Beogradske novine

ju auu

su uuia

IO.

Lrci/gidus&c nvvint

Opet je svijet oveseljen i raspoložen meteriološkim ratnim izvještajima talijanskog generalnog stožera. Od 13. t. m. Talijani ponovo nadiru protivu fronta austro-figarskih četa na Soči. 1 opet se pokazuje, da nebo njihovim ratnim podvizima ne ukazuje ni najmanje interesovanje, — tek što se njihova pješadija spremila za juriš, nebo ospe sa čitavim repertoirom nepogoda, kiša pada, snijeg vije, bura se digla. Magla spriječava topništvo u gadjanju a lavine groze pješadiji, ako bi pošla na juriš. I pored svih tih teškoća, koje Cadorna kao pedantan meteorolog pobrojava, talijanske trupe, što se pored svega ostalog može pročitati u njegovim izvještajima, ipak idu napred. To vječno prodiranje poeinje već da i u apeninskoj kraIjevini izaziva veselost, koja je s mnogorr. gorčinom začinjena. Tako je nedavno od govorio jedan vojnik, koji je bio zarobljen, jednome časniku na njegovo zapitkivanje: „Neprestano idemo napred. Kad bi mi doista tako napred prodirali, kako se u našim izvještajima saopštava, mi bi do sad već i zemiju obišli“.. I na besarabijskom frontu opaža se opet neko kretanjc, i rumunjski listovi, koji su o ruskim stvarima uvijek dobro obaviešteni, u stanju su da jave o predstojećoj ofenzivi Rusa. Austro-ugarska vojna uprava medjutim sa svim mirno posmatra stvari koje dolaze. Da li na sjeveru ili na jugu, — tok dogadjaja je uvijek jedan i isti. Možda su vječne ratne konferencije entente najzad ostvarile izvjesno zajedničko postupanje raznih članova. Ali mi ne treba o tome ni najmanje da se varamo : da se pomogne Francuskoj, koja se nalazi u samrtnoj nevolji,, neće se krenuti iz streljačkih rovova ni jedan jedini talijanski i ni jedan jcdini ruski vojnik — pojam „Sacro Egoismo" nalazi se i u ruskom prevodti — kao razlog za iznenadmi navalu delanja u ruskom i talijanskom logoru ima jedno sasvim prosto objašnjenje : Ako Nijemci kod Verduna prodru u Francuslcu i Francuse primoraju da padnu na kolena ;ako drugi najjači borac na strani entente istupi i time jednom srazmjera sile izmeđju Četvornog saveza i entente bude 1 prcma 1, a ne kao do sad 1 prema l 1 / 2 , — onda će se sa ofensivama entente biti jednom za svagda kraj. Tada njihove vojske neće moći više ni na hartiji generalštabnih izvještaja napredovati.

flustro - UgarsKn. • Čeftirti susirijshi ratni zujam. Njemačka se kao i Austro-Ugarska spremaju, da nadoknade svoju finansijalnu municiju I ovđje se vidi zajednički veliki rad središnjih vlasti: one biju zajednički boj ne samo pred neprijateljem, nego diplomatski i finansijski. Ententa medjutim nastupa rastavljeno, bije se rastavljeno, jedino što ih veže jest zajednički poraz. Tako i sada Austro-Ugarska i Njemačka zajedno raspisuju svoj četvrti ratni zajam. Njemački je zajam već raspisan, ako kako nam javlja naš bečki dopisnik, austrijski će biti raspisan polovinom mje c eca maja. Da se već sada rade pripreme, jest znak, da su narodi Austro-Ugarske s veseljem pripravni i ovaj ratni teret primiti na sebe. Prvi austro-ugarski ratni zajam donio je okruglo 3 milijarde, drugi 3 i / 2 , treći 5 milijardi. Ova činjenica opravdava nadu, da će četvrti ratni zajam brojčano nadvisiti sve dosadanje. Središnje vlasti daju ponovno jasan dokaz svoje finansijske snage, koja protiv sviju proricanja njihovih neprijatelja dnevno raste, čim dulje traje rat. Same bogate finansijske države Engleska i Francuska ne Mogu s nama držati korak, da o Italiji u opšte i ne govorimo, koja je kod zadnjeg ratnog zajma skupila jedva 1700 milijuna.

