Beogradske novine

Strana 2.

16. juli 1916.

Beogradskc Novine

Neđjelja

Tajanstveni uzrod požara. (Naročttl bnojav .BeogradskUi Novtna'). Haag, 15. jula. Po englesklm izvještajima grčki kralj Konstantin ranjen je prilikom požara njegovog dvorca Tatoi, jednom gredom, koja se srušlla. Hotimična paljevina nije isključena, ali se ukazuje i na to, da je posli ednje nedjelje bila žestoka vrućina, tako, da je i nepažnjom mogao lako da se pojavi požar. Požar se pojavio noću i tako se brzo raširio, da je kraljevska porodica morala pobjeći. Kralj se pojavio na mjestu požara i vele da je potrešen, što je izgorio dvorac, u kome se njegov otac najradije bavio.

SDSko-Japonskl sporazum. Zabrlnutost u Americi. (Naročlti brzojav .Beogradskih Novina"). Zurich, 1 4. jula. Predsjednik W i 1 s o n zamolio je japansku vladu da mu saopšti doslovni tekst rusko-japanskog ugovora. U Arnerici se na ime plaše, da se ovim ugovorom ne vrijedjaju američki trgovinski interesi. Nervoza u američkim finansijskim k ru govlma. (Naročiti brzojav .Beogradskih Novina'). Stockholm, 15. jula. Amerikanski finansijski krugovi izjavIjuju, da se nebi nikad prihvatili preduzeća, koja bi štetila interese i prava Kine. Ove su izjave uaperene protiv japanskih težnja u Kini. Rnt na motu l pofl morem. Potopljeiii engleski brodovi. K. B. Berlin, 15. jula. Na 11. je jula jedna naša podmortiica u Sjevernom moru potopila jedan engleski pomoćni krstaš sa 7000 tona. Istoga je dana na engleskoj istočnoj obali naša podmornica navalila na tri engleska oružana stražarska broda, koje je i potopila. Posada je ovih brodova zarobljena i zaplijenjen jedan top. Glavar admiraiiteta stožera mornarice. Potopljeni. K. B. London, 15. jula. Potopljeni su četiri ribarska broda, posada sa tri od njih spašena je i iskrcana u Whitby. Englesko saopštenje o podvigu ,,Novare“. K. B. London, 15. jula. Ađmiralitet saopštava: Na osnovu izvještaja engleskog admiraliteta na J adranskom moru naišao je 8. ov. mj. austro-ugarski krstaš ,,N o v a r a“ na grupu engleskih ribarsldh brodova koji su vršili patrolnu službu. Brodovi ,,A s t r u ms p e i“ i ,,C 1 a v e s“ potopljeni su. ,,F r ig a t e b r i t“ i „Benboi" oštećeni su ali su mogli da se vrate u pristanište. Posada ,,A s t r u m s p e i - a“ zarobljena je, a od posade ostalih ladja ima deset mrtvih i osam ranjenih.

BolkonsKe uijesli. Položaj u Bugarskoj. Pripiieme za zimsku vojnu. (Naročiti brzojav .Beogradskih Novina'). Bukarešt, 14. jula. Jedno lice koje jc iz Sofije stiglo ovamo priča da se u Bugarskoj u veliko pristupilo pripremama za z i m s k u v o jnu. Vrhovi bugarske vojske uvjereni su u dobar ishod sviju velikih borbi, koje su u toku. Bilo bi koješta, veli taj čovjek, vjerovati da su u Bugarskoj deprimirani zbog ruskili pobjeda u Galiciji i B ukovini. U Bugarskoj, tvrdi taj gospodin, nitko ne vjeruje da će Rusi bit! lt stanju da održe sada izvojevane, rclativno neznatne uspjehe.

