Beogradske novine

Lijepl dani u Beogradu. Poslije višednevnog jakog vjetra, koji je cijele prošle nedjelje duvao, prošle noći pala je lijepa proljetna kiša. Juče je osvanuo divan proljetni dan sa lijepim jutrom. Sve je oživjelo i odahnulo, kada se oprostilo dosadnoga vjetra. Nastupaju već prvi proljetni dani, u kojima će Beogjad dobiti ljepši izgled i prijatniji život. Povratak Beogradjana. I juće je doputovao veći broj beogadskih porodica iz raznih mjesta Srbije. Medju uglednim se nalaze dr. Lazar Jovanović, ministar narodne privrede u miru, Vlajko C o n i ć, načelnik ministarstva narodne privrede i Buda Radenković, trgovac. Bjednici iz Crne Gore. Juće je stigao još jedan veći transport bjegunaca iz Crne Gore. Oni svi izgledaju veoma bijedni, islabljeli i iznjureni velikim naporima. Medju njima ima veći broj redarstvenih i drugih činovnika. Za sirotinju. Mnoge porodice ostale su sađa skoro sasvim bez hrane i 'bez novaca. Ovu sirotinju svakodnevno vidjanro skoro kod svih vojnih kuhinja, gdje im vojnici iz svojih kazana od svoje hrane razdaju ručak, večeru i hljeb. Čistoća za pohvalu. U Beogradu je, blagodareći marljivom radu svih nadležnih faktora primjerna čistoća. Sve su ulice potpuno očiščene od ruševina, blata i prašine i čistoća se u njima održava stalno i svakim danom postizava sve veći i veći uspjeh. Čišćenje djubreta po kućama vrši se takodje stalno. Postoji naročito vojno odjelenje, koje se stara o čistoćl sviju dvorišta i kuća. Uredjenje skverova i parkova. Otpočeli su radovi na uredjenju svih skverova i parkova u Beogradu. Skver na Terazijama živo se dovodi u red, čisti se trava i rasadjuje lijepim cvijećem. Uljepšavanje skvera pred predsjedništvom redarstva za svaku je pohvalu. Davno napušteni skver dobio je divan izgled i ukusno izradjene figure zasađjene su lijepim proljetnim ćvijećem. Uljepšavanja na ostalim su skverovima i parkovima u radu. Kanalizacioni radovi. Svima gradjanskim poduzetnicima i inštalaterima, koji su se ranije bavili izvodjenjem kanalizacije po kučama, zabranjeno je do dalje naredbe izvadjanje ovakvih poslova. Sva razjašnjenja u torne pogledu podjeljuje uprava vodovoda i kanalizacije u Ljubičinoj ulici u zgradi bivše direkcije vodovoda. Prodaja životnih namirnica. U posljednje vrijeme poskupile su neke životne namirnice u Beogradu. Doznali smo, da je poskupljivanje namirnica nastalo uslijed toga, što neki nesavjesni špekulanti još v a n grada odkupljuju od seljaka namirnice i preprodaju ih poslije gradjanima za skupe pare. Pošto je redarstvo zabranilo svojorn ranijom naredbom kupovanje namirnica van grada, a seljanke smiju prodavati samo na pijaci, s toga se upozorava gradjanstvo, da se ne ogrješi o ovu naredbu, čime će iskusiti tešku kaznu. Izvještaji o ratnim zarobljenicima. Na više pitanja kome se treba obratiti za izvještaje o ratnirn zarobljenicirna, obavještavaju se interesovani: da molbe za izvještaje o pojediniin zarobljenicima treba upućivati isključivo na adresu : Gemeinsames Zentralnachweisebureau vom Roten Kreuze Auskunftsstelte fiir Kriegsgefangene, Wien I Fischkof 3. Izvještaji se takodjer mogu dobiti i preko uredništva ovoga lista, i to i s k 1 j učivo od 4do 5 sati poslije podne. Čuvajte se varalica. Svakodnevno se čuje po koja žalba protivu varalica, koji naročito od manje intelegentnijih Ijudi mame novac pod raznim izgovorima da će im izraditi oslobodjenje interniranih ili zarobljenih rodjaka; da če kod merodavnih učiniti potrebne korake, da im se naknadi šteta, koju su u ratu pretrpeli, ili, još štogod u ovom smislu.

