Beogradske novine

Strana 2.

8. jull 1916.

Beograđskć Novine

Subota

Broj 144

Na tijevom je krilu kod giebeua Kamel došlo do neznatnih boibi, dok je na Malom Palu utvrdjeno gomilanje pješadije, ali ni tu nije došlo do napada. Prićinjene štete na položajima ispravljene su prije podne slijedećeg dana. Naročito valja s pohvalom pomenuti pojedina odjeljenja 7. i 57. pješ. puka, koja su se borila s osobitim junaštvom. Svi učesniei hvale precizno djelovanje našeg lopnišh'a, kojem pripada glavna zasluga za ove uspjehe. Pred položajima na V e I i k o m Palu ostalo je 150 mrtvih Talijana, a pred Freikofelom 200, broj ranjenika, koje su Talijani iznijeli mora d.i je čeiiri puta tolikt.

rusKb zvjerstva u Bukovinl. Iz glavnog stana za ratnu štampu ja\ Ijaju: Od kako su Rusi pnodrli u Bukovinu, čuje se za sve više i više slučajeva brutalnog nasilja, što ga vrše ruski vojnici nad mirnim seljaćkim stanovništvom. Dok je prilikom ranijeg ruskog ttpada n zimu 1914. godine samo u pojedinim kravima zemJje bilo takvih slućajeva, sada jednovremenost ovih nasilja u cijeloj zemIji svjedoči o sistematskim namjeriama ruskog vojnog vodstva u tome pogledu. Bukovinski bjegunci rumunjske narodnosti, kojima je pošlo za, rukom. da se provatku kroz ruski front i da se dohvate austrougarskih četa, svi pričaju o strdšnom gonjenju, kojemu je iziožen rumunjski živalj u Bukovini. Ruska je konjica vrlo često gaziia preko seljačkih itnanja, uništavajući zelene, nezrele usjeve, pored toga su odvlačili i tek pokošene zalihe u sjettu, koje su ntmunjski seljaci bili pokupili, du bi spasli svoju stoku od urnirauja od gladi. Seljacitna je oduzimano ono inalo kukitruza što su btli sklonili. Od Pr’uta, pa do doline Suczarne zapaljeno je rnnogo seljačkih doinova. U mnogirn mjestiina nasilno je cvakuisano scljačko pučanstvo i odvedeno ne zna se gdje. Goveda, te ostala stoka i živina bez razlike oduzeta je seljacima. Žene i djeca, koja su kukala i tražila milost teško su zlostavljani. Tako je u Rldedolini blizu Zuszke tridesetogodišnja seljanka Domka Babiak ubijena batinama preko glave, i to samo za to što je pri evakuiranju mjesta bila odveć sporo pokupila svoje stvari. Kad je jedna kozačka patrola nšla u mjesto Pojanaitzkany naišla je na jedmi grtipu r'nmunjskih seljaka med.iu njima žcue i djece, koji su bježali noseći svoje stvari, patrola je o\ e scljake strašno zlostavljala. Ljudima je oduzeta sva rogata marva, svinje i živine, što su liili poveli sa sobom. Onu stoku, koju kozaci ne mogalm otjerati, pobili su prcd očima vlasnika. Bjeguncima oduzeto je odijelo i sav gotov novac. Mnoge ženc i djeca su silovana. Jednu su udovicu kozaci prosto iz bijesa ni krivu ui dužnu rtanili iz karabina. Isti takvi vandalci pokazali su se Rusi ii Kimpolungu, Valleputni i Gurahuinori. Kad su se u Kimpolungu seljaci protivili otimanju stoke, koju su tjerali u šumu, stizali bi ih na putu ruski vojnici, tukli bi ili dok bi iin potekla krv i oduzell iin svu stoku. Pred Kimpohmgom i na drtimu za Ourahumoru strijel.iano jc n.iekolko seIjaka. Rot ro Riotu l pod RioreiR. Rat podmornica. K. B. London, 7. jula. Admlralitet javlja: Jedan od naših brodova za isthaživanje lnina pogodjen je 4. o. mj. u S j e v e r n o rn m o r u torpedom .iedne neprijateljskc podinornice, te sc lakn oštećcn vratio u pristaništc. K. B. Lovvesoft, 7. jula. Parobrod ,.Q u e e n s b e e potopIjcn je od ncpr'i.iateljske podmoruice. Kajietan je pogiuuo, a dvojica od posade su nuijciia. Podmomica odvukla je posadu na malom ćamcu do englcske obale, gdje ili je ostavila, davši joj crnoga liljeba i vode. Posada jc docnijc spašena od jednog ribarskog brnda. Izvinjenje ii.iemačke vlade. K. B. Kopenliagen, 7. jula. Dansk parobrod ,,F 1 o r e“, koji je putovao lz Kopenhagena u Englesk u, zadržan je na putu od njemačke tohpednjaće. Vjerojatno je da, je njemačka vlada Izjavila žaljenje norveškoj vladl zbog potapljanja uorveške jedrilicc ,,Q 1 ez d o o n“, što ga je i/vršila 16. pr. mj. jedna njemačka podmoriuca, te je i/.javila da pristaje na presudu strVčnoga povjerenstva odnosno visine odštete koja ć e s e z a u j e g a 1 s p 1 a t i t i. Zapll.len.leni parobrodl K. B. Berlin, 7. jula. Zvanično se javlja: Pošto su več 28. pr. mj. naše istaknute lake pomorske snage uhvatile engleski parobrod „Bi'uss e I s“, koji saobraća izmedju L o n d o n a i R o 11 e r d a m a, te ga pod sigurnom pratnjom poslall u Zeebruegge, naše su velikomorskc jedlnice juče u jutro nedaleko od engleske obale uhvatili engleski parobrtid „L e s t r i s“. Nezakonit napad na njemaćke parobrode. K. B. Berlin, 7. jula. „VVolffov ured“ javlja: 2. o. mj. napadnut je Jedan sprovod od đevet njemačkili trgovačklh brodova, koji su se bili krenull Iz Swienemiinde julno od ostrva 0 e I a n d od strtane neprijateljske podmornlce, bez prethodne opomene. Jasuo se moglo konstatovatl putovanja torpeda u vodi kao i dva jaka vrtloga Izazvana pd Izbadvauju njihovom. Torpedi su