Na]noui]e Drzoiaune uljestl. Rekord laži. Navodni ustanak u Crnoj Gori. Brzojavljaju nam iz glavnog stana ratne štampe: Crnogorski generalni konzul u Londouu objavljuje izvještaj, u kojem se tvrdi, da je u Cmoj Gori buknuo ustanak, koji se proteže i na sjevernu Arbaniju. Prema istom izvještaju austro-ugarske su čete morale napustiti crnogorska sela, pa su se povukle na Cetinje, kod čega su mnogi austro-ugarski vojnici pali u zasjedu. Jednako prijeti pogibao i Skadru. Na posljetku tvrdi crnogorski generalni konzul, da su sve austro-ugarske čete povučene iz Crne Gore za pojačanje na sjevero-zapadnom bojištu. Ovo je prozima laž, na koju se može najbolje da odgovori na način, da se svako može lično uvjeritio stanju u Crnoj Gori i nikome neće biti put u Crnu Goru spriječen. Tom će se prilikom svakom odgovoriti, da u Cmoj Gori vlada potpuni mir. Jednako nije ni jedan vojnik iz Cme Gore otpremljen na sjevemo bojište. Intemirani gradjanl u Njemačkoj i Engleskoj. Nova izjava Cecilova. K. B. London, 15. jula. U donjem domu izjavio je državni podsekretar ministarstva inostranih dljela lord Robert Cecll slijedeče: U svome odgovoru na engleske žalbe o nedovoljnoj ishrani interairanih gradjanskih osoba u koncetracijonom logoru R uhleben-u, izjavila je njemačka

vlada izmedju ostaloga, da ona nema ništa protiv toga, da na slobodu pusti sve intemirane gradjane, ali ne pristaje na prijedlog, da se na slobodu puste samo jednaki brojevi sa obeju strana, pošto bi izbor njemačkih interniranih gradjanskih osoba koje se imaju osloboditi, pružao nepregledne teškoće. To bi značilo, nastavjla C e c i 1, da bi mi u zamjenu za intemirane Engleze, trebali da pustimo sve internirape Nijemce. Vlada stoga namjerava u svome odgovoru da odbije, puštanje na slobodu 26.000 njemačkih intemiranih lica za samo 4.000 interniranih Engleza. Engleska je vlada već predložila Njemačkoj, da se puste kući svi internirani na objema stranama, koji su stari preko 50 godina, a tako isto i oni preko 45 godina starosti koji su nesposobni za vojnu službu, izuzimajući samo one, koje ne treba iz vojničkih razloga pustiti u slobodu. Engleska vlada podnijeće ovaj prijedlog kao hitan još jednom njemačkoj viadi, ali pod uslovom, da na objema stranama ne ostane više od 20 zadržanih. Engleska vlada predložiće dalje, da se ostatak engleskih intemiranih gradjanskih osoba i toliki isti broj njemačkih interniranih gradjanskih osoba, interniraju u jednoj neutralnoj zemiji. C e c i 1 je dodao, da poiitika represalija neće biti napuštena. Vlada zadržava potpuno slobodnu akciju i vraćaće ravnom mjerom, ako to bude bio jedini način da se pravda zadovolji. Osudjen glavnl inspektor policije. K. B. Lugano, 15. jula. Krivični sud osudio je glavnog inspektora policije u ministarstvu unutrašnjih djela T o n g a 1 i a zbog djela prevare i fals i f i k a t a na štetu državne blagajne na 20 mjeseci zatvora. Amerikanac nudi Nijemcima Phillipine za garanciju panamskog kanala. (Naročltl brzojav .Beogradskth Novlna*). Haag, 15. jula. Amerikanski brigadni genertil W o o dhall, predlaže riješenje philipinskcga problema na osnovi, da Sjedinjene Države, po završetku svjetskoga rata, prodadu Philipine Nijemcima, a da Nijemci u naknadu zato gartintuju sjevernoj Americi posjed panamskoga kanala. I Kitaj se sprema. ,F] o d i z al n j e f a b r i k a z a 1 e t i 1 i c e. (Naročlti brzojav .Beogradskih Noviaa*). Stockholm, 15. jula. Kineska vlada podiže u H a n a n i u fabriku za izradu letilica i angažovala je za tehničku upravu dva njemačka i dva amerikanska inžinjera.