Skrećemo pažnju gradjanstvu, da se Iično uvijek obraća za ovakve stvari nadležnoj vlasti, gdje će dobiti uvijek b e s p 1 a t n o sve izvještaje. Prodaja ribe. Skoro svakog dana može se dobiti svježa riba na velikoj pijaci srazmjerno po vrlo niskoj cijeni. Ko bi želio ribu kupiti na samoj obali, može za to dobiti dozvolu od predsjedništva redarstva, kome se treba za istu i obratiti.

Norodna priuredo. Rudarstuo u Bosnl-Herzesoulnl. VI. Važne opreme pri rudarstvu i lirnicama. Pri rudarstvu solnog taloga u T u z1 i izbušeno je s uspjehom jedno stišnjeno okno i osposobljeno za dalje izmrkavanje solnog taloga. Za električno je pokretanje svih bušenja bunarskih namješten automatski aparat za spajanje. Proširenje soline u K r e k i preduzeto je sa pet novih sudova. Poslije dovršenja ovog đozidjavanja, biće solnik S u m i n h a n napušten, koji ne radi dobro. Upotreba loženja sitnim ugljenom u Kreki pokazala se kao dobra. Radnička kolona proširena je sa dva nadzornika i dva doma za radnike Sudovi za vodu ugljenog rudarstva Kreka pojačani su sa novim šmrkovima jedan za 2 m 3 za jednu minutu i 70 m iznisa visine, 3 za svaki P/ s m’ i 120 m. Kod ugljenih je prostojenja u Zenici preduzet radi otvaranja oba za gradivo vrijedeća položena sloja i odbaeenog dijela glavnog sloja, rad na glavnom oknu, ( koji je u dubini od 97 m. dospio do položenog sloja od 4 m debljine. Mašinsko postrojenje za bušenje prošireno je postrojenjem jednog kompresora za 12 m* vazduha u minutu. Kod ugljenih postrojenja u Brezi postavljen je radi primjcnc mašinskog bušenja jedan vazdušni kompresor za 5.5 | m 3 , a kod željeznog rudnika u V a r eš u takav od 26 m 3 vazđuha u minutu. Da- | lje je kod postrojenja u Brezi sagradjeno 12 radničkih domova za po 12 porođica i jedan činovnički dom. Rudnik K a k a n j dobio je treći vode- I ni-cijevni kazan od 300 m* površine loženja i 11 atm.. napona sa pregrijevanjem. Kod željezno rafinerijskih postrojenja j u Zenici sagradjena je nova pruga sa električnom vučom i prcdata je prometu. VII. Traženje i geološko ispitivanje. Od strane države tražen ugalj u Kamengradu blizu Senjskog Mosta, gdje je utvrdjeno da ima bogatih ugljenili rudnika, tako isto kod Blagaja u blizini Mostara i Šljivovice kod Foče. Ispitivanje o nahodjenu uglja kod P o d k r a j a blizu L i v n a produženo je j sa uspjehom. Od strane je rudarskog društva ,.Bosna“ uzeto okno u Srebrnici radi ispitivanja tamošnjih oiovno-cin- i kanih hodnika. Uslijed nastupjelih ratnih j dogadjaja morao se obustaviti rad na oknu u drugoj polovini godine. Geološka snimanja produžena su. koiilco su to prilike đozvoljavale. na sjeverozapadnom dijelu zemlje. Izrada i štampanje trećcg lista geološke karte u srazmjeri 1:200.000, od koje su do sad izašli listovi S a r a j e v a i T u z 1 e, moralo se na žalost ođložiti do obnavljanja mirnodobtiih prilika. VIII. Privrjedni nspjesi rndnika, koji se nalaze u zemaljskom radu. Solna okna kod T u z 1 e. Od proizvedenih 1,577.248 hl. slane vode ustupljeno je 817.798 hl. solnirn oknima i 761.164 hl. amoniiak-sodnoj tvornici u Lukavcu. Iz j količine solne vode, koja je ustupljena sol- : niin oknima, proizvedeno je 183.206 q. sitne i soli, 54 457 q. krupne soli i 334 q. briketa, svega 237.997 q. soli za jelo, 16.056 q. stoćne soli i 3236 q. kamene soli. Prosječni uspjeh od sloja i radnika iznio je 3.54 (—0. II.) q. soli, srednji dobitak K 281 (K 0.06) od sloja. Rudnik Kreka. Ovaj je rudnik sa 617 radnika proizveo 2,985.755 (—297.809)