srećom projurili izmedju dvaju brtrdova. Naoružani brodovi koji su pratili transport odmah su jurnuli na mjesto na kojemu su ocijenili da se nalazi podmornica i otjerbli su je, a transport se nepovrijedjen vratio u SwinemGnde. Ovim se konstatuje, da su inirni i nenaoružani trgovački brodovi, protivno postojećim propsima napadnuti ispod vode. a riljesu predhodno opomenuti.

Austro-Usarska. iz ugarskog sabora. K. B. Rndimpešta, 7. juln, Ugarski je sabor primio na trečem ćltanjti zakonskn osnovu o izdavanju ratne pomoći državnlm ćinovnicima, i otpoćeo je raspravljanje o p o r e z i n a r a t n e d o b i t i.

Balkonske vljesti. Grčka i slle sporazuma. Govor grčkog princa Andrije. (Naroćlti brzojav .Reogradsklh Novlna*). ’ Lugano, 8. jula. Prema jednoj vijesti iz Atene držao je grčki princ Andrija prilikom rkspuštanja pričuvnika svoga konjičkog puka govor, u kojemu je rekao: ne treba da zaboravite šta smo sve propatili i iskusili u S o 1 u n u; vi ćete to pričati svojoj djeci, da bi se uspomena na te dogadjaje sirijjtiv)aja docinijim pokoljenjirna. Vi ste uvijek bili vjerni kralju, najuzvišenijem predstavniku vaše otaćbine, koji sada vodi lcšku borbu u korist domovine. Neinojte da vas buni razvitak spoljnili prilika. Odje se slab čovjek bori sa jačim, on može podlcći tjelesno, ali nikako umno.

