Beogradske novine

Strana 2.

10. augusta 1916.

Beogradske Novlne

Cetvrtak

Broj 177.

Svjetski rat učinio je jednim udarcem kraj ovoj financijskoj bijedi Japana. Uticajem ogromnih liferovanja za rat znatno se je promijenio odnos izmedju brojki uvoza i izvoza. Već godine 1915. donljeia je Izvozni višak od 175 milijona jena, a prva tri mjeseca .1916. donijela su izvozni višak od 45 milijona jena. Isto se je tako promijenilo i kretanje zlata. Vrijednost zlata, koje je ušlo u zemlju od ju.a 1914. ao marta 1916. iznosila je 409 milijona, a ! izišlo ]e iz zemljc zlata samo 265 rmlijona jena. Japanska je tigovina za \r jeme rata dobila zamaha u azijskim krajevima, Kini i Indiji, a i u Australiji, gdje je prije gospodovala iskijučivo Engleska. U toku se nadaju, da će ratne narudžbine Evrope u Japanu biti sve veće. Dakle što duže traje rat, tiin će veće biti zalihe zlata Janana, a sve će manje biti njegove obveze prema inoStranstvu. Evropski novac. koji je prije nekoiiko godina otišao u Janan upotrebljavaju sada Japanci. da se potpuno osiobode {inancijski od svojih rani.iih vjerovnika. Žel.ia je Japana. da sjaian položaj u trvovini i inđustriii zadrže nakon rata. Tekstilne tvornice u Osaki i Kutu preoptere' < ene su sada poslom. Razmierno još sla.bo razvijena rudarska industriia dobila je porudžbine za nekoliko mjeseci unapriied i to za liferacije ruskoj vojsci. a jananska trgovačka flota sada cvjeta. Japanski se parobrodi nmogo traže. Prije je japanska treovačka flota bila upućena samo na Tihi Ocean. a d?mas se može viditi na svima morima. Prije pet gn'dina imali su .Tananci samo 1.224.000 brnto tona parobroda i 391.000 tona iedrenjača. Dakle ima Japan 1,857.000, odnosno 545.000 bruto tona. Prema tome je japanska trgovačka flota za kratko vrijeme narasla za 50 postotaka. Prevozne takse, uz koje danas rade japanski parobrodi, iznose 10—15 puta toliko, kao prije rata, a dobici su upravo basnoslovni. Tako je jedno malo parobrodarsko društvo tu skoro podijelilo dividendu od 630 postotaka. a i kod većih društava, koja za svoje dobitke kupuju američke parobrode, iđu dobici do nekohko milijona. I ako .ie najveće japansko parobrodarsko društvo „Nipon Jusen Kaiša“ od oktobra 1915. do aprila 1916. uz vlastiti kapital od 22 milijona jena zaradilo 29.18 milijona jena, a od toga je čist dobitak 9.614.000 jena, to je samo za 6 mjeseci. Koliko su skočili dobici jananskih parobrodarskih društava vidi se iz činjenice, da ie 18 društava u 1908. imaio čista dobitka 3.8 inilijona, a 23 društva 1913. samo 15.7 milijona jena, dakle tek 80 po sto od dobitka, koji danas ima samo jedno društvo. Japanska su brodogradilišta pretrpana narudžbinama. Največi dio ovili novih brodova plaća englcski i ruski no'vac, a time stvaraju schi opasnog takmaca, čije će protivništvo ii trgovlni, a i upoiitici, naskoro osjetiti. Već danas prentavljeni su trgovi Indije japanskim proizvodiina, a u istočnoj Aziji uzmiču ruski industrijski proizvodi potpuno pred japanskim. Agenti nekih japanskih tclcstilnih tvornica doprli su do Orenhurga i sjevernog Kavkaza. Dakle žuta rasa već kuca na istočna vrata Evrone, a time je naročito ugrožena ruska industrija. To je pomagao ruski novac, koii danas tnče Rusiju u njenoj unutrašn.iosti. Dakle primiče se vriieme, gdje će se prot-iv krivaca za svjetski rat horiti Janan novcem, koji su mu ovi sami dali.