se medjusobno poštujemo. Bio sam potpuno svjestan vaše snage i vaših djela. Pobjeda je bila vazda naša. Izjavljujem vam za vaše u svako doba osvjedočeno sjajno držanje najsrdačniju zahvalnost. Držite i u budučncisti vašu zastavu čvrsto i visoko za slavu našega sijedog Vladaoca i za čast naše lijepe hrvatske domovine. S bogom ! Svemoćni neka vas prati i brani i u budućnosti! Prije moga oproštaja klanjam se sa strahopoštovanjem pred grobovima palih vitezova naše divizije i moliin za spas njihovih duša. Neka je čast njihovom pomepu! podmaršal Lipošćak s. r. Zapovjednik 27. sisačkog domobranskog pješadijskog puka potpukovnik pl. C s a t h pri obznani gornje zapovjesti istima sa svoje strane posvetio ove propratne riječi: Vojnici! Sa oproštajem Njegove Preuzvišenosti gubi naš puk svog mudrog, naročito sposobnog vojskovodju, svog puno oduševljenja hrabrog u borbi pobjednog generala i dobrog pretpostavljenog. Gdje je i ma gdje uvijek naš geneul L i p o š č a k zapovijedao, tamo je svaki vojnik, do najmladjega, s oduševljenjem slijedovao, jer smo znali, da to rako mora biti, ako smo radi da pobijedimo. Ni jedan jedini vojnik nije svoju krv zaludno izlio i svaki je rado žrtvovao svoj život, jer je žrtva, u istini u najpleraenitijem smislu te riječi, u stvarnosti iskazana za kralja i domovinu. Vojnici! Sačuvajmo za našega poštovanog i Ijubljenog divizionara srdaćnu uspomenu i kad god u sadašnjosti ili doćnije čujemo ime generala Lipošćaka, skinućemo kapu s riječima: On je bio naš, on ^e s naini osječao i on je bio general ka-

Brzojav našeg dopisnika glasi: Naročitl brzojav .Beogradskih Novina". Beč, 16. marta. U prvoj polovici mleseca aprfla biće po svoj prilici raspisan četvrti austrougarski ratni zajam. Modaliteti zajma još nijesu konačno ustanovljeni, ipak banke već razašilju cirkulare sa pozivom na predbilježbe. Zajednička ministarska konferencija u Budimpešti. K. B. Budimpešta, 17. marta. Austrijski ministar finansija Leth, ministar trgovine Spitzmiiller i ministar poljoprivrede Z e n k e r stigli su u Budimpeštu i otišli sa stručnim referentima u ugarsko ministarstvo trgovine radi održanja jedne zajecjničke ministarske konferencije.