Grad I oKolica. iz sjednice odbora grada Beošrada. Juče je u subotu prije podiie održao odbor grada Beograda svoju redovnu sjeđnicu za mjesec juli kojoj je prisustvovao i kotarski zapovjednik g. major Franz. Na sjednici su bili prisutni svi odbornici odbora grada Beograda sa gradjanskim povjerenikom g. J u h n o m i predsjednikom odbora g. dr. Vojislavom Veljkov i ć e m. Sjednica je otpočela u osam i po sati prije podne. Kao prva tačka bilo je pretresano pitanje prihoda i rashoda odbora grada Beograda za mjesec j u I i. Prijedlog je primijen u cijelosti. U njemu su povećane mnoge tačke prilioda, koje se u opšte povećane mnoge tačke prihoda, koje se u opšte povečava svakim danom uslijed razvijanja samih poslova u gradjanstvu, većeg priraštaja stanovništva u Beogradu i samog većeg obima rada odbora grada Beograda. Ukupna svota rashoda i prihoda za mjesec juli znatno se povećala od svote rashoda i prihoda za prošli mjesec. Prihodi i rashodi za mjesec juli iznose 245.210 k r tt n a, pored obrtne glavnice za kupovinu i prodaju životnih namirnica gradjanstva od 100.000 kriina i koja ovoga mjeseca prema proračunu ima da donese 49.260 kruna čistog prihoda. Tako su za mjesec juli predvidjeni ovi prihodi: trošarina 40.000 kruna, pijaca 10.000 kruna, od poreze na radnju za sirotinju 15.000 kruna, od zakonskih pristojbi 12.150 kruna, od klaničnili pristojbi 15.000 kruna, od grobljarine 1000 kruna, pristojbi za pse 100 kruna, od mjerine 1000 kruna, od popaše 100 kruna, od iznošenja djubreta i čišćenja zahoda 1000 kruna, od raznih kazni 300 kruna, razni sitni nepredvidjeni siučajni prihodi 300 kruna, vanredni prihodi i dobiti od prodaja robe 49.260 kruna, Zatim je primljen prijedlog i pror*ačun rashoda za mjesec juii koji predvidja ove važnije tačke: Naime plate osoblju u odboru 41.585 kruna, na ime mirovine drtigih ličnili raznih izdataka 415 kruna, na ime cubokane 545 kruna, na ime kupatila 465 kruna, na ime uredskih potreba 5000 kruna, za materijalne izdatke osvjetljenje i ogrjev 1000 kruna, za vozni park 23.600 kruna, za sanitetski materijal 6.200 kruna, na ime sirotinjskih potpora 52.800 kruna, za tehničke radove 13.600 krtina,