N18 m a e k a. Ziinnierniann o miru. (Naročitl brzojav „Beocradskih NovinaA) Berlin, 9. avgusta. Dopisnik ,,A z. Esta“ imao je razgovor sa njemačkim tajnikom za spoljne poslovc, Zljnmermanno m. Tom inu jo prihkcm državni tajnik rekao, povodom glasova o iniru: Svaku uzalndnu riječ iskorišćivaju neprijatelji. da bi ohrabrili vlastito Stanovništvo, ukazujući na to da smo ini već iscrpljeni. Mogu rcći toliko, da od početna rata, Njemačka ni sa jednim odgovornim državnikom nije pregovarala o mirii. Da smo n n a Č c I u voljni na mir, đovoljno je poznato cijeloin svijetu. Naši neprijatelji sada sav spas očekuiu i d svoje čuvene ofenziv’c, Na zapadu ■ iemački sc željczni zid ne da uzdrmaii. a 1 na istoku postizavamo uspjeha. Neprijatelji će najzad uvidjeti, da se vojnički položaj neda ispruviti u njihoa ti korist. Ali dok sc oni o tome ne hudu uvjerili, dok ne hudu efikasno izhječeni od svoje zablude, tleina nikakvog smisla govoritl o mirn. Mi smo u mogućnbsti, da sačekamo taj momenat Naša ćc ovngodišnja žetva pokazatl Englesknj. da od umiianja ođ g!a* i u , ]f n,( t®koj za sada nema ništa. Na nrimjethtr dopfsnikovti, da svaki dalji nnn rata žnači sve novo 1 novo uzaluđno krvonroitćc, odgovorln Jc 7immermann: Naš! sti to peprijatelji jng u ? f e ra * u sn1c ^ s nma. Na pltanjc. jc ii Englcska uložila svu svoju^nagu ođgovorio Je đrSavn! tajnlk: Engjeska do đtiše govor! o novim mllljunima, all mi dobro znamo, šta o tome treba da

smatramo. Engleska je od vajkada vodila rat tako, da je eksploatisala snagu svojih saveznika. Vellko je pitanje, kako će se ona ponašati, kad u sve većoj mjeri bude prinudjena da žrtvuje krv vlastltih stnova. Bitka na Sommi blla je dobar nauk za Engleze, što se toga tiče. Ruskn ofenziva. Pred velikim dogadjajima u Bukovinl. (Naročitl brzoiav „Beograđskih Novinu“.) Bukarcšt, 9. augusta. ,,J ac hu 1“ javlja iz Unghemia: Dnevno prolaze najvećom žurbom velike ruske vojne snage, koje su dosada stajale koncentrirane izmedju Renia, Ismcji1 a i K11 i i a spremne za rusku balkansku akciju. Tvrdi se, da je Brusilov tražio prešna pojačanja, jer predvidi snažnu austro-njemačku protuo f e n zi v u. Očekuju se u Besarabiji veliki dogadjaji. Željeznički je promet za gradjanstvo obustavljen. Ncutralan sud. (Naročiti brzojav „Beograđskih Novina' 1 .) Rotterdam, 9. augusta. Naročiti dopisnik „Timesa" na ruskorn frontu javlja o daljoj čvrstini neprijateljskog odpora. Dopisnik s naročitim naglaskom ponovno ističe veliki moral vojnika središnjih vlasti, kod kojih nema ni traga strašljivosti.