Balkonske uijesti. Izmena srpsko-italijanskih poseta iz učtivosti. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina") K. B. Rim, 17 maria Aleksandar Karagjorgjević prispeo je ovamo. Nikola P a š i ć posetio je nekoliko italijanskih ministara, kojima je izjavio blagodarnost što je Italija učastvovala u spasavanju ostataka srpske vojske i od kojih je dobio uvjeravanja o iskrenim osjećajima. Podtajnik u srpskom ministarstvu spoljnih poslova Jovanovič izjavio je, kako „Tribuna“ javlja, da izmegju talijanskog i srpskog naroda nema nikakvih suparništva. Srbija ostavlja Italiji potpuno gospodstvo nad Jadranima, jer još ostaje ono što je najvažnije, da se izvojuje zajednička pobjeda, u koju cijelj treba upotrebiti sve napore. Špijunski proces u Sofiji.. L. B. Sofija, 17. marta. Jučer je započeo pred ovdašnjim vojnim sudom, proces zbog uhodienja, koje je organizovao predjašnji ruski pomorski atachee Jakovljev, da bi doznao osnovu odbrane bugarsko-turske obale, i rasporedjivanje baterija duž Bosfora. U proces su urnješane šest osoba, medju njima jedan pričuvni časnik i dva novinara. Optužba zahtijeva za četiri optužena smrtnu k a z n u, za ostalu dvojicu doživotnu tamnicu. K. B. Sofija, 17. marta. Spijunski proces protiv rusofiia pobudjuje opštu pozornost, tim više, pošto svi brariitelji pripadaju rusofilskim strankama. lzmedju njih je Danev, M a 1 inov, Todorov, Abrašev i Ludsk a n o v. Iz dosadanjeg Dreslušanja proizlazi krivnja izđaje ludkih utvrdjenja u Varni, Burgasu i Bosporu, osobito što se tiče kretanja turski.i ratnih brodova. Optuženi P r u d k i n priznaje, od ruskog poinorskog attachea da je primio nalog da baci u vazduh ćupriju izmedju Stambula i Galate. Ostali su dokazi, pisma i nacrti upravo porazni po optužene. Crnogorska kraljevska porodica u Bordeaux-u. (Naročiti brzojav .Beograđskih Noviira'). Genf, 17. marta. Kraljevska porodica Crne Gore stanuje u jednom hotelu u Bordeaux-u, dok ne bude gotov narnještaj za zakupljeni dvorac. Ona je dobila počasnu stražu, koja u stvarnosti ima da vrši strogu službu, jer se francuska vlada boji, da će Nikola i iz Bordeauxa hteti uteći. Dva pridodata ttiu adjutanta ne smeju ga ispustiti iz vida. On se označava kao potpuno slomljen čovjek.

Oglašujte u „Beosrad skim Novmama".

kvoga je poželjeti mogao svaki, koji je pripadao gordom 27. puku. Potpukovnik Csath s. r. Neposredno je pred njegov odlazak telefonirao podmaršal Lipoščak zapovjedništvu 27. domobranskog pješadijskog puka slijedeće : Od sveg srca uzimam oproštaj od pukovskog zapovjednika, od svih stožernih i viših časnika i vojnika meni tako milog 27. puka i zahvaljujem se svima, koji pripadaju ovom odlikovanom puku, za njihovo hrabro izvršenje djela, koje su pod mojim zapovjedništvom izvojevali. Ja ću se u najprijatnijoj uspomeni stalno sjećati na njih. Živili I Na ovo je, istim putem odgovorio pukovski zapovjednik ovo: Časnički zbor, sa cjelokupnom momčadi 27. puka, žali iz dubine duše svoje i od srca odlazak Vaše Preuzvišenosti i moli Vašu Preuzvišenost, da ponese uvjerenja, da ste Vi bili naša slava i ponos i da će u našim srcima stalno ostati neizbrisana uspomena Vaše Preuzvišenosti. Neka živi gospodin general Lipolćak I „Kulturni“ civil. U šarenilu francuskih vojnika mogu se doživjeti najveselije stvari. Tako jedan danski dopisnik javlja: Jednoga dana je francuski podčasnik na svoje veliko čudjenje opazio jednog Crnca, koji je 6a svim slobodno šetao po toplome suncu u adamovom kostimu. „Šta to znači?“ viknuo je podčasnik. „Ja sam na osustvu“ odgovori Crnac i lice mu se razvuče u blaženo smješkanje. „A gdje ti je uniforma ? „Ona mi je kod kuće u baraci. Kad smo na osustvu smijemo iči u civilu“ gtasio je crnčev podrugljivi odgovor.

