Beogradske novine

Strana 2.

Beograd, nedjelja

Beogradske Novine

13. februara 1916.

Broj 19.

prodiranja Bugara preko Arbanije na -Jadran. Opet su đošli do sukoba u Italiji vojnički i politički interesi, jer Cadorna so odlučno protivi da odvoji i jednog vojnika sa fronta na Soči, uvigjajući vrlo dobro. da će Italiji biti potreban svaki vojnik onog dana, kada seAustro - Ugarska riješi da preduzme odlučnu ofenzivu protiv Italije. S druge strane pak talijanski političari traže, da se po svaku cijenu brani Valona, i da se na taj način bar u nelcoliko sučuva već inače izgubljeni talijanski prestiž na Balkanu. Talijanska vlada, koja j • sa velikom larmom objavila talijansku akciju kod Valone, da bi se na taj način podiglo narodno raspoloženje, drhće sada i pred samom pomišlju, da će se Valona morati napustiti i bez borbe. 1 ovdje sc pokazuje jasno unutrašnja nemoć Jtalije, i nije daleko dan, kada će se kao sapunski mjehuri izgubiti i fama o velikoj sili Itabji, koja je sanjala, da obnovi staru rimsku imperiju. Austro-ugarske su čete zaposjele Tiranu. K. B. Beč. 11. februarn. Austro-ugarsUe čete, koje napreduju u Arbaniji. zauzele su 10. ov. mj. Tiranu i visove izmegju Preza i Bazarisjeka. Austro-Ugarska gospodar Jadrana. k. b. Bern, 11. februara. Vojni struenjaci pariskog ,,Temps“-a, koji se sada nalaze na putu, pišu: „Začugjeni smo vidjevši, da austro-ugarska kolona, koja sada prodire duž obale, dobija sve potrebe preko mora. Talijanska flota, dakle, i pored sve pomoćifrancuske iengleske flote, nije gospodar Jadrana.“ Talijanska pojačanja za Balkan ? ! Amsterdam, 11. februara. Iz engleskih izvora se javlja, da je na posljednjem ministarskom savjetovanju, koje je držano u Riinu pod predsjedništvom talijanskog kralja, donijeta odluka, dasei pored protivljenja Cadorne pošaije 100.000 talijanskih vojnika kao pojačanje n V a 1 o n u, a 50.000 vojnika, da se pošalju u Solun. Povlačenje talijanskih četa ka Valoni. Žcneva, 11. februara. U lyonskom je ,,Nouvelliste“-u izišao atenski izvještaj prema kome se u D r a č u i K a v a 1 i i skrcane talijanskečete povlače prema V a 1 o n i. Odstupanje Talijana iz Drača. Ženeva, 11. februara. Lyonski „Nouvel!iste“ donosi vijest iz Atene, po kojoj se talijanske čete povlače iz Drača prema Vaioni.

ltalija i Arbanija. Lugano, 11. februara. Cadorna je prispio u Rim. Održana je ministarska sjednica, kojoj je prisustvovao i Cadorna, i na kojoj su se donijele važne odluke odnosno Arbanije. „Sekolo“ priprema napuštanje oblasti južno od Drača. Esad-paša se sprema za bjegstvo. Berlin, 11. febrtiara. „TSgliche Rundschau“ javlja iz Ženeve: Prema izvještajima iz „Lyon Republicain“-a, Esad-paša je pitao srpsku vladti iz Atene, može li doći na Krf, čim bude morao napustiti odbranu Drača. Opozivanje konzula u Bitolju. Sofija 11. februara. „Agence Telćgraphique Bulgare“ javlja: S obzirom na najnovijim dogagjajima stvoreno vojno stanje, grčk i rumunjska vlada, u sporazumu je sa b u g a r s k o m vojnom vlasti, smatrala za pri-, kladno, da opozove svoje konzule u Bitolju.