eoiKonsKe viiesti. Razgovor sa generaiom Žekovoni. K. B. Sofija, 9. avgusta. „Kambana“ objavljuje razgovor sa bugarskim generalisimom Z ekovom, koji je reivao: Danas je bugarska vojska oprem’jena bolje nego što je ikada bila, njezino je zdravstveno stanje izvrsno, a raspolcženje preko svijti granica. Meuju našim četama vlada veliko pouzdanje i patriotizam i svaki ko bi se usudio, da provali u Bugarsku u nanijeri, da nani otme plodove naših pobjeda naićiće na neuadaui ogorčcni otpor. Snagom našega saveza i poznavajući tačno naše interese ostaju svi neprijatelji naših saveznika do kraja naši neprijatelji. D o p o s 1 j e dn j e k a p i s v o j e k r v i održaćcmo 1 o j a 1 n u v j e r n o s t s v o j i in s av e z n i c i m a. Ja a i svaki Bugarin znamo cijeniti, a i poznajemo značaj sadašnjih istorijskih vremena i svi znamo, daćesada ili nikada Bugarska triumfirati. Zato i tvrdo vjerujem, da će svaki Bugariu izvršiti svoju svetu dužnost i boriti se protiv svakom neprijatelju, došao on s koje bilo strane. Rusl u Solunu. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina“.) K. B. Bukarešt, 9. avgusta „Journal de Balkan“ javlja, da će u Solunu biti iskrcane nove ruske čete. Djački kongres u Bukareštu. K. B. Bukarešt, 9. augusta. Juče i danas odžan je ovdje izvanrcđni kongres stuđenata, koga su sazvali akademski gradjani u zajednici sa nekolicinom intelektualaca. Predmet vijećanja bila su nacijonalna pitanja i spoljna politika. Kongres je bio malo slabo posjećen, a sudjelovali su samo nekolicina pozvatih agitatora. Učesnici priredili stt posljednji dan poslije podttc ulične manifestacije, koje nijesti uspjele.

Ensiesko-frsncaska oicnzhn. Nijcmci zauzeli utvrdjenje, Thiaumont. K. B. Paris, 8. augusta. Fiancuski izvještaj od 8. augusla, tri sata poslije podne: Sjevcrno od Soitime izvojevaie su francuske pješačke čete, koje operišu istočno desno od Engleza, za vrijeme napada Engleza na G u i 11 em o n t, uspjehe istočno od visitie 139, a sjcvcrno od Harđecourta. Zarobljcno jc oko 40 neprijateljskili vojnika. Istočno od j zaselka M o n a c u pokušali su Nijctnci jutros dva puta da osvoje natrag rovovc, ko- | je su im jučcr Francuzi oduzeli. Ovaj je njemački napad odbijen vatrom pjcšadije. U ovoj okolici zat*obili smo jučer 230 neprijateljskili vojnika od toga 2 časnika. Na desnoj obali rijeke M a a s e nastaviii su Nijemci topovskom paljbom cijelu noć i to najvcćom žestinom. Oko pct sati u jutro navalili su Nijemci sa velikim snagama na položaje od F1 e u r y a pa sve do sjeverno utvrdjenja T h i a u m o n t. Istovremcno otvorili su pregrađnu vatru i bacali su granate od 21 cm. kalibra za francuskc linije. Vclika vatra mavnskii pušaka uz cijclu cestu do Fleurya suzdržala jc sve neprijateljske napade, a 1 i j-eNijemcima pošio zarukom poslije ogorčene i teškc borbe na bajonet, da sc opet utvrde u u t v r d j e n j u Thiaumont, U štmii V a u x pokušalo je jedno- neprijatoijsko odjeljenje, da se kod Seron e s a pribiiži našim položajima, ali je lako odbijcno puščanom vatrom. Francuski izvjefta], K. B. Paris, 9. avgtista. 8. august, 11 sati poslije podne: Juče smo Sjeverno od Somme prt>-