Hojnoulje brzojaune vljesti. Dosndanjl Iztfad sajetskoia rata. Govor državnog tajnika Helfferlch-a. Berlin, 17. marta. Juče je otpočeo državni savjet prvo čitanje izvještaja u vezi sa uredbama o porezi. Državni tajnik Helfferich je ukazao na to, da je izvještaj zaključen sa deficitom od 480 milijuna, za čije su pokrivanje predložene nove poreze. Govornik je naglasio potrebu novih poreza i rekao: mi ne možemo od naroda tražiti milijarde, da sada po ćetvrti put svoje zaštedjevine pruža carstvu, kad nismo utvrdili blagovremeno plaćanje interesa. Mi možemo još visoko polagati nade na finansijski zgodno zaključenje mira, ali nikakva naknada ratnih troškova ne može nas razriješiti dužnosti, da još od danas radimo za osigurano finansijsko stanje. Državni tajnik je naglasio, da je poreza danas više no ikada dobila u državi visoko mjesto. U debati o osnovi za četvrti ratni zajam naglasio je državni tajnik, da je Njemačka do sada bez velike teškoće 25 milijardi nabavila, dok Francuska nije mogla konsoiidovati ni 10 milijardi svojih ratnih izdataka, a Engleska je do sada konsolidovala na zajam 18—19 miiijardi. Mjesečni ratni izdaci Njemačke pali su u januaru i februaru za dvije milijarde. Govornik cijeni dnevne ratne izdatke protivničkog sporazuma, računajući tu i Italiju, najmanje 240 milijuna maraka. Ratni isdaci Njemačke i saveznika iznose najviše 110 milijuna. Ukupan izdatak za rat od 1. avgusta 1914. do 31. marta 1916. g. iznosi za Njemačku i njene saveznike 50-55milijardi, za ententu i njene privrženike na 100—105 milijardi. Ovaj odnos pokazuje težnju, da će se i dalje u našu korist razvijati. Državni tajriik je zaključio: mi svi osjećamo sav značaj posijednjih pet dana debate 0 finansijskim planovima. Budno inostranstvo mora nanovo da sazna, da su sve nade na nesiogu i slabost prazne i da volja ka pobjedi spaja sve Nijemce. Naše hrabre čete pred Verdunom potiskuju neprijatelja u divljoj borbi sa položaja na položaj. Oni znaju, da je pobjeda naša, i da ćento je mi za sebe izvojevati. Cete imaju prava da zahtjevaju, da mi kod kuće takodje sve svoje dužnosti vršimo i da pobjedi i mirudoprinosimo. (Živo odobravanje). Na to je sjednica zaključena. iduća sjednica biće 22. marta. Čvrsta voija Njeinačke za pobjedu. Zvaničan glas prilikom odstupa admirala Tirpitza. (Posebni brzojav „Beogradskih Novina) Berlin. 17. marta. Prigodom odstupa državnog tajnika ratne mornarice admiraJa Tirpitze, piše zvamčno berlinski »Lokalanzeiger«, da ie državni kancelar svojevremeno objavio, naiiskrenija ie želja Njemačke odustatix)d daljnjeg prolievanja km', ne bude h to moguće, nastaviće se rat pod vostručenom snagoin. Nema suninje, da ćemo u tu svrhu upotrijebiti svako sredstvo si!e. -po ‘aABZjp npa bu afo;s ifo5( ‘lAazntu iac lučili su svako oružje upotrijebiti do konačne pobjede. Volja Njemačke da istraje. Govor Betmanna HolIwega. K. B. Miinchen, 17. marta. Juče je održao sjednicu odbor saveznog savjeta za spoljnu politiku. Carski kancelar je potanko izložio cjelokupan položaj. Uvjerljiva izlaganja kancelarova o nepokolebivoj volji za istrajnošću do kraja, ovjenčanog pobjedom, mšla su nepodjeljcnu, punu povjerenja saglasnost svih članova u odboru. Njemački podvodni rat. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina"). K. B. Rotterbam 17. marta Prema računjanju engleskih mornarskih krtigova u prvoj nedjelji mjeseca marta potopljeno je minama i podvodnim brodovima za 30 I« više engleskih i savezničkig brodova nego li u istoj nedjelji prošlog meseca. Neutralni glas o Verdunu. Naročiti brzojav „Beogradskih NovinaV , Basel, 17. marta. Na suprot optimističnim izvještajima francuske vojske pišu švajcarski listovi, da za sada ne postoji uzrok, da se situacija Verduna popravila. Nijemci savladjuju od Fort Douamonta cjelokupni položaj, a tako isto i francuska protiž pripreme tako da če Nijemci i dalje svoju taktiku moći izvršiti s sspjehom i bez velikih žrtava. Burna sjednica francuske komore. K. B. Paris, 17. marta. Izvještaj „Havas“. U komori je govoreno o kreditu z« drugu četvrtinu 1916. godine. Sjednica je postala vrlo burna uslijed upada radikalnog poslanika Accambray, nekadanjeg konjičkog kapetana, koji je bio uočljiv zbog svojih napada na najviše vojničke uprave. Danas je Accambray prouzrokovao skandal, što je zamjerio odnose izrnedju vlade i najviših vojnih uprava s jedne 1 komore s- druge strane, i napao n; jvišu vojnu upravu. Govor Accambray-a prouzrokovao je opšti protest. Predsjednik rađikalnoj frakciji N o u I e n s protestvovao je, u ime večine svoje skupine, protiv ovih napadaja. Poslije mnogobrojnih je upada sjednica prekinuta. Po ponovnom produženju sjednice zakljućila je komora, da Accambray povuče svoju tiječ natrag.