Posllje toga je primljen izvještaj blagajne o predvidjenim prihodima 1 rashodima za mjesec juni, koji su stvarno iznijeli više. Tako je donijela pijaca 10.683 krune, dok je bilo predvidjeno 8000 krtina. Trošarina je donijela 38.389,35 kruna, a predvidjeno je bilo 40.000 kruna. Poreza iia radnje za sirotinju donijela je ptihod od 18.167,90 kruna, a predvidjeno je bilo 15.000 kruna. Na ime pristojbi zakonskih i klaničnih, grobljarine, pristojbi za pse i mjerine i u iznošenju djubreta bilo je predvidjeno 39.300 kruna, a one su stvarno donijele 39.654,55 kruna. Razni slučajni prihodi donijeli su 1813 kruna, a bili su predvidjeni samo za 300 kruna. Ovaj je proračun prihoda i rashoda za pFošli mjesec primljen bez svake primjedbe. Stanje blagajne toga dana iznosilo je u gotovom: u blagajni i to u austro-ugarskom i srpskom novcu 61.965 kr'una u zlatu 60 kruna, dok je bilo na priplodu uloženo u ispostavi bečkog bankovnog društva u Beogradu 679.038 kruna, a kod opšte ugarske kreditne banke u Beogradu 150.000 kruna. Poslijc toga pročitan je cjelokupan izvještaj blagajne o svim prihodima i rashodima odbora grada Beograda za prvih šest mjeseci ove godine. Zatim su pročitani prihodi od robe za prvih šest mjeseci, koji su primljeni bez komentara. Por'ed drugih sitnijih pitanja pretresano je ua ovoj sjednici i pitanje o proširenju novog groblja. Zemljište na kome se nalaze parcele za grobove, koji se plačaju upotrijebljeno je, pa je poti'ebno da se groblje raširi. Riješeno je, da se otkupi potrebno zemljište za proširenje novog groblja i stavljeno je u dužnost nadležnom odjeljenju, da prema izrtidjenoj i odobrenoj osnovi izvrši ovaj otkup prema zakonskom propisu. Pošto je dnevni red ovim bio iscrpljen, zaključena je sjednica u deset i po sati prije podne. Red katoličke službe božije. Danas, u nedjelju, 16. jula služiće se: U 8 sati u jutro u Konaku sv. misa za vojništvo, kojoj ima slobodan pristup i gradjanstvo. U 8 sati u jutro u župskoj crkvi (Poslanička ulica) sv. misa za školsku đjecu. U 10 sati prije podne u župskoj crkvi njemačka propovijed i pjevana sv. misa.. U 5 sati po podne večernja. U radne dane je prva sv. misa u pol sedam, a druga u pol osam. Vratio se u Beograd. Bora Stanković, pisac „Košta‘ne“, jedan od mladjih srpskih pripovijedača, viatio se u Beograd. Pomaganje sirotlnje. Općina grada Beograda svoje staranje o sirotinji svakim danom sve više i više proširuje. Njekoliko nedjelja prošlih nije općina bila u mogućnosti nabaviti brašno za širotinju, te je s toga po odluci gradjanskog povjerenika g. J u h n a odlučeno. da se svakom licu u porodici daje po 1'50 kruna nedjeljno na ime kupovine brašna. Tako je bilo za 25., 26. i 27. nedjelju. Za ovu 28. nedjelju opština je nabavila nješto brašna i sirotinja iz prvih šest kotareva dobila je brašno u naravi, a sirotinja iz ostalih kotareva dobila je opet po 1.50 kruna po licu u porodici na ime kupovine brašna. Simpatična je i nsma svima ova lijepa pažnja općine grada Beograda prema svojoj sirotinji, koja se svakim danom sve više stara o onim ostavljenim ljudima, ženama i djeci, koji napušteni od svojih ne bi bili u stanju provesti ove teške dane. Izvještajni ured sv. Stolice u Rimu. C. i kr. vojni superiorat (k. u. k. Feldsuperiorat) u Beogradu, Skopljanska ulica 8, tr'eba da izvjesti na sv. Stolicu u Rim o dolje navedenim licima: Neka zato ta lica ili njihovi rodjaci osobno dodju u c. i k. vojni Superiorat ili neka dadu pismeno obavještenje. I to: G-dja Tomania Jovanović, učiteljica, Boljevac; gosp. dr. Mihajlo Lechtinski, Leskovac; gosp. Stevan Jovanović i njegova g-dja Persida, Sokobanja; g-dja Leposava Jovanović, Prokuplje; gosp. Stojan Miletić, Knjaževac; gosp. Ljubomir Protič, upi'avitelj ženske učit. škole, Beograd; g-dja Anka Ranković, Požarevac; g-dja Sofija Kangrga s djecom: Radivojem, Milom, Beograd; g-dja Darinka Cosić, učiteljica u zavodu gluhe i nijeme djece u Beogradu; g-dja Milica Lazafević, Beograd, Prištinska ul. 56; g-dja Milica Lazarević, Kraljevo, kod gosp. d-ra Mažeka; g-dja Mitrović, Beograd, Hilendarska ulica 42; g-dja Vida Raketić s djecom, Kruševac, (kod braće Ljotića). Ogias C. i k. vrhovnog vojnog zapovjedništvaod8. juia 1916. o d o z v oIi predaje preporučenih (rekomandiranih) pisama. Na temelju § 11. naredbe vrhovnog vojnog zapovjedništva od 24. februara 1916. o poštanskoj brzojavnoj službi dozvoljava se od 16. jula 1916. godine otpremanje p'reporučenih privatnih pisaina i listovnih pošiljaka u unutrašnjem poštanskom pi'ometu u c. i k. zabosječlnutom zemljištu u Srbiji, kao i u prometu sa Austrijom, Ugarskom, Bosnom-Hercegovinom i c. i k. zaposjednutom području u Poijskoj i to po slijedećim uvjetima: 1. Primanje i otpremanje preporuče-

