Beogradske novine

I il • c I:

dnevno a jutro, ponedjeijkom pmsfije pvams

Prodije sc: a Beugrado I ■ krajevlma aposjednutlm od carsko I kraIjevskih četa po cljesl od ■ Hrvatskoj-Slavonljl, BosniMercegovlnl ! Dalmacfli po cljeni *4 Irvan ovof podruCJa . . .

6h

8 h 12 h

1

Oglad po clJenikM.

Pretplau; xa 1 mjeaec u Beogntta 1 a krajevima raposjednatua od carsko i kraHrvskih Ceta K I-C# u llrvatakoj-Slavoniji, BoattHercagovtai i Daimadji K M* izraa ovog podraCJa . . . K $•—

UrcdnUtv*: BHOORAD, Voka Karadžlća nL I«. Tetefoo hroj 67. - Uprav«. primanje oglasa I pretplate: Kneza Mihajla nl. hraj H. Telefoa ttroj B

Godina II.

Propali ruski naleti u jugo-istočnoj Gallciji. — Lloyd George engleski ministar vojni.

RATNI IZV3ESTADI. izvještaj austro-ugarskog generalnog stožera. K. B. Beč, 7. jnla. j lz novinskog odsjeka austro-ugar‘•!u>g glavnog vojnog stana od 7. jula 1'jU). Rusko bojište: U Bukovini su naše čete jučer u us;>ješnim borbama zadobili 500 zarobJienika i 4 inašinske puške. U jugoistočnoj Galiciji izmedju Dolatyna i doinobranski pukovi u hrabrom otpoS a d z a \v k e suzbili su naši alpinski ru mnogobrojna ruska nadiranja. Da! i, sjeverno odatle do predjela od K oi i ; >ložaj je neproinijenjen i bez osobili ; ogadjaja. C. i kr. čete, koje se na li Strypa, sjeverno od Kolki :*_! niičući bore već 4 sedmice protiv ii i Jo pet puta jače narasle neprijateljsi sile. dobiše jučer zapovjest, da po\ ..i.n svoje dvogubo obuhvaćene prednjs iinije. Potpomognuta učešćem njeinačkih trupa zapadno od Kolki i požrtvovnim držanjem poljske legije, dv.) se kretanje izvelo bez uznemiravuii.ia protivnika. Kod austro-ugarskih ćcia sjevero-istočno od Baranovic/;i prošao je jučeranji dan na iniru. Ncprijatelj je prilikom svojih posljednjiii iiasrtaja protiv tamošnjih saveznićklh položaja pretrpio neobično teškc t'.bitke. U predjelu izvora I k \v e pucao je neprijatelj topništvom na našc p.iljske bolnice, i ako su ove bile vidno kao takve obilježene. Ako se ovaki. medjunarodnom pravu protivni ućiiii ponove, mi ćemo upraviti naše topove na samostan Novo-Poczaj c v, koji leži u tom prostoru i koji sm:> za cijelo vrijeme skoro jednogociišnjo opsade brižno i s pijetetoin štedjcli. Tnlijansko bojište: IJ odsjeku od Doberdoba opet ■. oživjela topnička djelatnost. Istočno J S e I c a došlo je i do pješadijskih i -ba, koje su se svršile potpunim o<ii avanjem položaja naših četa. Jugoi.. očao od Suganske doline napad iu vrlo jake talijanske sile naš front ....le-.Iiu Cima Dioci i Monte Ze1) i o. Neprijatelj je svuda, djeloinično li borbi prsa u prsa. odbijen. .Iiigo-istočno bojište: Nepromijenjeno. Zamjenik glavara generalnog stoiera pl. HOfer, pođmaršal.