Austro-Ugarska. Kralj Ferdinand vrača posjetu. k. b. Beč, 11. februara. Iz glavnog se stana ratne štampe javlja: Bugarski je kralj Ferdinand prispio danas po podne u mjesto vrhovnog vojnog zapovjedništva. Monarha, koji putuje u pratnji ministra Radoslavova, generalisimusa Jekova, velike svite, dočekao je na kolodvoru vrhovni vojni zapovjednik maršal nadvojvoda Fridrik, šef generalnog stožera Conrad von Hotzendorf, zastupnici njemačke vojske pridodati glavnom vojnom zapovjedništvu i mjesne vlasti. Poslije srdačnog pozdrava odvezao se kralj u zamak, pored nadvojvode F r i d r i k a. U svečano okićenim ulicama pozdravila je gusta masa svijeta iskrenim uzvicima saveznog vladara. k. b. Beč, 12. februara. Iz ratnog se stana za štampu javlja. Poslje dolaska u dvor pređstavljena je bugarskom kralju pratnja nadvojvode Fridrika, zatim je kralj posjetio maršala. Odmah se je poslije toga kralj u uniformi austrijskog maršala odvezao do zgrade vrhovnog zapovjednika vojske, dočekan na ulasku od glavara generalnog stožera Conrada von Hotzendorfa. Vladalac je otišao u operaciono odjelenje, razgovarao se s gospodom, koji su bila na službi, pa se zadižao tri četvrti sata u đvorani. Vrativši se u dvor kralj je priinio u podužoj audijenciji glavara generalnog stožera. U toku po podne kralj i nadvojvoda Fridrik prisustvovali na predhodnoj svačanosti jednog ratnog filma u gradskom Kinopozorištu. U osam sati u veče bila je u dvoru večera, na kojoj su bili osiin kraljevske i nadvojvodine pratnje, glavar generalnog stožera, zastupnik ministarstva spoljnih poslova kod zapovjednika vojske, gospoda njemačke vojne inisije, tako isto i generali i glavari odjelenja zapovjedništva vojske. U toku večere izmjenjali su nadvojvoda i njegov visoki gost zdravice. Bugarski je kralj podario nadvojvodi Fridriku bugarski red za hrabrost I. reda. Istim redom je odlikovao kralj i glavara generalnog stožera general-pukovnika Conrada Hotzendorfa. Bugarski kralj u Beču. K. B. Beč, 12 . febmar.i. U četvrtak stiže bugarski kralj Ferdinand u Beč da posjeti Njegovo Veličanstvo cara i kralja Franju Jđsipa. Odlikovanje generala Kovessa. K. B. Berlin, 11. februara. „Reichsanzeiger“ javlja, da je pješadijski general Kovess odlikovan njemačkom carskom zvijezdom Pour le merite, za vojne zasluge. Istina o Crnoj Gori. Iz neutralnog logora. Stockhoim, 10. februara. U „Stockholms Dagblat“-u objavio je privatni docent sveučilišta u Lunedu, dr. Peer Sverenson, koji je posjetio crnogorski front, vrlo zanimljiv opis dogagjaja prilikom predaje Crne Gore. On ističe, da su u štampi sporazuma, pa i u neutralnoj štampi, bile rasprostrte razne vjesti o dogagjajima u Crnoj Gori, koje su sve išle na to, da smanje moralni utisak crnogorskog zahtjeva za mir i da stvar tako predstave, kao da kralj N i k o 1 a sam nije učinio nikakvi predlog. Pisac megjutim imao je prilike, da dogagjaje posmatra iz neposrjedne blizine, pa je u stanju bio, da tačno sazna sve ono što se u istini dogodilo. On opisuje molbu kralja Nikole za primirje na dan 10. januara, pošto je bio Lovćen već pao i odbijanje austro-ugarskog vrhovnog zapovjedništva, o čemu, je izvještaj na Cetinje stigao 11. januara što je imalo za posljedicu, da je Kralj sa vojnim i gragjanskim vlastima otputovao u Podgoricu. Dvorski inaršal, mitropolit i gradonačelnik ostali su u Cetinju, da grad predadu. Sverenson opisuje ulazak prvog malog odjelenja od 20 ljudi sa jednim poručnikom na čelu, kome su iste večeri sljedile nekolike čete. U isto vrijeme stigla su dva kraljeva parlamentara, koji su donjeli otvoreno pismo kralja Nikole upučeno caru i kralju Franji J o s i p u, u kome se Kralj s navodom na dogagjaj, da su njegovu prijestoljnicu zauzele austro-ugarske čete i da je crnogorska vlada već molila za mir, poziva na viteštvo Njegovog Veličanstva i moli z a m i r, koji će obezbijediti slobodu njegovom narodu. Poslije ovoga pisac govori o uslovima austrougarskog zapovjedništva i na završetku piše: I pored svih pokušaja, da se svijet održi u zabludi, stoji čvrsto nepobitna istina, da je Crna Gora prva od