tlojnovije brzojovne vijesti. Neutralci i slle sporazuma. K. B. Ziirich, 6. jula. Kako haški dopisnlk n Neue Ziiricher Zeitung* iz pouzdanog izvora saznaje, Holandska se neće, — ma i odustala od londonske izjave o poinorskom pravu, — pokoriti engleskim nasilnim naredbama, koje bi išle na to, da Holandiju primorajti, da prekine svojti trgovinu sa Njetnačkom. Svaka takva mjera Engleske inoraia bi izazvati suprotne mjere Holandske, i dovela bi najzad do sukoba. Po jednoj vljesti švicarskog brzojavnog ureda, juče su u jednoj konferenciji sa načelnicima i odjelnim starešinama političkog i narodno-privrednog odjeljenja podnijell izaslanici saveznog viječa izvještaj o toku pregovaranja u Parlzu. Poslije toga je nastala razmjena misll o daljem postnpku u pregovorima sa i/aslaniciira sila sporazuma. Veliki tnanevri u Švedskoj. (Naroćltl brzojav .Beograđsklh Novtna'). Berlin, 7. jula. Kako javlja „Kolnische Zeitung“, predvidjeni su za vrijeme od 2. do 8. oktobra u prostoru izmedju S t o c k h o 1 m a i U p s a 1 e veliki manevri, koji će, kako preina sastavu četa, tako u opšte po svojoj organizaciji imati što je moguće veću sličnost sa stvarnošću. Svrha će im biti okušavauje mjera za odbranu zemlje na vrlo važnom odsjeku. Shodno iskustvima sadanjeg rata biće veoma jako zastupano teško topništvo i u opšte sva najsavremenija tehnička ratna sredstva. Odložene sjednice carskog savjeta. K. B. Petrograd, 7. jnla. Zvanično se javlja, da je carski savjet odložio svoje sjednice do 14. noviinbre. Predstojeće iialmenovaiije Greya za peera. K- B. Londcn, 7. jula. n Delly Chronicle* javlja: Ministar Sir Edvard Grey biče naimenovan za peera, da bi se pravilno Izjednačlla postojeća zakonska odredba o podjeli državnlh tajnika za donji i gornji dom. Lloyd George mlnistar vojni. G r e y p o s t a o p e e r. K. B. lx>ndon, 7. jula. Zvanićno se Javlja: Lloyd George imenovan je za mtnistra vojnog, 1 o r d D e r b y za državaog podtajnika ministarstva vojnog, a Sir Edvard Grey postao je peer. Ruski porazi u Perzijl. (Nnročlli brzojav .Beogradsldli Novina"). Haag, 7. jula. Prcma privatnim izvještajlma iz Londona vlada tamo velika radost odnosno ruskih poraza u Perziji, ali se ista naravno ne ispoljava glasno. Engleski političari sa sumnjom prate napade na perzijski zaljiv, jer nikako nijesu Rusi napuštali težnju, da tamo provale sebi izlaz na more, koje se nesmrzava. Potlskivanje Rusa od strane Turaka znači za Englesku uktanjanje jednog od najopasnijlh konkurenata u onom predjelu. I u Londonu znaju vrlo dobro, da su Rusl u svoje vrijeme samo zato žurlli Towushend-u preko Perzije, da se ne bi Englezi u predjelu Eufrata i TlgTa utvrdlli. Iz lalljanskog senata. Jednoglasno povjerenje vladi. K. B. ZOrich, 7. jula. U jučerašnjoj sjednid senata, senalor P e r r a i s govorio je vrlo dugo o finandj-