Izvještaj njemačkog vojnog vodstva. K. B. Berlin, 6. juli. Zapaduo bojište: Od morske obale do potoka A n c r e pojačavala se s vremena na vrijeme topnička djelatuost; inače nije bilo nikakve promjene. Izmedju potoka A n c r e i S o m m e a tako isto južno od nje trajala je borba i dalje. Neznatni napretci engleski kod T h i e p v a 1 a izravnati su protivnapadom. U jednoj istaknutoj rovovskoj masi dalje prema jugu pošlo im je za rukom da se učvrste. Zaseok H e m u dolini S o m m e mi smo napustili. Francusi su uzeli B e 11 o y u dolini S o m m e. Oko E s t r e e s nema borbe. Francuski napadi plinom propali su, bez ikakvog uspjeha. LI predjelu A isne pokušao je neprijatelj uzaludno jedan napad u uskom frontu južno od Villea u x - B o i s, koji ga je stao ozbiljnih gubitaka. Lijevo od Maase bilo je manjih ali za nas povoljnih pješadijskih borbi. Desno od rijeke odbijeni su neprijateljevi nasrtaji u šumi jugo-zapadno od tvrdjave V a u x, Kod Dainloupa vode se borbe. U predjelu tvrdjave T h i a u m o n t imali smo prekjuče 271 zarobljenika. Kod Chaz e 11 e s istočno od N e u v i 11 e vratilo se jedno njemačko izvidničko odjeljenje sa 31 zarobljenikom i mnogobrojnim plijenom. Jugo-zapadno od Cambrai-a napala je juče u jutru jedna neprijateljska letilica iz dosta niske visine bombama bolnički voz, koji je stajao; 6 ranjenih je poginulo. Istočno bojište: Vojska maršala pl. H i n d e n b u r g a: Jugo-istočno od R i g e a tako isto i na mnogim nijeslima fronta izmedju Postawy i Wischnjew bilo je i daljih ruskih djelimičnih napada, koji su odbijeni. Jugo-istočno od R i g e izvršenim protiv napadom zarobljeno je 50 neprijateljskih vojnika. Vojska maršala princa L e o p o 1 d a Bavarskog: Borba, koja je naročito bila žestoka istočno od G r o d i š t a i južno od D a r o v a, ispala je svuda u našu korist. Gubici su Rusa biii vrlo znatni. Vojska generala pl. Linsingena: Borbe kod Kostiuchnowke, u predjelu Kolki, nijesu još okončane. Vojska generala pl. B o t h m e r a: Na odsjeku fronte Barysz odbrana je, pošto je suzbijeno njekoliko neprijateljevih napada, premještena djelimično u odsjek K o r o p i e s. Ruska se navala često puta slomila o njemačke linije s

obeju strana C h oc i m i r z a, jugo-istočno od T1 u m a c z a. Balkansko bojište: Stanje nepromijenjeno. Vrivjvno vojno vodstvo. izvještaj turskog glavnog stana. K- B. Carigrad, 7. jula. Irakško bojlšte: Ništa novoga. Kavkaško bojište: Na desnom krilu, izuzimajući čarke medju patrolama, ništa važnog. U centru lokalne borbe i sudari patroke izmedju patrolama, ništa važnog. U cantru lokalne borbe i sudari patrola. U odsjeku Coruk povratilc su naše čete protivnapadom jedan vis na položajima što se protežu ka zapadu, koji je neprijatelj bio uspjeo da zauzme. Gonili smo neprijatelja u njegove poIožaje i zauzesmo nješto terena. U odsjeku prema moru sjeverno od Coruka odbili smo lako neprijateljeve pokušaje prepada i zaplijenisiuo mašinske puške. Na lijevom krilu ponavljao jc neprijatelj svoje uobičajene napade. U toku borbi što su se ovdje razvile, digli sino u vazduh jedan neprijateljski top i jedan depo municije. U vodaina oko S m i r n e pucali su neprijateljski brodovi bezuspješno na obalu, pa se potom povukoše. Jedau francuski brod koji služi kao baza letilicama pojavio se jc ispred Haife i pustio da se nzdigmi dvije letilice; jedna od njih pala je u more. Lctača i vodju spasla je druga letilica. dok smo ini letilicu što je pala u vodu a nije se povrijedila, izvukli na obalu. Ovom prilikom padoše nam u ruke bombe I municija za mašinsku pušku, što je bila na letilici.