— ■" q. ugljs. Prosječni uspjeh od čovjeka i sloja iznosi 15.04 (—3-47) q., prosječni uspjeh jednog kopača od sloja K 4.62 (—K 0.58),a jednog radnika u opšte K 3.49 (—K 0.26), Rudnik Zenica. Sa617 radnika iskopano je 1,633.100 (—213.000) q. uglja. Prosječni uspjeh od čovjeka i sloja iznio je 9.21 (—0.85) q., prosječna zarada jednog kopača od sloja K 4.13 (—0.15), jednog radnika u opšte K 2.99 (—0.01) od sloju. Rudnik K a k a n j. Ovdje je u izvještajnoj godini proizvedeno uglja za 664 radenika 1,853.454 (267.156) q. Prosječna zarada od čovjeka i sloja iznosila je 10.10 (0.324) q., prosječna zarada jednog kopača K 4.96 (00.4) radnika u opšte K 2.83 (K 0.06) od sloja. Rudnik Banja Luka proizveo je sa 58 radenika 171.807 (32.93) uglja. Prosječna zarada od 1 čovjeka i sloja iznosila je 10.53 (2.05) q., prosječna zarada jednog kopača K 4.20 (0.55), radenika u opšte K 3.27 (K 0.33) od sloja. Rudnik Breza sa 382 radenika proizveo je 1,182.910 (19.890) q. uglja. Prosječna zarada od čovjeka i sloja iznosila je 10.11 (0.73) q. prosječna zarada jednog kopača K 4.35 (K 0.06), radenika u opšte K 2.37 (K .03) od sloja. Rudnik Vareš. Rudarstvo je dalo 1, 788.301 (— 403.013) q. Željezne rude, na sopstvene velike peći utrošenoje 914.308 q., 677.870 q. otpravljeno je preko Broda i Metkovića. Broj rudničkih radnika bio je 514, čija je prosječna zarada od sloja bila K 3.45 (K 0.13). Obe velike peći proizvele su 440.780 (— 95.090) sirovog željeza, od ovoga 282.278 bijelog željeza i 1 558.502 q livenog željeza. U livnicama je izradjeno 48.274 (— 15.694) q. livene robe. Svega je u rudniku Vareš bilo zaposleno 1038 radnika. Prosječna zarada od čovjeka i sloja iznosila je K 3.43 (-|- 0.08). Rudarsko društvo „Bosna“ izradilo je 41.200 q. manganske rude i 211 q. chromske rude, što je sve isključivo u monarhiji utrošeno. Nadnice kod ovog rudnika iznosile su prosječno K 22.21 (—{— 0.03). Bilanee austnjsklli banaka. K. B. Beč, 17. marta. Union-Banka. Bilanz za 1915. pokazuje bruto dohodak od 11,452.947 Uruna. Čista dobit iznosi 6,774.453 k. a isplatiti će se dividenda od 7 >/ 2 °/o jli 30 k. prema 20. k od prošle godine. K. 529.457 preina k 357.800 prošle godine unose se u nov račun. Sveopšta prometna banka. Glavna je skupština zaključila dividendu od 18 K prema 14 K prošle godine. K 539.679 biće prenijeti na konto gubitaka u god. 1916. Dalje je primljen predlog, da ee dionička glavnica povisi od 50.4 milijuna na 60.2 milijuna kruna. Austrijska hipotekarna banka. Glavna skupština je zaključlla diviđendu od 12 kruna, kao i prošle godine. lndustrija ulja. * Glavna skupština Društva za industriju ulja, zaključila je dividendu ud 80 prema 50 kruna prošle godine. Dynamit Nobel A. G. Upravni odbor ovoga društva je zaključio za god. 1915. dividendu od 120 k prema 100 k za prošlu godinu, a 1,062.629 k prenese na nov račun. Ugarska eskomptna banka. Budimpešta, 17. marta. Bilanz ugarske eskompte i mjenjačke banke pokazuje zaključno prošlogodišnji iznos u bruto dobitku od 9,,377.202 krune. Čista dobit iznosi 5,138.188 K prema 4,022.343 u prošloj goditii. Uprava je zaključila dividendu od 28 Kruna prema 22 za prošlu godinu. lzvještaj bećke burze. K. B, Beč, 17. marta. Povoljno raspoloženje, koje je do sada privatni saobraćaj burze označavao, prenjeto je uslijed nesmanjenog shvatanja opšteg položaja, i na današnju trgovinu, koje se svakako samo u početnom stadiumu nešto kolebale, ali i u daljem toku, izjašnjeno u neopaženo smanjenom obrtu, bila je vrlo čvrstog držanja. Izmedju papira, koji su