Odstupanje Galliena. Naročiti brzojav „Beogradskim Novinama* Ženeva, 17. marta. Pariski „Petit Journal* piše, da se ostupanje G a 11 i e n i s a može smatrati kao izdajstvo zemlje, koje će imati svojih i posljedica ne samo u parlamentu. Novi vojnl mlnistar u Francuskoj. K. B. Paris, 17. marta. „Havasov* izvještaj. Divizijski general Roques imenovao je sa vojnog ministra na mjesto generala G a 11 i e n i, koji je iz z d r a v s t v e n i h obzira odstupio. Paris u žalosti. Privatni brzojav „Beogradskih Novina’ Ženeva 17. marta. U jednom pismu o raspoloženju u Parisu stoji. Tko je vidio Paris na poklade, mora pomisliti, da vlada opšta n a r o d n a ž a 1 o s t. Život i promet je smeten, nigdje se ne opaža voija za rad. Više ureda i dučana su zatvoreni u znak žalosti. Kuda se čovjek krene čuje se samo: Verdun i opet Verdun. Zatvaranje francuskih pristaništa u Sredozemnom Moru. Naročiti brzojav „Beogradskih Novina" Ženeva, 17. marta. Francuska pristaništa Sredozemnog Mora zatvorena su uslijed pojave neprijateljskih podvodnih brodova. Francuzi napuštaju Solun. K. B. Stockhoim 17. maria. Kako ruski Iistovi iz Atane javijaju, francuske trupe biče vračene iz Soluna u Francusku. Očevidno su one opredeljene za francusko ratište. Ubojstvo Jauresa. K. B. Ženeva, 17. marta. Pretres ubicama Jauresa opet je odložen iz političkih razloga. Francuska vlada strahuje od iskaza prijatelja Jauresa, koji navode, da je Jaures nekoliko časova prije izvršenog ubijstva spremao za objavu jedan članak, u kome je on rad uglednih i od upliva francuskih Iičnosti na podbadanju za rat, pa i samog Izvoljskog razgolitio i osudio. Rumunji Rusima. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina") Bukarest, 17. marta. »Ec’air des Balkans« nastavija svojom serijom čianaka i ve'.i : Mi da pritečemo u pontoć Rusiji, kradijivctt, koia nan je ttkrala Besarabiju ? Mi s o z.t R siju samo zaprjeka na njezinom putu u Carigrad, a ruski pjesmct pjevaju o D u n a v u, lcoji mora p o s t a t i r u s k i. Zato n e smije nijedan Rtimunj voditi r u s of i 1 s k u politiku. Rumunjski vojnik o ratu. (Naročiti brzojav Beogradskih Novina) K. B. Bukarešt, 17. marta. U „Eclair des Balkans“ objavljuje jedan rumunjski major članak koji, kako on veli, odgovara gledištu većine rumunjskih generala i u kome on izvodi: Rumunjska ne može voditi rat protivu centralnih vlasti, jer front kog bi imala da brani, nebi mogla braniti. Runtunjska nema ni potrebnih vojnika niti potrebne municije, da bi mogla ući u takav rat, Rusija nije u stanju da nam pomogne, jer ne može ni sama sebi pomoći. Mogućan je samo jedan rat za Rumunjsku, a to je rat protiv Rusije, jer ruskp-rumunjski front bio bi ntali. Jednovremeno Rumunjska bi bila u dobitku, što bi bila potpomognuta austro-ugarskonjemačko bugarskom vojskom. Mogućnost ruskih napadana Stockholm (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina) K. B. Stockholm, 16. marta. Pošto se strahuje od ruskog vazdušnog napada na Stockhoim, to je stanovništvo pozvano, da se postara za nabavku odbranbenih sredstava. Švedski ministar spotjnih poslova o posredovanju za mir.. K. B. Stockholm, 17. marta. Ministar spoljnih poslova W a 11 e nb e r g pritnio je izaslanstvo F o r d s k e konferencije, lcoje mu je predalo na neutralne vlade upravljenu rezoluciju, kojom traže, da se preduzmu mjere za uspostavIjanje mira. Ministar je odgovorio, mi živo želimo odmah mir, ali vi možete samo onda stupiti kao posrednici, ako je to izrična želja zaraćenih strana. Zatajivanje objave rata Portugalskoj. Priv. brzojav „Beogradskih Novina". Madrid, 17. marta. „Imparcial” javlja, da portugalska vlada još krije pred narodom vijesto objavirataNjemačke. Ni štampa ne smije o tome ništa pisati. Engleska ima suvlše vojnika ! Čudnovata teorija. K. B. London, 17. marta. Konzervativni književnik K e n n e d y izvodi po jednome dopisu nedjeljnog lista „Nation“, da se britanska vojska mora smanjiti sa pola milijuna, kako bi se u Engleskoj industrijski proizvodi mogli u granicama produžiti, koji privredne zadaće za vrijeme rata zadržavaju. Ta granica već je prekoračena. Engleska je sa vojnog gledišta suviše preduzela.