Ensiesko-francuska ofenziva. Izvještaj francuskog glavnog stožera od 6. .iula, 3 sata po podne: Sjeverno c»d S o m m e izvršena su u tolcu noći nekolika mjesna preduzeća. Njemački protiv napad zauzeo je dvije manje šume, jedan kilometar sjeverno od H e in a. Francuzi su zauzeli jednu drugu šumu na sjever’noj ivici istog scla. .lužno od S o m m c prošla je noć na većem dijelu fronta u miru. Njemački protiv napad na B e 11 o y lako je odbijen. Boj topova, koje su Francuzi zaplijeniii iznosi 76. mašinskib pušaka nekoliko stotina. Na obim obalama Maase nije bilo nikakvih pješačkih preduzeća. Nijemci su obasipali vatrom drugu francusku liniju u phedjelu C h a 11 a n c o u r t a. Prilično žestoke topnićke borbe u odsjeku F 1 e u r y i šume F u m i n. Nijemci su uzeli naročito na oko katedralnu crkvu V e r d u n a, noćas su pokušali da je pogode teškinr granatama. Jedan francuski dalekosežni top rastjerao je nepHjateljske provijantske vozove u predjelu Heudicourta,. sjevero-istočno od St. Mihiela. U Elsasu

je jedno francusko odjeljenje prodrlo u njemačke rovove u predjelu Burnhaupta i našli su ih pune lješeva. 11 sati noću: Na obiin stranama Som] m e pokušao je neprijatelj juče da podje protivu oba krajnja krila francuskog odsjeka. Sjeverno od S o m m e slomljeno je našom vatrom nekoliko njemačkih prUtiv napada, koji su bili u toku dana upravljeni protivu naših linija sjeverno od sela H ema; neprjatelj ni.ie imao nikakva uspjelia. Imali smo zarobljenika. Južno od S o m me zadržani su protiv napadi, koji su preduzeti od Rerny-en-SanteTre protivu naših položaja izmedju E s t r e e s a i B c 11 o y. Neprijatelj nije mogao napredovati. U tom predjelu su N 1 j e m c i prej trpili velike gubitke. Dvj.ie su čete sjeveroJ zapadno od B e r n y dopale izmcdju naših j mašinskih pnšaka i potpuno su uništene. Na lijevoj obali M a a s e traje boTbena djelatnost u odsjeku C li a 11 a n c o u r t. Na desnoj obab neprijatelj je obasipao vatroin šuinu F u m i n, bateriju D a m 1 o u p i L a L a u f e e. Sjeverno od L a m o rville naša je topnička vatra bacila u vazduli njemačko postrojenje za municiju. Vazdušne borbe. Noću na 6. jula baeala je jcdna naša cskadrila bombe na žeIjezničku prugu H a m - N e s 1 e. U stanicama H a m i V o y e n n e s izbili su požari. Pruga je na innogim mjestima pokvarena, Engleski izvještaj od 7. jula. Zvanično se javlja: Kod Thiepoaka smo opet uapredovali 1 imali smo izvjcstan broj zarobljenika. Južno od La Basse kanala preduzeli smo, pod zaštitom plinskih oblaka i dima, uspješne prepade na nepTijateljsku frontnu liniju. Na jednom mjestu imali smo 40 zarobljenika i zaplijenili smo jedan rovovski mužar i jednu mašinsku pušku. Dalje smo preduzcli uspješni prepad na neprijateljske saobraćajne rovove zapadno od H u 11 u c h a, Tazorili smo jedno smjestište za mašinske puške, ubili smo mnoge Nijemce i đobili zarobijenike. ,,Times“ o značaju ofenzive. K. B. London, 7. jula. „Times" piše: Mi ne treba da očekujemo, da se spisak osvojenih sela svakog dana povečava. Napredovanja, kakva su bila pri navali u početku ofenzive, sad nisu vjerovatna. Nama je sada manje stalo do zadobivanja prostora, nego da neprijatelja što više umanjimo. Moramo se sviknuti, da dalje odsjeke rata sačekujemp mirnom strpeljivošću i povjerenjem, kao što su to Francuzi kod Verduna pokazali. Saradnja saveznika zahvata mnogo dalje preko zapadnog fronta. Na svima frontovima rat postaje sve žešći, cijena prodiranja viša a gubitci teži, da se zvijezda saveznika svtida postepeno penje. Mala vrijednost engleskc vojske. (Naročitl brzojav .Beogradsklh Novina*). Berlin, 7. jula. U njemačklm se listovima piše: E n g I e s k a v o j s k a je pri sadanjim napadirna ispoljila izvanredno malu ofenzivnu vrijednost,