širili svoju dobit u zemljištu time, što osvojismo jednu Šumicu i jako utvrdjene neprijateljske rovove sjeverno od hemske šumć, koja je cijela u našim rukama. Ukupiii je rczuitat borbi zadnjih dvaju dana zauzeće cijeloga reda njemačkih rovova u dužini od 6 km. 1 u dubini od 300 do 500 m. U Champagni smo obasuli vatroin i rasturili jaka neprijateljska odjeljenja, koja su tek bila pošla na napad. Na desnoj se obali Maase vodi borba na cijelont frontu sa najvećom žestinom i upornošću, naročito kod Thiaumonta i Fleurya. Naše čete održahu položaj. Odbijen je neprijatelj, koji je pokušavao da protivnapadima povrati zemjlište sjevero-zapadno i južno od utvrdjenja T h i a u nt o n t. Poslije toga, naše čete preduzeše ofenzivu, te povratismo svč dijelove rovova, u koje se neprijatelj u toku borbe bio uvukao, tc ponova prodrijesmo u utvrdjenje Thiaumont. Na ffontu Vaux — Chapitre —Chenois zauzesmo njemački borbeni red, a mjestiinično i druge, prihvatne položajc. U jcdnom od tih rovova nadjosmo 100 mrtvih i ranjenih Nijemaca. inače u toku pomenutih pređuzeća zarobismo 200 neranjenih Nijemaca, od kojih 6 časnika, zaplijenismo 6 mašinskih pušaka. Borbeuvazduhu: Pri jednom izvidjačkom lijetu, oborio je jedan naš Ietač jednu neprijateljsku letilicu, koja se, sva u plamemi, kod Auberive skrhala iza neprijateljskih redova. Juče oko 9 sati u veče bacao je jedan neprijateljski letač četiri bombe na Nancy, koje raniše 5 gradjanskih osoba, od kojih 4 teško. Engleski izvještaj. K. B. London, 8. augusta. U toku minule noći napredovali smo na nekoliko mjesta istočno od šumice kod Tronesa; kod prilaza ka Guillemontu još se vodi borba. Večernji izvještaj: Jugozapadno od Guillemonta pomakosmo se za 400 yardi u napred. Sjeveroistočno od Posieresa iieprijatelj je izvršio četiri napada. Posljednjim od ovih napada, pošlo je neprfjatelju za rukom da posjeđne na§e rovove u širini od 50 yardi. Do posljeđnjeg Francuza"... (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina".) Ženeva, 9. augusta. Kako javljaju iz Lyona, otišli su na bojište regruti iz godišta 1917. god., koji se obučavaju u ovdašnjini kasarnama i regrutnim depo-ima od januara o. g. ot. ,d Spremanje Francuza za zimskl rat. (Naročiti brzojav „BJoErrMskih Novina".) Haag, 9. augusta. Reuterov ured javlja: U mnogim političkim krugovima čnje se shvatanjo, kao da zadatak francuske vojske za vrijeme zintskog ratovanja moft biti olakšan najjačom upotrebom savezničkih trupa. Misli se, da se radi na sporazumu, po kome bi dijelovi južno-afričkih, kanadskih i australskih četa imale doći u Verdun. Nova grupacjjp sflveznika. (Naročiti brzojav „Be^grgijskih Novina”.) Ziirich, 9. augusta. Kako se čuje, poslije završetka prve faze ofenzive, riješile su se francitska i engleska vojna uprava da promjene direktive sadašnje ofenzive. Izgleda da su već izvršili odgovarajtiću novu grupaciju svojih snaga. Haig i Joffre su već iza Alberta nagontilali nove ofenzivne mase. Veli se, da ima grdno novih engleskih kontingenata prebačenih preko kanala. Nova spreijtanja. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novlna".) Žcneva, 9. augusta. Francuske istočne i južne željeznice dobile su naredbu, da sav svoj vozni matcrijal za vrijeme od deset dana stave vojnoj upravi na raspoloženje. Švajcarski listovi iz ovog izvođe, da se Francuzi spretnaju za jedan novi ofenzivni udar. Talijani na francuskotn frontu. (NaročiU brzojav .Beogradskih Novina'). Zurich, 9. augusta. U Blois prikupljeno je već dvanaest pukova talijanskih četa, koje još u toku ovoga mjeseca treba da odu na francuski front.