najviše opaženi, prlpadali su željezničkim, petroleumskim a pojedine transportnim udje» lima. Pitalo se za državni fond. Budlmpeštanska burza. K. B. Budimpešta 17. marta. I danas se je razvilo vrlo živahno poslovanje uz čvrstu tendenđju. Pojedine lokalne vrijednote trgovale su se uz znatno porasle tečajeve. Živahan j$, takodjer bio interes za dionice ugarske kreditne banke, komercialne banke te ugarske banke i trgovačkog dioničkog društva. Berlinska burza. Berlin, 17, marta. Poslovanje nije bilo osobito živahno, no tendencija je bila obzirom na povoljan tečaj subskribuje ratnog zajma čvrsto. Njemački zajmovi su se održali.

Razne uijesti. Vojvoda Ilija Plamenac. Kao što smo prije nekoliko dana javili, umro je na Cetinju nekadanji crnogorski ministar vojni serdar Ilija Plamenac. Plamenac je desetina godina igrao u Crnoj Gori veliku ulogu, njega su tamo ubrojavali u najvidjenije ličnosti. Rodjen je u Boljevcu, u Crnoj Gori, 1821. godine, bilo mu je dakle 95 godina (a ne 102 kao što su neki bečki listovi javili). Još kao dijete on je došao na cetinjski dvor, na kome je tada vladao vladika Petar II. Mladi llija spremao se za svještenički čin i posvećen je bio za sveštenika. Kroz dugi niz godina on je i vršio svešteničku dužnost, zbog tega su ga u Crnoj Gori i zvali „pop Ilija“. Tada je Crna Gora bila u neprekidnom ratu s Turcima. Mladi pop llija latio se handžara i stupio je u redove branilaca otadž- j bine. Godine 1852. on je učestvovao u borbama protivu Omer paše i odlikovao se 1 hrabrošču. I godine 1862. borio se on protivu Turaka i tada je naimenovan od kneza Nikole za vojvodu i serdara. Od tog vremena knez Nikola je vrlo često slao Plamenca u diplomatskim misijama na stranu, j u Carigrad, Petrograd, Beč i Berlin. Na tom putovanju oa se mnogom čemu naučio, što je poslije iskoristio u Crnoj Gori. Tako je on ustrojio potpuno crnogorsku vojsku. Kad je 1875. godine buknuo ustanak u Hercegovini, Plamenac je naimenovan za ministra . vojnog, u ratu 1876. on je bio pridodat zapovjedniku južne vojske Boži P e t r ov i ć u i odlikovao se u borbama protivu Derviš paše. Kada je poslije rata putovao knez Nikola u Carigrad, pratio ga je na tom putu Plamenac i bio je tamo gost sultana Abdul Hamida. Posljednjih godina živio je sasvim povučeno. < Kako putuju kraljevi entente. Jedan talijanski pisac Alessandro Fiaschi zna ovo tačno da opiše. Engleski kralj putuje u jednom ugodnom sa potpunim sjajem udešenom vozu, u kome je sve do sitnica pripremljeno već mnogo dana prije početka putovanja. Kola za pušenje u vozu, vjerna su slika sobe za pušenje jednog najotmenijeg londonskog kluba. Soba za posjetu, spavača soba i soba za oblačenje sve naravno predvidjeno sa električnim osvjetlenjem, sa najmodernijim zagrijevanjem i električnim penjalicama, pobudjuje misao, da se nalazite u Windzoru. Kraljičina soba je tačna slika jedne povjerljive sobe za gospoje u Buckingham-palati. Da bi kravljev voz imao slobodan put, uvijek 1 na 15 minuta prije njega putuje jedan brzi voz. Kađ putuje ruski car onda su i dvor i ministri, vojne i sudske vlasti u velikoin uzbudjenju : jedan nepredvidjeni sudar na putu, inože za činovnike Sibirije biti od velikog značaja. Carev voz je pravo čudo. Kraljevi su, kao što je poznato Ijubilelji vožnje na automobilu. Najžudnije se odaje ovome sportu talijanski kraljevski par. Prvi carski putnik na autu, bio je ruski car; njemu je slijedio od krunisanih glava kralj Edvard VII. i car Wilheiin II,; posljednji je na industriju. živo uticao. Talijanski kralj i njegova niati proputovali su autom uzduž i poprijeko gotovo cijelu Italiju, i kako su većinom putovali kao nepoznati, kažnjeni su više puta zbog prekoračenja j redarstvenih propisa.