nih iistovnih pošiljaka povjerava se u c. i k. zaposjednutom području samo poštanskim uredima prvog razreda. 2. Sve dozvoljene poštanske pošiljke (pisma, dopisnice, štampane stvari) sa izuzetkom novina, koje se šalju po novinskoj tarifi, mogu se slati preporučeno. 3. Iz zaposjednutog područja moraju biti preporučena privatna pisma predana kod pošte otvorena, dok se iz monarhije u zaposjednuto područje mogu predavati pisma otvorena ili zatvorena. 4. Preporučene Iistovne pošiljke podleže otpremnim uvjetima, koje vrijede za običnu iistovnu poštu. 5. Adresa mora biti pisana mastilom, smiju biti štampane ili pisane pisaćim strojem. Pošiijke sa šifrovanim adresama ne mogu se preporučiti. 6. Vrijednosni papiri ili gotov novac zabranjuje se prilagati listovnim pošiljkama. Bude li u jednom preporučenom pismu nadjen novac, to će se on vratiti pošiljaocu. 7. Za sada nijesu dozvoljena pouzeća, ekspresne pristojbe, povr*atnice i priznanice. 8. Preporučena pristojba iznosi 25 helera i mora se odmah platiti. 9. Dostava preporučenih pisama neće se obavljati u zaposjednutom području. Preporučena pisma izdavaće se samo na ceduljice, koja će se dostavljati u kuću. Avizo pristojba iznašaće četiri helera. 10. U slučaju ako se preporučeno pismo izgubi, izuzev slučaj više snage, isplatiće se pošiljaču na njegov zahtjev ošteta u iznosu od 50 kruna. 11. Reklamacije moraju se podnijeti u roku od šest mjeseci računajući od dana kada je pismo predano. Ako se promaši rok, gubi se pravo na odštetu.

Podpomsie prousvu, ^ luči SlUi., ublažuje kiselinu.'

.MATTOMIl?

;giesshubler .ČISTA PRIRODNA ALKALIČNA -SLseljca. Henricti Hotoni d. d. Beč i Koriouor-