skom i privreduom poloiaju Itallje, te je našao da je, kako Iz polltičklh i vojničklii, lako i iz privrednih razloga, za llaliju najbolje da šlo prije z a k 1 j u č i m i r. Ministar državne blagajne Carcano izjavio je da sadnšnji ratni troškovi Itaiije Lznose 800 mllljuna, a da če skoro prlječi i milijardu. Pošto se Izredjalo još njekollko govOrnika, izjavio je ministai-predsjednik R o s e 11 i, da č* vlada učlniti sve što može da bl saćuvajfl zemlju od privredne usamljenosti. Svakako dn neče donijeti nlkakva riješenja odnosno mjera, kore bi se imale preduzeti poslije rata, bez odlnke parlamenta o tome. Tek poslije parlamentarne sankcije dobiče stvarnoga značaja ideje, koje su iznošene na pariskoj privrednoj konrerenciji. Pošio je senat jednoglasno i bez. diskusije izglasao dnevnl red, kojim odobrava vladlnu izjavu, odloženo je senatsko zssijedanje rn.di ljetnjeg raspusta. Grod I okollctL Cor. I kr. Rorodno kubinjo u Beofrttdu. Jedna nova dobrotvorna ustauova e. i 'k: vlasti. Nadporučnik Dr. I* o li a r s c h, dobrotvorni referent kotarskog zapovjedništva gdada Beograda, sada se vratio iz Beća, gdje je po naredbi vojne gubernije proučavao ustanove za narodnu ushranu, naročito ustanovu supe i čaja. Preduzete su već i potrebrie mjere, da se ovdje u Beogradu ustanovi čajnica po naćlnu bečkom. Nadati se je, da će islirana moći otpočeti već za čevrnaest dana. Broj onih, koji imaju prava na ishrami u ovoj humanoj ustanovi za sada je nepoznat. Svaki kojl je ostao bez srestava, može za maleril novac dobiti kuvana jela. Računa se na veliku navalu stanovništva. Pa i njekoliko škola i skloništa ova će ustanova ishranjivati i to škole u Bitoljskoj, Cara Dušana, obe- škole u Natalijinoj i onu u Makenzijevoj ulici, dalje dom starica i siročadi i "zavod za gluvo-nijcme. Broj pripadnika ovi zavoda iznijeće oko 2.000. Od koliko je velike važnosti ova narodna kuhinja, potvrJjuju sliiedeći podaci. Kod dauašnjili vrlo skupih hamirnica inoćiće se u ovoj kujni dohiti dobar ručak za bagatelu od 50 helira. Jedan obrok hljeba koštaće po svoj prilici 4 h., čorba 6 h., zeIje 8 h., tjesto 8 h„ inesa 30., Ovc cijene će odgovarati onini bečkim narodnim kuhinjama, koje postoje još od 1874. godine i koje će u toku jedne godine znatno se proširSti tako, da će sirotnom stanovništvu osim čorbe i ćaja, moći pružati i gore navedena jela. U Beogradu će obrt još u početku imati veći obim. Za gotovijenje ćorbe upotrijebljavaće se konzerVe i kocke za čorbu, da se ukus popravi. Na 75 1. vode upotrijebiće se 6 kg. konzerve, koji će se kuhati svega 10 ir.inuta. Od ove k< iičine moćiće se dobiti 150 obroka čorbe. Za čaj če upotrijebiti za 120 obroka 10 dkg. čaja. Od 10 kg. krompira zgotoviće se 60 obroka paprikaša ili pržena (,,restovana“) krompira, od 10 kg. pasulja ili graška 100 obroka, od 10 kg. kupusa 80, od 10 kg. pirindža (rižu) 140 obroka, od 10 kg. mesa sa dodatkom hljeba i pirindža 220 komadića mesa ili 120 obltika gulaša, od 100 kg. brašna sa dotatkoin krompira 220 obrtika valjušaka. Za zgotovljenje jela služe mašina za kave, po jedan kazan za čaj, supu, zelen i tijesto i potrebni sudovi za kuhanje ili prženjc mesa, i uz to potrebni jedik. Kuvaće se pomoču manoinetara. Dobar ukus i lirimljivost, očevidna olakšica u radu, bezprijekorno gotovljenje, kud i kamo povišena mogučnost da kuhinja što više može skuvati, tu su najglavnija preimućstva ovoga načina kuhinja. Mnogo se uštedi i na materijalu za gorivo, jer je dovoljna samo jedna polovina potrošnje uglja nego li pri običnom kuhanju. Beogradska narodna kuhinja izdavaće doriičak, ručak i večcru. Za škole i poinentite ustanove uosiće se jelo u naročito za to udešenom posudju za nošenje, u kome se jelo drži u prvobitnoj toploti šest sati. Stanovništvo će se samo pobrinuti da odnosi jelo, ako ne htjedne u sainoj kuhinji potrošiti. Gospodje ovdašnjeg srpskog društva nadziravaćc te kuhinje. Ustanovljavanje ove značajne dobrotvorne ustanove nov je dokaz, sa kojom se ozbiljnošćn i devnošću c. i k. vlasti trude da ublaže nevolju stanovništvu. Težnja za popravkom socijalnih odnosa u zemlji cijeniće se i preko granica zemJje. Rječit dokaz za ovo je posjeta tajnog vladinog savjetnika profesora F a s s b e nd c r a, referenta dobrotvornili ustanova vojne generialne gubernije u Belgiji. On je proučavao belgijsku socijelnu i dobrotvobnu ustanovu i z,a ono što je vidio izjavio svoje priznanje. Profesor Fassbender uskoro će opet posjetiti Beograd da prouči uitedjenja pojedinih pitanja.