što se već i od strane mnogih aeutraJnih, Englezima naklonjenim novinama utvrdilo. Svi dobici zadobijeni dosadašnjim englesko-francuskom ofenzivoin imaju se pripisati francuskim četama, jer se sjeverno od S o m m e. gdje se engleske čete bore nije ništa postigio. S t o g a se u francuskim listovima već sada traži, da i Englezi idu naporedo sa Francuzlma. Manifest francuskili socijalista. (Naročltl brzojav „Beogradskih Novlna*). 2eneva, 7. jula. Manjina francuske socijalističke stranke napisala je jedan vatren inanifest, kojim hoče da otvori oči zabludjelom francuskom narodu. Maniiest napada nepošteno i samoživo poslovanje večinc parlamenta čijc držanje naziva sudbonosnim za narod i narodne interese. Manifest napada i većinu socijalističke stranke, koja svoje držanje pokušava da opravda time, što veli, da je dužnost svili gradjana da obezbijede odbranu „napadnutog" naroda. Manifest na ovo odgovara, da francuski socijalisti sami sebe varaju, ako vladu od onoga trenutka pornažu, u kome rat prestaje da ima ofenzivni karakter. Ako Njemačka odustane od namjere, da anektira francusko zemljište! prestaje rat, da važi kao defen/-ivan i preokreće se u ofenzivan. Sve više se rat sila sporazuma ispoljava ti borbu o prevlast. Francuska vlada je zabranila rasturanje matiifesta. Joi o poslljednjlm borbom« no folljnnsHoi frontf. K- B. Beč, 7. jula. Iz glavnog stana za ratnu štarapu javlja se: 27. o. mj. upravili su Talijani ogorčen napad na naše položaje na odsjeku P1 o e kk e n pošto je prethodno neprijateljsko topništvo bilo razorilo dijelove naših prijeprečnih sredstava a bukvalno izoralo na mnogim mjestima naše položaje. Oko deset sati prije podne podjoše Talijani u jačini od njekih šest četa na juriš prema Freikofel-u, a u podjednakoj jačini i prema Velikom P a 1 u. U prkos našoj najogorčenijoj pješačkoj i mitraljeskoj vatri, pošio je protivniku za rukom da prodre u one položaje, koje je bio potpuno razorio svojim topništvom. Na Velikom Palu naše pričuve ubrzo podjoše na protivnapad i izbaciše neprijateija potpuno tz položaja; naše su čete pošie s pjesmom na juriš i borile su se do u veče prsa u prsa s neprijateljem, koji ovdje nije pokušavao nov napad, već je semo jakoin topničkom vatrom spriječavao naše da prije mraka isprave razorene položaje. Na Freikofelu je neprljatelj, koji je bio prodro u naše rovove, takodje izbačen iz njlh poslije borbe prsa u prsa. U jedanajest sati ponovio je neprijatelj napad, udvostručivši ga u dvanajest, a u l 130 sati počeo ga je iznova vršlti. Svi ti napadi odbijeni našom pješačkorn, mitraljeskom i topničkom vatrom, a mjestimično su naše pričuve izbacile protivnapadom neprijatelja iz položaja, nanijevši niu ozbiljne gubitke. Na taj su način naše čete odbile č e t i r i nadmočna neprijateljska napad 3 .