Noroana priureda. AustrijsKo orijentalno i prekomorsKo društuo. Ideja o privrednom zbližavanju središnjih sila sa balkanskim državama počinje dobivati sve izrazitije oblike. Od opštili teorija o potrebi ovoga zbližavanja prelazi se sad na praksu, i što je najglavnije, ta se praksa postavlja na jednu posve pravilnu osnovu. Prilikom naših razlaganja odnosno srednje-evropske privredne zajednice, mi smo naročito isticali, da će težnja za približavanjem k Balkanu i istoku ostati bezuspješno, ako se bude išlo samo na to, da se ove oblasti podčine sferi interesa središnjih vlasti, ne uzimajući i ove oblasti kao interesente zajednice. Privredna politika, koja bi stajala na gledištu, da su balkanske države objekt eksploatacije, koji su zbog svojega bogatstva u sirovinama i s pogledom na uspješan izvoz, koji potiče poglavito iz nerazvijene industrije, takova privredna politika bila bi potpuno bezuspješna. To bi bila kolonij a 1 n a p o I i t i k a, koja bi nas odstranila od balkanskih država, što bi naravno i na političkom polju odjekivalo. Stoga sa najvećim zadovoljstvom možemo pozdraviti osnovne principe na kojima namjerava da započne svoj rad austrijsko - orijentalno prekomorsko društvo, koje je prije njekoliko dana u Beču osnovano. Ovo društvo, koje je u stvari samo jedna sekcija c. i k. austrijskog trgovačkog muzeja stavilo je sebi u zadatak unapredjenje naučnog i kulturnog ispitivanja balkanskih zemalja (zajedno sa Rumunjskom) i orienta kao i n j egu i razvitak privredn o-p o 1 itičkih odnosa sa ovim predjelima. Način na koji društvo ovo namjerava da*vrši kao i pobude, koje ga na to rukovode razlikuju se u mnogome od onoga, što smo u tom pogledu posljednjih dana ša različitih strana slušali. tako da unaprijed obezbijedjuju podpun uspjeh. Prilikom konstituiranja predsjednik drnštva bivši ministar trgovine dr. Baerenreither, razvio je opširan program, u kome je istakao, da ćc ova sekcija c. i k. austrijskog trgovačkog muzeja sprovoditi privrednopoiitičke ciljeve za koje se danas u prvom redu imadu Bugarska i Turska uzeti u obzir; privredni saobraćaj daje se pak uspostaviti jedino na osnovi obostranih interesa. Prema tome o njekakvom jednostranom iskorišćavanju ne može biti n i g o v o r a. Tako na primjer za omladinu Balkana stručne škole u Beču zadobiće veću važnost, u kom su cilju već uzete u kombinaciju i izvjesne olakšice za sticanjem državno-pravne doktorske titule. Isto tako je u postajanju jedan otomanski-austr. naobrazbeni zavod kao internat za 250 pitomaca. koji će se višegodišnjom nastavom u Beču spremati za trgovačke i bankarske pomoćnike, profesore i činovnike. Zavod za učenje istočnih jezika. koje već postoji ima da se priširi. Francuzi su odnosno svojih vjerskih ureda na is-