sviju ratujućih država uvidila, da je stvar etente izgubljena i da je molila za mir, razumije se pod vrlo siinim pritiskom, da spase vlastitu svoju budućnost. Da ii je pri tome vlada bila u saglasnosti s voljom naroda, teško je reči, ali utisci, koje sam ja za vrijeme moga kratkog boravka dobio u zemlji, govore za to.“ Ne samo laž etente, koja je gornjim razgolićena, nego i druga slika mržnje protiv Ita1 i j e, pokazuje slijedeći brzojav : Cetinje, 9. februara. Neposrjedno pred samu predaju Crne Core, bavio se na dvoru cetinskom jedan zasttipnik Petra Karagjorgjevića, i zastupao je gledište, da se sa Austro-Ugarskom može istina postići sporazum, ali da bi odmah poslije toga slijedovao rat sa 11 a1 i j o m. Financijsko stanje Crne Gore. Izjave crnogorskog ministra finansije. Budimpešta, II. februara. Nekadanji crnogorski ministar finansija J o r g ov i ć, koji se sad preseljava na Cetinje, izrazio se u razgovoru sa jednim dopisnikom vrlo pesiinistički o finansijskom stanju zemlje. Uregjenje finansija Crne Gore biti će vrlo mučan posao. Viada je zaključila unutarnji zajam od 9 milijuna, dokle cijelokupni državni dug iznosi blizu 100 milijuna perpera. Veliku teškoću činila je vladi okolnost, što su se sve životne namirnice i predmeti za naoružanje, što je etenta nabavljala, morali plaćati gotovim novcem, i to još u zlatu, te je za sve to izdati novac nadmašio zajam, koji je od Engleske dobijen. Po ulicama Cetinja leže crnogorrske novčanice, skojimase djeca igraju. U posijednjim su mesecima Crnogorci povukli novčanice, koje su izdate u toku rata, i zamjenili ih novim. Povučene novčanice izbnšene su i njih ministarstvo finansija u vrećama zapečatilo, da bi ih docnije prebrojalo i konačno poništilo. Megjutim je bila otpočela austro-ugarska ofenziva i time crnogorsko povlačenje. Bjegstvom vojske i vlasti ministarstvo finansija ostalo je bez čuvara, vreće s novčanicama su otvorene a sadržina je razbacana. Moguće je, da se đogodilo, da su se, naroćito u udaljehijim krajevrma zemlje, činile zloupotrebe sa ovim novčanicama bez vrijednosti. Za to nema brze pomoći i vlada je primorana, da odbije od sebe svaku odgovornost. galkanske vijesti. Austro-ugarsko-bugarska pogranična komisija. Sofija, 10. februara. Ovih će se dana sastati mješovita austro-ugarska i bugarska komisija, koja će odrediti mjesta za nove carinarnice, čija se potreba ukazala povodom novih granica izmegju obiju susjednih država. Turski prinčevi u Beču. Beč, 11. februara. Turski prinčevi Osman Fuad i Abdur Kani a n su jučer poslije podne prispjeli iz Potsdama u Beč. Borba oko Soluna. Predstoji ofenziva protiv Soluna. Ziiricb, 11. februara. Švicarski brzojavni ured javlja: Grčka štampa smatra pitanje o nastupanju četa centralnih vlasti i bugarskih prema Šolunu kao vrlo aktuelno. List ,,Kairi“ veii: Ako ini popustimo Englezima i Francuzima, da vregjaju naša najviša prava, kao što je to Venizelos učinio, onda je logično, da mi njihovim neprijateljima to isto pravo ustupimo, i u toliko više sada, jer nas centralne vlasti oslobogjavaju jednog nesnosnog nametljivca. Pod ovim okolnostima pozdraviti ćemo, ako centralne sile okončaju stvar kod Soluna. Pristupni zračni napadi na Solun. Lugano, 11. februara. Engleski listovi izvještavaju, da je bio posljednjih dana jedan nov zračni napad na Solun, pri kome je poginulo 26 osoba i ranjeno 64. Zračni napadi se ponavljaju svakoga dana. Francusko vojno izvigjanje. Bern, 11. februara. ,,Echo de Paris“ javlja, da su mnoge francuske konjičke čete u cilju izvigjanja otišlne a srpskobugarsku granicu, da tačno utvrde, gdje se nalaze bugarske predstraže prema Solunu.