Potonuo engieski parobrod. K. B. Amsterdam, 17. marta. Parobrod „Fubantia* težak 13.000 tona potonuo je dvije milje istočno od sjeveme kule svjetilje. Još nije utvrdjeno, da li je torpedovan ili naišao na minu. Parobrod je imao posadu od 294 čovjeka i 87 putnika, j medju kojima je bilo Amerikanaca i njemačkihgospoja. Po dosadašnjim izvještajima niko nije poginuo. Parobrod je 1 pošao juče izlmaide. Iz Vlissingena su došli brodovi za pomoć. K. B. Amsterdam, 17. marta. Po jednoj vijesti, koja je stigla u stožer mornarice spašeni su 377 brodolomnika sa parobroda „Fubanti“-e, dok je po vijestima holandskog Loyds-a bilo 381 osoba na brodu. Misli se, da je ova razlika postala nehotice i da su sve ličnosti spašene. Noću ; je došao ovdje jedan posebni voz sa mno| giin spašenima sa „Fubantia“-e. Medju njima j se nalazi amerikanski konsul u Stuttgartu Schiling sa gospojom i ćerkom. Schillingovo je mišljenje da „Fubantia“ nije torpedovana, vego da je naišla na minu. Amerikanska statistika. Jakost dnevnoga života u New-Yorku amerikanski list „The Sun“ opisuje ovako: Svakog sekunda dolaze u New-York po četiri stranca. Svakih 24 sekunada iskrcava se po jedan doseljenik. Svakih 52 sekunda dolazi po jedan voz. Svakih 10 minuta izvršuje se po jedno hapšenje, svakih 16 minuta rodi se po jedno dijete. Sinrmi slučaj dešava se svakih 27 minuta, dokle se po jedna svadba proslavlja svako po časa. Brodovi polaze svakih 50 minuta. Svaka dva ćasa udara se temelj novoj zgrađi. Svaka tri časa izbija po jedan požar. Svaka 4 časa može se zabelježiti po jedan nesretni slučaj sa smrtnim svršetkom. Razvod braka biva svakih 8 časova, samoubijstva dolaze po jedno svakih 10 časova. Nažalost se ova statistika ne proteže i na trgovački život New-Yorka. Bilo bi vrlo zanimljivo na osnovu pouzdanih brojeva, saznnti koliko minuta prodje izmedju obustave glaćanja, i koliko treba, pa da se stekne jedan milijun. Sz tolilfliiske komore. Želja za što skorijim mirom. K. B. Ziirich, 17. marta. U jučerašnjoj sjednici talijanske komore produžena je debata o vladinoj privrednoj politici. Reformator C a n e p a je tretirao pitanje o razlici pri mijenjanju novca u Italiji i zemljama njenih saveznica. On veli, Italija je kako izgleda, dopala iz jednog ekonomskog ropstva u drugo mnogo g o r e. Govornik je iznio potrebu, da se viada dopuni prestavnicama onih stranaka, koje u njoj još nisu zastupljeni. Reformatori su se čvrsto držali programa, koga je Salandra objavio na Kapitolu. Oni nikako ne traže, da se Italija izvuče iz neprilike, objavom rata N j e m a č k o j, ili da se čete pošlju u F r a n c u s k u, i time da se o s I a b i odbrana talijanske granice. Cadorna, koji je Italiji uštedeo ugroženu invaziju, uživao je, u ostalom, potpuno povjerenje, i data mu je sloboda, da po nahodjenju rat ograničl ili da ga proširi. Socijalist C a s a 1 i n i želi u ime socii jaiističke stranke, da Italija što prije uluči priliku; da se zaključenje mira u b r z a.