162 toku sada iskijučeni. Stoga se ta h, kika ima sada iskoristiti. I saobraća' ima se sistematski uredjivatL Na t? način će se doista doći do visokog raz vitka trgovinskih i saobraćajuo-poli tičkih prilika, koje je sebi staviio u zjl datak društvo i za koje je već dobilo odobrenje banaka. Cestim putovaajem zastupnika eksportne industrijfe mu. predjivaće se važni lični kontakt, što će ovi zastupnici znati jezik tem. Ije u koju putuju, te će biti u stanj u da zastupaju privredne interese i p ro . bude potrebno povjerenje. Prilikom konstituiranja obećano j e društvu od strane austrijskog miuistra trgovine dr. Spitzmullćra podpuna podpora, koji je izmedju ostaloga rekao, da je sada najzgodniji momenat, da se sa ovim već razvijenim, programom rada otpočne. Sa osobitiin zadovoljstvom ukazao je ministar na okolnost, da ovdje po srijedi nije jednostrano iskorišćavanje balkanskih z e malja, već da je ovdje u pitanju kombinacija privredne, naučne i kulturne djelatnosti, koja ć e biti u stanju, da kod dotičnih naroda probudi uvjerenje, kako nain je staio da zadobijemo njihovu Ij U b a v. Još izrazitije naglasio je potrebu ovakovog rada dvorski savjetnik profesor dr. M u s i 1, koji je rekao, da se nepovjerenje ovih naroda može samo tako odstraniti, ako ih budemo smatrali zasebi ravnima i ako svaku politiku iskorišćavanja unaprijed isključimo. Da bi trajan i povoljan uspjeh kulturnim i privrednim podizanjem ovih zemalja postigli, znači, da mi prvo imamo dati, pa da dobijemo. Stojeći na ovom stanovištu istakao je dr. Musil važnost socijalnog zbliženja, do koga će se doći učenjem i obrazovanjem orijentataca u monarhiji i naglasio je u isto vrijeme potrebu, da se ovima da mogučnost, da i svoje religio-zne studije u monarhiji obavljaju. S druge strane isto je tako sa privredne tačke gledišta važno, da se privredni krugovi monarhije upute u znanju orijentaiskih jezika, jer su svi uslovi tu, da se privredni saobraćaj živo razvije. Jer u nizinama i visinama bliskoga istoka nalaze se ogromna blaga u rudama, nafti, petroleju i svima produktima našega klimata. U nepreglednim stepama mogu nam mnogobrojna stada ovaca davati dobro meso i najbolju vunu. Istok se dakle ima privredno tek da iskorišćava, samo istočnjak ne trpi, da se sa njira gordo postupa kao što se to sa zapv da do sada radiiio i stoga je pr ije svega potrebno, da se to njegovo nepovjerenje pobijeđi. Na ko]l će se način to izvršiti, rečeno je već unaprijed i mi ne sumnjamo, da će taj način i do usmVba dovesti. Ovo u toliko prije. što su težnje za kulturnim zbližavanjem sa orijentom uhvatile čvrsta korjena ne samo u Austrii' već i u Ugarskoj. U ovom pogledu može se već govoriti i o viteškoj utakmici ovi dviju zemalja u tom pogledu. Pravi put je pronadjen i sad znači na njemu istra.iati, pa će i cilj biti postignut.

PosliletlnleMuiieuilel Izvještaj njemačkog vojnog vodstva. K. B. Berlin, 15. juli. Zapadno bojište: Nakon što su prvi puta krvavo od- ■ bijeni engleski nanadi sj.rterno od S o m m e, nastavlji.nu se ovdje teški bojevi. Izmedju Pozieresa i Pon y e v a 1 a pošlo je za rukom neprijatelju u prkos teških gubitaka, da prodre u naše položaje i da se učvrsti u šumici T r o n e s. Daljnje je prodiranje , suzdržano i borba traje danas dalje. v Južno od Somme nije bilo pješadijskih bojeva. Sa ostalih dijelova fronta izuzev manja preduzeća engleskih odjeljenja jugo-istočno A r m e n t i e r es a i sjevero-istočno A r r a s a nijesu i javljeni osobiti dogadjaji. Istočno bojište: Vojna grupa maršala HindenburgS; Odbijeni su neprijateljski odredi, I koji su pokušali, da predju Dvinu kod Leunenwadena (sjevero-za- > padno Friedrichstadta). Izbačenc su bombe na stanice S m o r g o n—MoI o d e c z n o, na kojima je primjećen veliki promet. Vojna grupa maršala vojvo- , de Leopolda Bavarskog: U okolici Skrobova zauzeli smo natrag f dijelove poiožaja, koje je neprijatelj | držao u svom posjedu od dana pn'Og napada na 3. jula. Kod toga je zarobljeno 11 časnika i 150 vojnika. Vojnagrupageneralapl.bins i n g e n a: Položaj je nepromijenjen. Naše su letilice sa dobrim uspjehom h' I bacile bombe na stanicu Kiverczy | (sjevero-istočno od Lucka), gdje je pf' mjećen veliki promet. Vojna grupa generala grofa Bo th mera : Nerna osobitih dogadjaja. Balkansko bojlŠte: Odbijen je neprijateljski odjel, koji je jugozapadno od Djevdjelije navalio na jedan istaknuti bugarski položaj. Pu c8 n 1 njem na S u 1 e m e n 11 i (sjeverozapaon od Dojranskog jezera) ubijen je jea 8 grčki seljak i četvoro djece. Vrhovno vojno vodrtvo-