Podlistak. C 1 ■■ ■ ■' Poufjest srpskos pozorlšto. Pt vi upravitelj Gjorgje M a 1 e t i ć, Loji niie harrnonirao sa glumcima, jer ov nijesu voljeli disciplinu, ostao je u pozoištu samo jednu sezonu. Njega je zamijcnio Milan S i m i ć vrlo populatan i! artističkim krugovima. Ali on nije bio dobre sreće što se tiče financijskcg uspjeha. Narodno Pozorište prve dvijo godine pokazuje markantnu gradaci.'.; u opštoj djelatnosti; od kraja 187J. god. pokazuje se medjutim opadanje, i to ide sve do jula 1873. god., Icaća se pozorište zatvara zbog teškib finj’ncijskih prilika, a otvara se pono\ c tek poslije deset mjeseca pauze. .loš jednom je pozorište moralo biti zalvireno, godine 1876. zbog srpskoluukog rata, i nije radilo za sve vrijerro trajanja toga rata. Dok smo govorili, u prvom dijelu ovo kratke povjesnice, o prilikama, Loj'' su prethodile podizanju stalnog poM-iišta, nije moglo biti rijeći o njeki' i perijodinta, koje bi stvarale naročitc. markantnije epohe u razviću srpskc pozorišne uinjetnosti. Te prve deceuije dale su njekoliko jakih draliialičara i valjanih glumaca; ali u njiniu i>ozorišni život nije pokazivao sisterr r.tičnosti i neprestanog logičnog razvića. Rad na podizanju srpskog poZM.iiia bio je isprekidan raznim uzroclr..a, umjetnićkim kao i drugim, koji ivijesu imali nikakve unutarnje veze sa pozorištem, pošto je k u 11 u r n i i IAOt $rba tada n svemu bio

podložan političkim prilikam a. Tek po obrazovanju stalnog pozorišta inože se govoriti o sistematskom razviću srpske dramatske umjetnosti i o dtihu koji je vladao pozorištem. Pokušaćemo da u nekoliko opštih poteza damo karakteristiku pojedinih epoha. Doba sedamdesetih i osamdesetih godina prošloga vijeka predstavlja lijepu romantiku u životu srpskoga pozorišta. Ideološki duh, koji se izražavao u opštim tendencijama toga vremena, ogleda se i ti pozorištu pod upravom prva dva direktora, o kojima smo već govorili, a naročito pod direkcijom trećega Milorada Š a p č an i n a, istaknutog lirskog pjesnika i pripovijedača. Kao opšta karakteristika tadašnje pozorišne umjetnosti, može se istaći: sentimentalan duh u drami, romantika u repertoiru, patos u glumi. Ne može se defenitivno reči, koji je pisac i koga doba imao tada naročitog uticaja na srpske dramatičare. Dok su jedni stajali pod uticajem magjarskih i njemačkih pisaca toga vremena, dotle je Jovan Sterija P op o v i ć, na primjer, bio pod uticajem i Schakespeare-a i Moliera. Medjutim, vrijedno je napomenuti, da se u to vrijeme isfiće iz grupe srpskih dramskih pisaca, počevši d apiše u malo realnijem pravcu, Kosta T r i f k o v i ć, iz Novoga Sada, koji stvara srpsku društvenu komediju, u malom obimu ali dobro iziadjenu. Tada se javlja i drugi, možda najbolji srpski dramatičar, dr. Laza Kostić (sa tragedijama „Maksim Crnojević" i „Pera Šegedinac"), Icoji se docnije ističe kao odličan pre-

vodilae Scbakespeare-a. Malo docnije javljaju se Miloš Cvetić i Dragutin I I i ć, sa svojim povjesnim dramama iz srpske prošlosti, koje su, posljednjili godina, gotovo sasvim iščezle sa repertoir?. Narodnog Pozorišta. Što se tiče publike, ona je intala velikog interesa za stalno pozorištc, bar u početku. Karakteristično je nal omenuti, da je tada publika radije gleđala tragediju, no komediju. Kritika. kojom su se jedno vrijeme bavili Milan .1 o v a n o v i ć, Svetomir N i k o 1 a j ev i ć i njeki istaknuti.ii mladji književnici, bila je dovoljno ozbiljna, da se uzdigne nad konvencionalnom banalnosli zakulisnog života i unosila je zdrav duh u pozorišne odnose. Prvih dvadeset godina Narodno l’ozorište je bilo pod presudnim uticajem bečkoga Burgtheatra. Rcpertoar je bio u svemu po ugledu na prvo njemačko pozorište toga vremcna. Pored Laube-a ističe se Seribe, Hugo, Dumas otac; zatim Reimund sa svojim čarobnim komadima i magjarski pisac Lukacs, sa melodramanta iz narodnog života. Glumcima su takodje uzori veliki umjetnici iz Burgtheatra. Najizrazitiji predstavnik tadanje gluruačke generacije, Toša J o v a n o v i č, bio je umjetnik jakih sposobnosti, koji je stvorio čitavu tradiciju u Narodnom Pozorištu. Pored njega su se isticali: Miloš Cvetić, Grgurova, Cvetićka. Jc1 c n s k a, glumica velikog talenta i inteligencije bila je samo kratko vrijeme u Narodnom Pozorištu, odalde' je otišla u Burgtheater, gdje je postala jedna od najistaknutijih članica. U to cvjetuo doba srpske glume kao omladina ističu

