskih listova iz Parisa vlade | sila sporazuma objaviti će ovih dana okupaciju Soluna i cijelokupnog zemljišta do bu- J garske granice. Svi Grci, koji se još nalaze na ovome zemljištu, a žive baš u samoj ratnoj zoni, biti [ će pozvani, da se isele. Okupacija će sada biti objavljena ; kao provizorna, do kraja rata. Uspjeh bombardovanja iz vazduha kod Soluna. Ziirich, 8. februara. Milanskim listovima javlja se iz Soiuna: Napadi su aeropiana na Solun učestali znatno posljednih dana. U okolini Soluna Jzatrpano je eksplozijama bomba oko 50 zgrada. Oko Drača. K. B. Rim, 9. februara. „Idea Nationale" javlja iz Drača: Jedna neprijateljska predstraža sastavljena je od naoružanih katoličkih plemena Sjeveme Arbanije, koji su već odavna pridobijeni za stvar Austro-Ugarske. Prista lice Esad-pašine već su stupile u borbu sa austro' ugarskim četama.

Docno uvigjanje. ii. **3 Panslavizam je bilo vještačko stvaranje aveti, sa kojima je Rusija zasjenivala male slovenske narode na Balkanu, i primamljivala ih u svoju službu. Razumljivo je, da je ova ideja sjedinjenja sviju slovenskib naroda imala primamljivosti naročito za jugoslovenska plemena, jer je kod njih slavna prošlost balkanskih naroda opet izgledala, da će uskrsnuti. Srbi kao i Bugari imali su nekad velike države, kojima nije bio đosugjen dug život. Ali uspomena na velikog Dušana nije se izgubila kod srpskoga narođa i živabnula je naročito, kada je Rusija došla sa svojim panslavističkim fantazijama, i pokazivala Srbima u magjijskom ogledalu ponovno stvaranje Dušanovog carstva. Srbi, koji su isto tobko obdaren narod koliko i zalugjen, zanosili su se ovim snovima, i ne pitajući se mnogo, da li su oni ostvarljivi ili ne. Ali kako izgleda u stvarnosti taj panslavizam, koga su Rusi eksportovali na Balkanu? To je u stvari samo šareno nacijonaino okićeno odijelo ruskog imperij alizma. Znamo iz privatnib izjava ruskog ministra spoljnik poslova Sazonova, kako odgovorni činioci u Rusiji zamišljaju stvarno taj panslavizam. Po njibovom je mišljenju cilj, kome panslavizam ima da teži svima sredstvima, sjedinjenje svijn slovenskib plemena — to je tačno — alipodžezlomruskoga cara. To znači upravo: Rusija sada budi nacionalne zabtjeve malib slovenskih plemena, da bi ib poslije lakše i bolje upregla u svoj jaram. U kratko rečeno, Rusija boće mala slovenska plemena, da oslobodi, da bi ib poslije za vječita vremena podčinila svojoj vlasti. Najbolji dokas za tačnost ovog tvrgjenja pruža Bugarska. Rusija je povela 1877. godine rat protiv Turske za oslobogjenje Bugarske od turske vlasti. Sa svim nezavisno od toga, da Rusija samo svojom vojskom nebi dobila ovaj rat protiv Turske, da ruskoj vojsci, koja je bila u očajnom položaju, nisu priskočib u pomoć rumunjski vojnici, ona nebi ni Bugarsku, koja je tada, razumije se, bila posjednuta ruskim četama, nikada više oslobodila svoje vlasti, da najzad AustroUgarska nije energično protestovala protiv samovlasne ruske vlas t i, koju je „ oslobodilac “ provodio u „oslobogjenoj“ Bugarskoj. Bugari su prosto iz turske vlasti potpali pod rusku vlast, i