Red katoličke službe božlje. Sutra u nedjelju, 9. jula u 8 sati u jutro služiće se u prijestonoj dvorani konaka sv. misa za vojništvo, kojoj iina slobodan pristup i gradjanstvo. Istovdemeno služlće se u 8 sati u jutro sv. misa u župskoj crkvi (Poslanička ulica) za školsku djecu. U 10 sati prije podne držati će se u župskoj crkvi srpsko-hrvatska propovijed, zatim sv. mlsa. Po podne u 5 satl večernja/ U radne dane prva sv. misa je u ‘/i7, drtiga u V*8. , ^ l'

Otvaranje rljećnog kupatUa. U bljzni donjeg grada ua Dunavu podignuto riječno kupatilo dovršeno je 1 od dartas stoji na raspoloženju interesovanima. Kupatilo sioji pod vojnorn upravom. Kupanje na drtigim rrijestima. na Dunavu i Savi, zabranjeno je. fzvieštaj o vreruenu od 28. juna do I. jula: Preina izvještajima okr. zapovjedništava vladala je u prošloj nedjclji svugdje velika vrućina sa vrlo rnalo kiše. Mjestimićno se javlja za oluju i griid koji je počinio grdnc štete. Naročito su stradali od grada: S t o j n i k, S 1 a t i n a, K a n i ć i Bjelina ti okviru okr. zapovjedništva beogradskog (seoskog). Takodjc u oblasti Ovčarske Banje i Prijevora u okrt zapovjednštvu gornjo-milaiiovačkom načinio je grad pnstoš u usjevima i v'oćnjacima. Uslijed velike suše presušavaju izvori i satlru se livade. Cijene zeiuunskog tržišta na dau 4. jula. Povrće: grašak 1 1. 1.20 K; kcleraba 20 li; kelj 40 h; pasulj zeleni 28 h, žuti 30 h; ktipus 40 h; krompir 30—32 li; tikve 24 li; kiscljak 80 li; paradajz 80 ii 1 kg.; salata u glavicama 8—K) h; krastavci 40—60 h; luk 60 h; bijcli luk 2 K; špargla 2 K; crvena repa 24 h kgr.; žuta repa 10 h; zelen za stipu 12—16 h; kapra 2—4 li; šnitlauh 2—4 h veza; rotkve velike 10 h komad; rotkvice 8 h veza; kukuruz 10 h komad. Jaja: kokošija jaia 10 h, plovčija 22 li koinad. M 1 i j e k o i m 1 i j c ć n i pi'oizvodi: mlijeko 40 li litar; kiselo ovčije tnlijeko 60 h litar; pavlaka 2 K litar; maslac (puter) za kuvanje 6 K; rnaslac mllječni 8 K; danski maslac 10 K; sir 1.20 K; ovči sir 4 K; mješoviti sir 3 K; zomborski sir 6 K kilogram.