Stirmer diktator. K. B. Bem, 9. avgusta. Petrogradski dopisnik pariskog „Temps“-a javlja, da je iz prvog izvora dobio sljedeću izjavu o uzrccima posljednjih ministarskih prcmjena. Vojnički kao i opšti poiožaj R us i j e, tako mu je rečeno, zahtjevao je više nego ikada do sad što je moguće potpunije spajanje svih vlasti. Usltjed takve odluke spojene su u rukama Stirmerovim sve vlasti. On je postao u nekoin vidu zapovjeduik pozadine, jer su sad sve uprave podčinjene njegovoj vrhovnoj vlasti. —

Enskskn I koltnije. Donji dom I vlada. K. B. Rotterdam, 9. avgusta. »Nieuvs Ro 11 e r da m s ch e Cour a n t“ javlja iz Londona: Donji je <J om prtmlo juče zakonskl prijedlog, koji je podnio Lloyd George, prema kome se postavlja jedna mješovita vojna t gradjanska komlsija radi lsttage tloupotrljeba počlnjenih u ministarstvu vojnom. Daljc se llstu javlja Iz L o n d o n a, da mnogl znacl govore o tome, da donjl dom ponovo zauzima sve više nezavisno držanje prema vladl.

Grey ide? (Naročltl bnojav .Beogradskth Novlna*^. Rotterdam, 9. augusta. *Dally Chronic!e“ javlja, da se ipak treba nadati povlačenju Grevevom. Veli se, da će Grey posiije njegovog odsustva, što ga je dobio radi odmora, dobiti drugo, visoko postavljeno mjesto. U Londonu se misli, da će postati poslanik u Petrogradu. Odstup engleskog ministra prosvjete. (Naročiti brzojav .Beogradskih Novina'). London, 9. augusta. H e n đ e r s o n je odstupio sa položaja ministra prosvjete, jer mu je nemoguće vršiti svoje dužnosti kao ministar prosvjcte i jednovremeni savjetnik rađnika. U posljednjem položaju on ostaje i dalje. Odstup Lloyd Georga. (Naročltl brzojav .Beogradsklh Novtna’). Lugano, 9. augusta. Milanski listovi doznaju iz Londona, kako se u tamošnjoj štampi sve više potvrdjuje glas, da će Lloyd Georgc još prije isteka ljeta zamijeniti Asquitha. ,,Dayli News“ upitale su o tome Lloyd Georgea, ali ovaj je značajno odgovorio, da mu nije ništa poznato. Engleski oružni materijal. (Naročitl brzojav .Beogradsklh Novtna*). Rotterdam, 9. augusta. ,,Dai!y Mail“ veli, da Engleska sa sađašnjim zalihama u puškama i municiji, dolde god ove ne budu premašile njemačke zalihe, neće biti u stanju, da dobije rat. Izjave simpatije za Casementa. (Naročitl brzojav .Beogradskth Novlaa*). Ziirich, 9. augusta. PovoSom pogubljenja Casementa traju izjave u Irskoj neprekidno. Milanski ,,Secolo“ javlja iz Londona, da je njegovom dopisniku zabranjen put u Dublin. Iz svih krajeva Irske stižu vijesti o znatnorn obnavljanju Sinnfeinskog pokreta. Borbe u koionijama. Izvještaj generala Smutsa. K. B. London, 9. augusta. Pomorske snage zaposjele su malu Itiku Sadani na 1. avgusta. Nijemci su se vrlo slabo opirali. Daljnje operacije mornarice, razvijaju se uz cijelu obalu njemačke kolonije. General-ntajor Van Deveuter progoni Nijemce uz željezničku prugu Kilimatinde Ladoma i Kikorr.bo. Neprijatelj se povlači pravcem orama Mapui. Kolona koja nepreduje zapadno od Kandoe i Rangi, naišla je na neprijateija koji se je predao nakon ogorčene borbe. Brigađski general Northey javlja o borbi kod Malangali, gdje je neprijatelj izgubio oko 150 mrtvih. Poslije ove borbe, nanredovao je general Northey prema Madibira i 30 milja dajje sjeverno prema Irangi. Engfeski ministar trgovine u Fimu. K. B. London, 9. avgusta. Engleski ministar trgovine R u ncinan stićiće danas u gornjoj Italiji, gdje će se u jednom gradu sastati sa talijanskim ministrom trgovine N av o m i ministrom prometa A r 1 o 11 a.

