Beogradske novine

Sirana 2.

20. avgusta 1916.

Beogradske Novlne * Ned jelja

Broj 187.

nesposobnl činovnici dobiii su viša položaje u novim krajevima. Nije se pristupalo riješavanju ograrnoga pitanja, te je do dalje naredbe ostajao sistem, što ga ostaviše turske paše. Filijale banaka osnovane u Maćedoniji bavile su se samo lukrativnim poslom prodaje Imanja. Stanovništvo Je i dalje ostajaio u zavisnom položaju. Mnogi ugiedni poslanici odoše u ovaj novi eldorado, da tamo steknu nešta za sebe. Čak I samo Kosovo Poije, hram srpske zavjetne misli, počinjalo je da prelazi u ruke ove gospode. A zar ćemo pođ tim režitnom, sa tim istim Ijudima da stupimo u novu Srbiju? Zar na taj način da dokažemo Evropi potrebu naŠe državne egzistencije? Užasna je samo pomisao na to... Ako ne budemo našli hrabrosti i snagu ' se rasicrstin:o s ovim zlom, onda za nas važe riječi slavnoga Dantea: lasciate ogni speranca . . . Ova je brošura zabranjena u Francuskoj. Ovu je uslugu učinila francuska vlađa srpskoj, pcšto se g. Pašiću i njcgovim drugovima u kabmetu svakako nijesu dopala razlaganja brošure. No stoga ova razlaganja ipak ne gube svoju zanimliivost. Froslfiiifl 18. fložnstii. Prosiava u glavuoni stanu austro-ugarskc vojske. U prisustvu njemačkog cara. Brzojavljajn nam iz glavnog stana: Podjendan carev proslavljen je svečano u mjestu vrhovnog vojnog zapovjedništva. Rano iz jutra prošle su ulicama gradskim vojne glazbe, a u 9 sati prije podne odslužena je poljska misa, kojoj su prisustvovali: maršal nadvojvoda Friedrich sa svitom, načelnik glavnog stožera C o n r a dH e t z e n d o r f, gospoda njemačke vojne misijc, bugarskl vojni ataše, časnici i činovnici vrhovnog vojnog zapovjeđništva u koliko su bili slobodni od službe, kao 1 vriiovi državnih i komunainih vlasti. Po svršenoj misi preduzeo je maršal defiliranje četa, koje sti izašle na paradu. U 2 sata po podne davao je vrliovni zapovjednik svečan ručak, koji je uveličan p r i s ustvom njemačkog cara, koji je, slijcdujući savezničko-prijateljskom osjećaju, došao u stan vrhovnog zapovjedništva, da se nadje u sredini savezne vojne nprave na dan, koji je svima narodima Austro-Ugarske svet. Car je nosio austrougarsku maršalsku uniformu i došao je u glavni stan s velikom svitom, u kojoj su medju ostalima bili glavni pobočtiik P I e s s e n, načelnik giavnog stožera F a 1k e n li e y n, ministar vojni W11 d H o1) e n b o r n, turski general kod njemačke vojske 7. e k i - pnša, bugarski vojni ataše u Berlinu pukovnik G a n č e v i austrougarski časnici, koji su dodijcljeni njemačkom glavnom stanu. Cara jc dočekao na ulazu u dvorac maršal nadvojvoda Friedrich, pri čem jc glazba svirala njcinačku liimnu, i odmab su otišli pod veliki šator za ručavanje u parkti, gdje su ostali pozvani već bili okupijeni. Na ovaj svećani ručak bMi su pozvani: gospođa njemačke vojne misije, bugarski vojni atašc u Beču T a n t i 1 o v, generali. časnici i činovnici vrhovnog zapovjedništva, vrhovi državnih ikomunalnih vlastSi predstavnici katoiičke i evangcličke crkve 1 Jcvrejske vjerskc opštinc. Car, koji je sjedio desno od nadvojvode Friedriclia, imao je do selie načelnika glavnog stožera Conrada. S druge strane nadvojvodi sjedio je giavn! pobočnik Plessen. Za vrijeme ručka izrekao je nadvojvoda slijcđeču oduševljenu zdravicu: Radosniin srcem proslavljamo đanas rodjcndan našeg najvišeg vojtiog zapovjcdnika i blagodarimo sa strahopoštovanjem uzvišenom vladaocu s tiama tako vjerno udružene i boreče se njemačkc carevine na njegovom milostivom dolasku u našu sredinu. Čimc je današnja svetkovina dobila naročitu vrijednost. Ovo je već treči P'it, knko na bojištu proslavljamo ovaj i*adosni dan po obranbemt moć Austro-Ugarske. S opravdanim ponosom sjećaim se Prošlih borbi i s mdosnim pouzdanjem giedamo u budučnost, jer u našim srcima tinja ljubav i vjernost prema našem najvišem zapovjedniku, koja je ljubav i vjernost izvor, \r koga obranbcna siia neprestano crpi snagu. da prkosi opasnostima, koje je okružuiu. Tii Ijubav i vjernost hoćemo na ovaj sveti nam dan Njegovom Apostolskom Veličanstvu da ponovo zađanio, ona neka nas vodt i upućuje, dok se nalet dušmanina konaćno ne slomi t dok se nc izvojšti pobiedonosan mir. Snažno, kao osjećaii, koji nas oduševljavaju, nck zaori krik: Naš dobri. pleineniti, najviši vojni zapovjcdnik car i kralj Franjo Josip I. neka živi, živi, živi! Poslije objeda prošetao se car Wiibelm po dvorskom parku, gdie Je više osoba udostojio razgovorom. Car se bavio skoro tri sata u foj sredinl, a zatitn je otputovao isnraćen oduševljentm pozdravima prisiitnm i uz svirku nlcmačke narodnc hinme. Prolazeći kroz grad. car je morao proći kroz gusti špa!ir publike 1 ' • Ea j? odušcvljeno pozdravljala. Glasovi njemačke štampe. K. B. Berlin. 19. avgustn. orddeutsche Allgemeice Z e i t u n g“ i drugi listovi donose povodom nođjendatia cara i kralja Franje Josipa srdačne pozdravne članke, u kojima oni u ime cjelokupnog njemačkog naroda daju izraza Ljubavi i poštovanja prenta sijcdorne monarhu sas'ezne susjeđne monarhije. U Bertinu su državne i gradske zgrade okićene zastavama, a tako Isto i mnogobrojni privatai domovL