Nnrodna privredo. Sa šečernog trga. Još prilikom prctresanja pitanja o snabdijcvanju Srbije šcćerom, ini smo ukazali na važnu ulogu koja pripada šećcru ii narodnoj ishrani, isto za vrijeme rata ii povećanoj mjeri, i obrdtili sino pažnju na teškoće, na koje nailazi industrija šećera. Kao takve označili smo; oskudicu u r a d n o j s ti a z i, pomanjkanje p otrebnog prostora za proizvođjenje šcćertie repe uslijed velikog rentabiliteta proizvodnje zrnaste lirane, i ue u manjoj injeri na saobraćajne teškoće uslijecl ratnih prilika. Smanjenoj produkciji, kao posljedici gorc pomenutili prilika, pridruživala se s druge strane povećana potrošnja, jer ne samo da vojsci treba vclika količina šećera, koji se upotrtebljava i za ishfanu stoke, neko i iz tog uzroka, što se šećer danas upotrebljava kao stirogat i ti slučajevima, u kojima je predje bio isključen. Oskudica u šećeru dala je povoda vladania, da preduzmu razne mjer'e, koje bi po inogućstvu istoj stale na put. A s pojmljivitn interesovanjem gleda se u susret ovoj šećernoj kampanji u monarhlji, jer' ne samo kod nas, već u čitavom svijetu umanjuje se iz sedinice u sedinicu zalilie šećera, koje su ove godinc zuatno manje, nego prošle godine u isto doba, što se vidi iz slijedećih brojeva: Svjetska zaliha šećera iznosila je u tonama: 1916 1915 ovegod. manje ove sedmlce 3,484.000 5,516.000 — 2,032.000 prešle sedmcie 3,502.000 5,537.000 — 2,035.000 U jednoj sedmici uinanjila se zaliha šećera za 18.000 tona, ali diferencija u sravnenju istog vremena iz prošle godine iznosi 2,032.000 1011 a. A potrošnja baš kao da će u najbližem vremenu jako da skoči, pošto se mnogi šećei' upotrebljava za zasladjivanjc voća. •Zalihe dakle, kojima se ulazi ii novu kampanju, biće svakako minimalne, te je u toliko važuije utvrditi, kakvc izglede pruža nova kampanja. Ovi izgledi stoje naravno u vezi i to u prvoj liniji s količinom zasijanog zemljišta, koja je ove godine upotrijebljena za kulturu šećerne repe, a u drugoj liniji od buduće njezine žetve, odnosno od stanja te kulture. U pogleđu zasijanog prostora, inože se sa zadovoljstvom utvrditi da je ovaj znatno veći od lanjskog, a to sc ima blagodariti intenzivnoj propagandi, \ odjenoj u toin cilju, ali ne manje i toj okolnosti, što jc skočila cijena šećernoj repi, odnosno rentabilitetu njezine proizvodnje. Bilo bi prerano, ako bi se još zahtjelo priocijeniti stanje šećcrne repe, ali se ipa.k može utvrditl, da je to stanje do sad prosječno vrlo dobro. Dojakošnje većinom suho i toplo vrijeme utiče povoljno na kakvoću šećerne repe, a naizmjenične kiše pružaju joj dosta \1age za dalje kvantitatvno riazviće. Po prispjelitn izvještajiina, vrijeme za razvitak šećerne repe u Njemačkoj je još povofjnije, a ova je ove godine takodje zasijala veće prostorije. Ali ishod ovogodišnje šećerne kampanje uije samo s gledišta snabdijevanja stanovništva ovim važnim sredstvom za ishranu od osobitog značaja, već i sa gledišta spoljne trgovine. Balkan je uvoznik i jak potrtišač šećera. On je > do sad njime snabdijevan od strane središnjih sila, i tako će nova kampanja odmah u svome početku imati da pokaže ukoliko je sprovodljiva ideja zajfedničke vojne ekonomije četvornog saveza u pogledu snabdijevanja šečerom'. Odgovarajućl uvoz šećera bl opet u dobroj mjeri paralisao one izdatke, koji stt se u našoj spoljnoj tdgo\1ni pojavlli povodom velikoga tTVoza zrnate hrane.