Efiš&ka I Amerika. Prijediog za preiom dipiomatskih odnosa. K. B. Berlin, 9. avgusta. Zastupnik Volffovog ureda u Washingtonu javlja brzojavom bez žica, da je na 2. augusta član kongresa G a 11 i v a n, iz države Maschusette, u domu reprezentanata pođnio prijedlog, dase prekinu diplomatski ođnosi sa Engleskom. Predlagač obrazlaže svoj prijedlog time, što Engleska nije dozvolila da se iskrcaju u Irskoj dva amerikanska gradjana Thomas Hugiies Kelly i Joseph S m i t h. kojima su povjerena pomoćna sredstva i novac za strađajuće Irce. Pošto obojica poseduju amerikanske putnice, amerikanski sn gradjani, a osim toga imali su kod sehe preporučno pismo državnog tajnika L a n s i n g a. držanje je Etigleske uvrijeda za Ameriku.

Itnllja. Brzojavljaju nam iz glavnog stana ratne štampe: Zvanični izvježtaj od 7. augusta: Na fronti izmedju E č a v e i gornjeg dijela S o č e nastavlja neprfjatelj da puca na naše položaje i mjesta iza naših položaja. Na mnogim je mjestima đošlo do manjih pješadijskih napada. Jučer jc neprijatelj nastavio topničkom paljbom osobito na lijevoj oball Sorrenta i u odsjeku Pas u b 1 a. Na vrclu P o s i n a, u dolini S uK a n a i na gornjem dijclu C o r d v o 1 e došio je do osobito jakih neprijateljskih napada. Svi su ovi napadi odbijenl. Na vrclu Consteana potoka u odsjcku Folsafega izbacio Je neprijatelj na naše položaje prcko 500 granata. U gomjoj doiini D o g m a bombardovao * je neprijatelj ponovno sela. Naše je topništvo snažno odgovaralo, pa je na donjoj S o čl došlo do velikog topničkog dvoboja. Na 4. ov. mj. ustanovljeno je na odsjeku M o nfalcone, da neprijatelj upotrebljava bombe punjcne smrdljivim pllnovlma.

Opskrba Italije ugljenoui. (Naročtti breojav .Beogradslclh Novina*). Lugano, 9. augusta. Pitanje opskTbc Italije ugljenom postaje sve ozbiljnije. Najveće tcškoće pravi nestašica transportnih sredstava. Talijanske željeznice nemaju dijelove Iokomotiva, koji su do sada nabavljani iz Njemačke. Prilike su u genovskoj luci upravo strašne. Trgovina je sa ugljenom potpuno stala. Trgovci su vrlo uzrujani radi nemara vladc.