m. \ oKoiica. Rad predsjednika opštine. Predsjednik odbora grada Beograda g. dr. Voja Veljković preduzeo je u vetiko opštins!;e poslove. G. predsjednik svakoga dana od 8 đo 10 sati radi sa gradjanstvom. Beogradski parkovi. Ko je video naš grad prije nekoliko mjeseci, poznao bi ga sada pri povratku više nego što je to mogao mjeseca oktobranovembra. Zaista, čim se pogleda, vidi se rad austro-ugarskih vojnih vlasti, koje hoće sa neumornom marijivošću dv izglade tragove prošlih ratnih mjeseci. Razrivene ulice se popravljaju i mnogo bolje drveće rasadjuje, nego što je ikada bilo. Oštečene kuće se renoviraju. Ima čitavih ulica, na kojima se jedva primećuje, da je rat preko njih učinio prvi silan korak. Kalemegdanski park je staranjem carskog i kraljevskog kotarskog zapovjedništva u Beogradu za nekoliko nedjelja uredjen, i danas ima lijepa šetališta. I inače ima mjesta i budžaka u gradu, koja se pojavljuju u novoj ljepoti očiščena od ostataka rata. Takav je naprimer ugao Gračaničke i Lara« zeve ulice, prije pusta gomila ruševina u jakom kontrastu sa lijepo poredjanim kućama v i prosto gonila da se sve ovdje bolje uredi, i za nekoliko dana postalo je ovo mjesto divno mjestašce pomoću vrijednih i vještih ruku vojnog redarstva. Održavanje ovoga u buduće neće zadavati nikakve teškoće. I skromni park na Toprićinom vjencu, koji se već gođinaina nije njegovao, brižljivo je uredjen od strane redarstva, koja će i ovdje suđeći prema dosadanjim radovima, stvoriti' jedno lijepo iznenadjenje. Smrtni slučaj. U reservnoj je bolnici „Brčko* u j Beogradu juče izjutra umro poslije dugog i teškog bolovanja domobranski potpukovnik Eranz P u c h e s od 28. osječke domobranske pukovnije. Pokojnik je najposlije bio \ priđodat na službu carsko i kraljevskotn kotarskom zapovjedništvu u Beogradu kao | šumarski referent. Bio je u 36. godini, a I rodjen je U Vukovnru u Slavoniji. Smrtni ostanci pokojnika biće danas u 9 suti prije podne iz mrtvačnice prićuvne bolnice preveženi na stanicu, a odavle otpremljeni u Vukovar, gdje če biti sahranjeni na tamošnjem skupnom groblju.