Ali samo u srednjoj EvropL već i kod naših neprijatclja vlada veHk* oskudica u šećeru. Na engleskom je trgu tražnja naročiio velika i u prkos usUienorn naprt/a. nju kouiisija, odredjenih za kupovinu, nc inogu da se pokrijn 15?« ou utvrdjene po. irebe. Na rranctnskom trgursc samo u njekn.. liciui gradova pridrižavaju maksimalnih cijena, kuje je vlada utvrdila, i to u gradovima, gdje jc snabdijevanje šećerom bolje uredjeno, dočim po selima, gdje je osktt. dica u šećeru na đnevnom redu a takodje i kupovina po vcćoj cijeni od propisanc, pa i opet ne možc da sc podtniri faktična potrtba. U Srbiji jc na žalost uslijed rata industrija šećera sasvirn zabataljena. Fabrika šećera u Cupriji, koja se nalazi na zemljištu zaposjedrnitorn od Bugara, otpočeće doduše s novom katnpanjom svoj rad i izvoziće, kao što smo jednom već javili, bez carine onu kolićimi šećeria, koja se bude proizvela od repe iz krajeva, zaposjednnth c. i k. četaina, ali ta količina neće ni približno biti onolika, kolika je odista potrebna za cjelokupni c. i k. četama zaposjednuti dio Srbije, te će ovaj u tom pogledu biti upućen na uvoz iz monarhije. Iz toga uzroka su i izglcdi, kojima se ii monarliiii ide na susrtt novoj kompanji, i za Srbi.iti od najvećeg značaja. Po završetku našeg današnjeg privrednog članka stigla nam je iz Sofije vijest, da su, zahvaljujući trudu i zauzimaniu mjnistarsrta zemljoradnje, bugarsL fabrikanti šećera zakljnčili da podignu ci.ienu šećernoj rtpi od 24 na .30 leva. Sa toga razloga jc ove godine t r i p u t a veća površina, nego li prošle godine, zasadjeno šećerne repe. Prema tonie, postavke koje smo imali u vidu pri raspravljanju o austro-ugarskoj šećernoi kampanji važe i za Bugarsku. Snabdjevanje svinjskim mesom. K B. Beć, 7. jula. Na osnovu sporazuma zaključenog početkom jnla, objavljuju a u s t r i j s k a i u g a rs k a vlada u glavnom jednoobraznu uredbu, kojom se uredjuje proniet s v i n j a m a, tc s v i n j s k o iii m a S ć u i in e s o m. Ova uredba predvidja veoma podrobno razradjen sistem inaksimalnih cijena. Pašić kod kralja. (Naročltl brzojav .Beogradsklli Novlna*). Ženeva, 7. jula. Govori se, da će g. P a š i ć, koji se sada bavi u N i z z i. posjetiti kr'alja N ik o 1 ii u V i c h y - u. PosHjednje brzojovne viiesti. Izvještaj rijemačkog vojnog vodstva. K. B. Berlin, 7. jula. Zapadno bojište: , Živahni bojevi, koji su i noćas nastavljeni na obitn stranama Somrne nisu bili za nas nepovoljni. Žarište je njihovo bilo kod C o n t a I m a i s o n H etn a i kod Estrecsa. Na ismćroj sirani Maase izjalovio se je u širokoj frontl zasnovani napadaj Francuza proti našim položajima na kosama „Hladna zemlja“ kao i u šumi jugozapadno od utvrde Vaux. Neprijatelj je pretrpio znatne gubitke. Na ostalim frontamn bilo je tek izvidničkih čarkanja. Jugoistočno >d Valenciena domogli smc se jedne neprijateljske letilice. Kod Peronne jugo s .-••,) od \ ancte-a pfsilil) smo neprijateljske letilice. da se spuste. Rezultati zračnih bojeva u junu. N j e m a č k i g u b i c i : U zračnoj borbi: 2 letilice. Sa zemIje odstranjena 1 letilica, nestalo 4 letilice. Francuski i cngleski g ub i c i : U zračnorn boju 23 letilice, sa zetnIje odstranjeno 10 letilica, prisiljeno da se spnste ua našem zemljištu 10 letilica d'obrovoljno se spustilo na našem tlu 3 letilice. Zarobljena jedna letilica. kad je iskrcavala špijune. Ukupno 37 letllica, od kojih se 22 nalaze u našem posjedn. Istoćno bojlšte: Rusi su nastavili svoje poduzele napade protiv vojnoj grupi Hinderburgovoj. S jakim silatna navalili su južno od naroczkog jezera. Nakon zestokih bojeva odbijeni su ovdje kao što i bez veće mtike sjevero-istočno od Smorgona i na drugim mjestima. Vojnaskttpina pritica Leopolda Bavarskoga: Izuzevši jedan slabiji nepmateljski napadaj vladao je poslednjih dana na fronti u opšte uzeto mir. V o j n a s k u p i n a g e n e r a 1 a Linsingena: Kut fronte prema Czartorysku povučen je uslijed prej'akog pritiska na njegove krakove kod Kostiuchnovwka i zapadno od Kolki, te je izabrana treća obranbena linija. Ruski napadaji s obeju strana Sokula slomili su se uz teške gubitke po neprijaielja. Zapadno i jugozapadno od Litckn položaj je neprotnijenjen. Balkansko bojište: Ništa novo. Vrliovno vojno vodstvo.