se: Zorka Todosićka, Vela N i g r i- j ii o v a, i Milorad G a v r i 1 o v i ć. Karakteristično je, medjutim, da te glumačke generacije nijesu imale osobitog I uticaja, stvarajući čitavu školu u doc- 1 ! nijim glumačkim pokoljenjima, kod kojih se osjeća izvjesna dekadencija u j pogledu snažnih talenata. Pored ostaloga, tome je svakako uzrok i to, što nijc bilo sistema u radu samih pozorišnih direkcija. Dramaturzi su bili, kao što smo ranijc već napomenuli, istaknuti srpski književnicL a 1 i n e u v i j e k i p o z o r i š n i 1 j u d i, te nijesu tii mogli presudno uticati na tok artističkog života u pozorištu. Poslije Jovana Gjorgjevića, koji je bio i pozorišni čovjek, u užem smislu riječi, došao je Jovan J ov a n o v i ć-Z m a j, istaknut lirski pjesnik, a za njiin Milovan G 1 i š i ć, odličan pripovjedač, ali ni jedan ni drugi nijesu bili dovoljuo verzirani u pozorišnoj umjetnosti, niti su pokazivali veliki ititeres za glumu i režiju. Otuda jc razumljvo, da su glumci-režiseri imali tada suverenu vlast na sceni, i da se pod njihovim uticajem nije ntogao stvoriti nikakav trajni sistem. U trećoj deceniji, pod upravom dr. Nikole J. Petrovića, Narodno Pozorište dobija svc više karakter jednog gradskog pozorišta,, koji njeguje raziiovrstan repertoar, obžirući se više na kasu, nego na neki literarni puritanizam. Da bi se održala ravnoteža u budžetu, pozorištc tnora voditi naročitu finansijsku politiku, pošto je subvencija vrlo mala (38.000 din.). Francuska komedija uzima sve više maha u repertoaru; Dumas sin je dramatičar. koji se najviše prevodi, za-

tim Saradu. Od srpskilt pisaca istlče se Branislav Nušić, koji je pisao i šale i tragedije i libreta, ali koji se u satiričkoj komediji najviše podigao. U o\-o doba pada i pojava opereta na sceni Narodnog Pozorišta, otvarajući jedno široko principijelno pitanje, koje je bilo uzrokom velike i bučne diskusijc u , žurnalistici. Jcdni su dokazivali. da o! percta iiema mjesta u državnom pozorištu, ier se titne guši drama i priječi pravilan razvitak nacijona! ic glazbc; drugi su opet bili mišljenja, da je opcreta, kao osobeni rad glazbeni, toliko potrebna za našu ptibliku, koliko i za pozorišmi blagajnu. To je pitanje ostabi za dugo otvoreno i tek je u posljednje vrijeme riješeno i to na štetu operete. Sto se u ovoj drugoj eposi osjeća dekadencija glumačkih snaga, pored uzroka, koji sino ratiije napomenuli, razlog leži i u tome, Što nije bilo konkurencije medju artistima, koji su se rijetko kretali s jedne seene na drugu. Veza izmedju srpskih i hrv'atskih pozorišta nije tada bila čvrsta i trajna, a pojedini glumci, samo po osobenom ličnom interesu, ili ina kakvim slučajnim prilikama, odlaze iz jednog pozorišta u drugo. Tako je, na primjer Tijan došao iz Zagrcba e IJeogra i I>U4 , j cstao je na beogradskoj scem, kao glavni rcžiser, čitavu jeduu sezonu, nčcstvujući tada u proslavi dvadesetpetgodišnjice srpskog Narodnog Pozorišta. Inače čak su i pojedina gostovania blla rijetka. (Nastaviće se.)