Rai na mora l pođ morsm. Neutraln! stradaju. K. B. Kopenhagen, 9. avgusta. Jedan mali norveški parobrod, čije je ime nepoznato, naišao je jugozapadno od Falsterbbo na jednu mtnu t jutros je potonuo. Potopljen brod „Hohtlenns". (Naročiti brzojav .Beogradskih Novina*) London, 9. avgusta. Brod „Hohtlenns* potopljen je na visini rta Bagur. Potopljeni engleski ribarskl brodovi. (NaročlU brzojav .BeogradskihNo vtna*). Berlin, 9. avgusta. U vremenu od 31. juia do 5. avgusta Nijemci su potcpili 13 engleskih ribarskih brodova i jedan engleski brod za ugalj. Torpedovan brod s ruskim četama. (Naročiti brzojav „Beozradsklh Novina“.) Amsterdam, 9. avgusta. Iz Milana se javlja : Uništenje raznlh brodova sila sporazuma dogodiio se pred pristaništem M a r s e i i 1 a. Jedan niemački podvodni brod je očevidno čekao na transportnt brod sa ruskim četama, koje su se imale prenijeti u SoIi*b. Potopjeni grčki brodovi? (Naročiti brzojav „Beogradskib Novina' 1 .) Lugano, 9. avgusta. Kako javlja „Corriere della Sera* iz Marseillea, jedna engleska krstarica je tamo prenijela 125 ljudi, koji su spašeni sa četiri parobroda, potopljenih od jedne podmornice. U ove parobrode računaju se dva grčka parobroda: .Favonian* i „Tottenham*.

Hninovije brzoitfvne viiejti. Ruska štampa o Sazanovu. (Naročiti brzojav .Beogradskih Novdna.)’ Basel, 9. augusta. „Baseler Anzeiger" veli, da je značajno za raspoloženje u Rusiji, da ugledni list ,,Zemščina“, neometan od cenzora, u jednom članku o povlačenju Sazanovljevom veli, da je on — Sazanov — kriv što je došlo do rata sa Njemačkom. Konferencija ratnog savjeta sila spcrazuma. (Naročiti brzojav .Beogradsklh Novina*). Haag, 9. augusta. Govori se, da će se u Parisu u augustu sastati nova konferencija velikog savezničkog ratnog savjeta. Ri-’sija i Engleska u Perziil K. B. Kopenhagen, 9. augusfa. Prenta vijesti petrogradske brzojavne agencije, došlo je na 6. augusta do potpunog sporazutna izmedju Rusije Engleske i Perzije, kojim se utvrdjuju prijateljski odnosi izmedju ovih država i riješavaju razna finansijska pitanja. Ustanovljena je i vojna organizacija Perzije. U sjevernom dijelu biće uredjena, pomoću ruskih instruktora, posebna perzijska brigada, a na jugu Perzije će provesti vojnu organizaciju engleski Ćasnici. Dekan Salandra. K. B. Rim, 9. avgusta. Pali talijanski ministar predsjeđnik . vratio se opet svom prijašnjem zvanju — sveučilišnoj profesuri. Kako „Politička korespondenci“ saopštava, njegov prijem u svom starom djclokrugu nije blo baš slavan. Salandra je kompetirao za čast dekana pravo- i državoslovnoga fakulteta, koja je ispražnjena uslijed toga, što je dosadanji đekan Scialoja stupio u novi talijanski kabinet kao ministar bez lisnice. Salandra je izabran dekanom no samo s 11 glasova dok 10-torica njegovih kolega nijesu za nj glasovali buđući da nijesu imaii oduševljenja za predsjednika vjerolomničkoga ministarstva. Pozivl Belgijanaca u vojsku. (Naročttl brzojav .Beogradskih Novina*). r Zflrich, 9. augusta. Objavljen je poziv 18 do 40-godišnjih Belgijanaca radi stupanja u shižbn francuske vojske. Oni, koji se pozivu ne odazovu, biće kažnjeni zatvorom do tri mjcscca. Horođna privredc. Izvoz graška I ječma Iz Rumunjske. (Naročiti brzoiav „Bcogradskili Novina“.) Bukarešt, 9. avgusta. Rumunjskf izvoznfčkt odbor sporszumto se sa predstavnidma središnjih vlasti odnosno prodaje ovogodišnjeg jećma za varenje i graika. Cljena je ječmu 4500—, graSh“ 5500 - — leja od jednog vagona. Na raspoloženju stojl 3000 vagona ječma i 5000 vagoaa graftka.