Poznata su duga putovanja kraljice Margarite na autu. Ona je putovala na svome autu ,Sperber“ — u jedanput 5000 klm. i došla je do Amsterdama. Ruski c a r voli pri autovožnji, da je što veća brzina, dok s u 11 a n postupa po poslovici: ko lagano putuje dodje na posljetku takodjer do ctlja. Umrli belgijski kraljLeopold, volio je pri putovanju automobilom uopšte uspavljujuće lagano njihanje, ali primjeti li da ga na putu neko hoće da prestigne, zapovjedio bio on šoferu da vozi ,punom parom". On nije htio da guta prašinu, koju je drugi uskomješao. Proćerdana crkva. U Astralianu se jednog dana pojavio na obali Volge, gdje se obično nalaze posrednici i agenti velikih brodarskih i ribarskih društava, jcdan kaludjer I glasno je pitao lijevo i desno: Pravoslavni hrišćani, tko bi od vas hti da kupi jednu ploveću crkvu? „Nije skupa!“ U prvi mah svi su mislili, da je to jedan od bezbrojnih ,,bjesoinučnika“, koji u svetoj Rusiji svojim proricanjima zadaju strah i trepet. Dokle su se mnogi već počeli da sklanjaju, odpočne jedan od posrednika više od šale razgovor sa kaludjerom, koji prijatelj ,,Riječi“ ovako saopštava ; „Kakva li je to crkva, oče koju vi nudite ?“ „Ploveća crkva svetoga Nikolaja !“ bio je odgovor. ,,Pa ko je prodaje ? Da li će se ona prodavati javnim nadmetanjem, ili nju prodaje konsistorija? To nije za nas, i suviše dugo traje. ,,K$ govorl o Javnom nadmetanju i o konsistoriji? Sam episkop Filaret prodaje crkvu. On me je ovamo poslao, da nadjein kupca.“ Sad je posrednik vidio, da pred njim ne stoji bjesomučnik, nego možda kakav dobar posao. Odmah je otišao sa kaludjerom episkopu Filaretu od Astrahana. Duhovni glavar mu je odmah bez ikakva okolišanja ponudio na ogromnom splavu ploveću crkvu koja je prije nekoliko godina skupljanjem priloga po cijeloj Rusiji načinjena, da bi se ribarima, koji se duže vreme bave na utoku Volge po raznim utočicama, omogućilo da ovako putujuću crkvu posjećuju. Ova crkva na splavu vrlo je malo donosila prihoda episkopu, medjutim je imao dosta izdataka oko izdržavanja crkvene posluge. Stoga se on riješio da svrši stim rdjavim posloin. Kako je on ovu prilično nečasnu trgovinu vrlo brzo svršio, ostavio je kupcu crkvu za 3500 do 4000 rubalja. Već poslije pet dana crkva je bila preprodata sa dobitkom od 1000 rubaija. Drugi posrednici čupali su sebi kose što su tako lijep posao propustili. Za episkopa, koji je crkvu proćerdao ,,kao kakvo staro gvoždje ili samovar", izgleda da će stvar ova imati izvjesnih posljedica — bar je naredjena istraga, s kakvim pak svršetkom, to se u Rusiji ne može nikad u napred predviditi. General Bohm-Ermoli za karpatska sela. General konjištva B o h m-E r m o 1 i poslao je zemaljskoj komisiji za podizanje porušenih karpatskih sela 20.000 kruna iz prihoda kino-pozorišta druge vojske. Pošiljka propraćena ovim pismom: ,,C. i. k. druga vojska, koja je kako s jeseni 1914. tako i zimi i s proljeća 1915. u krvavim borbama s uspjchom branila Karpate, želi da učestvuje u podizanju porusenih karpatskih sela. U tu celj ja šaljem 20.000 kruna, koji potiču iz prihoda postavljenog kino-pozorišta u drugoj vojsci. B 6 h m-E r m o I i, general konjaništva. Miere protivu „zabušača'* voine dužnostL Milanski Iistovj objavili su jedan raspis, kojim se dovodi u red oslobodjenje od vojne dužnosti. Raspisom se hoće da spriječi, da se sposobni za vojnu dužnost ne zadržavaju u mobilisanim radnjama, ako oni nisu neophodno potrebni, i r^ržanje radnje. Za nesposobne raspis opredeljuje strogi nadzor i ljekarski pregled svake četvrt godine, da bi se na taj način osujetiia svaka zloupotreba. Svi iistovi saglasno livale ovaj raspis.

CEriTRALfl: BEČ FILIALE: Aussigc. E„ Bieiitz - Bioln, Bodenbucii,. Bozen, Briin, Budupest, Budu/eis, Czernou/itz, Drohoiiiicz, FriedekMistek, Gruz, Innsbruck, Jdgerndorf, Karlsbađ, Kiagenfurt, Krakau, Lemberg, Mdhr-Ostrau, Marienbad, Mercn, Osterr-Hou/osieiitca, Pardubitz, Pilsen, Prag, ProBnitz, Przemysl, Salzburg, Staaislau, Tt. Piilten, Tarnopol, Tarnou/, Tepiitz, Teschen, Tetschen, Villacb, U/r.-Heustadt, Zagreb und Zwittau. FILIALE U mOZEMSTUU: Carigrad i Smyrna. DiOKlĆKA GLAVHICD 150 MILljpNA. REZERVE 49 MILIONA KRUHA.

Ekspozitura Wiener Bank Vereina

otpočela je 15. tnarta svoj rad u Beošradu i zanima se svim transaKcijama, kcje spadaju u bankarsku struku.

KUPUJE I PRODAJE UALUTE I DEUIZE. URŠI TRGOUAĆKE POSLĐUE SA R0B0I1 SVAKE URSTE

isplate u monurhlji kuo i u državama s kojima je u savezu isto tako u neutialnim državama, pod najpovolnijim uslovimo. PRirtA ULOŠKE SiA STEDtlJU.

Beograd, Kneza-A4ihajla ulica br. 38.