Prosiava u Srbijl. Povodom rodjendana cara Franje Josipa I. priredlla Je u Ve 1 i k o m Mo kroffl L u g u školska omladina iz vlastitih pobuda lijepu svečanost. Oko stotinu dječaka i djevojćica, kojl se sad nalaze na školskom odmoru, došlo je, svečano iskićeni, pred etapno zapovjedništvo, koje je bilo borovim vijencima ukrašeno. Kad sc pojavio zastupnik grupnog zapovjednika nadpornčnik pl. Wlerzbowski, predaie su mu dvije djevojčice veliku kitu cvijeća kao znak poštovanja mjesne omlađinc. Riječi zahvalnosti grupnog zapovjednika završile su še usklikom: živilo Njegovo Veličanstvo, na koji je usklik slijedio oduševljeni usklik mališana: Živio car! Ova lijepa svečanost i izraz odanosti stanovništva završila se pjevaujeni carevke na srpskom jeziku.

Austro-Usarska. Odlikovane nadvojvode. K. B. Beč, 19. avgusta. Današnja zvanična ,Wien er Z e i t u n g“ Javija da je car imenovao nadvojvode R a inera i Leopolda viteziina ziatnoga ruua. RiitKfl cfenzlva. Veliki ruskl gubicl. (Naročiti brzojav »Beogradskili Nov'na ) Beč, 19. avgusta. ,,N e u e s W i e n e r J o u r n a 1“ javija: Sa većom zabrinutošću prati Rusija vanredno velike gubitke, zbog čega je riješeno, da se više ne objavljaju spisi gubitaka. Posljednji bilanc gubitaka navodi oko 600.000 ljudi i 40.000 časnika. ** • Ensiaskn 1 koionlls. Žalbe protivu vojne obveze. (Naročiti br/ojav »Beogradskih No\,na«j Berlin, 19. avgusta. ,,D a 11 y M a i 1“ javlja: Dvije hiljađe prvostcpenih sudova, koji donose odluke | po žaibama protivu vojne obveze, imaju Još da rasprave oko 30CTO00 siućajeva.

EflžlesRo-irancuskii ofenzluo. Fraucuzi napuštaju Belfort. (Naročiti brzojav »Beogradskih Novina«! Berlin, 19. avgusta. Baseiski listovi javljaju, da se francuska vojna uprava, povodom trajnog uznemiravanja francuske frontne linije od strane Nijcmaca ti predjelu grada S a i n t Die, Nancy, Luneville i Baccar a t, našla pobudjena da veliki broj injesta tog predjcla napusti. Uslijed jake paijbe posljednjih dana mnoga lica napuštaju Belfort. Francuski Izvještaj. K. B. Paris, 18. avgusta. Tri sata poslije podne: Sjeverno od S o m m e suzbiti su mnogi pokušaji protunapada njemačkih četa protlv naših novih položaja jugo-istočno od Maurepasa. Zarobili smo nekoliko neprijateljskih vojnika. Južno ođ Somme iskopali su Francuzi četiri mašinske puške, koje su Nijemci zakopali u napuštenira svojim rovovima južno od B elloya. Na desnoj obali rijeke M a a s e protjerali su Francuzi nakon žestoke borbe Nijemce iz jednog di,ela sela F 1 e u r y. Nekolilco njemačkih odjeljenja drže se još u istočnom dijelu razorenog sela. lzmedju Th i a u monta i F1 e u r y a tzvojevall su Francuzi takodjer nekoliko uspjeha. Tom je prilikoin zarobljen jedan časnik i 50 neprliateijskih vojnika. Inače jc noć prošla mirno. Engieski izvještaj. K. B. London, 17. avgusta. Prošle noći rano zorom preduzeo je neprijatelj sjevero-zapadno od Pozieresa u širokim formacijama i sa velikim snagama snažne protunapade. Neprijateljska pješadija preduzela Je navalu u šest postrojenja, sli je odbijena sa veiikim gubicima. Naše topništo I naše mašinske puške zadale su teške gubitke neprijstelju. U nijednom slučaju nije pošlo za rukom neprijatelju, da prodre u naše linije. Sjevero-zapadno od B a s e n t i n a zauzell smo neprijateljske rovove u širini od prilike sto jardi. Protunanad je odbijen. Jedna neprijateljska letilica svaljena je u vazdušnoj boibi iza naših linija u blizini Pozieresa.

Bsikfiitike viiesii. Bugarska u ratu. Uovor ministra predsjednika Radoslavova. K. B. Sofija, 19. avgusta. U posljednjoj sjednici poslanika vladinc stranke izjavio je ministar prcdsjedniic Radoslavov o stanju ovo: Bugarska je danas naoružana da može svaki napad odbiti, ma s koje strane on došao. Prema svima svojim savognicima Bugarska stoji u najsrdaćnijnn ođnosima, a oni potpuno cijene prijateljstvo Bugarske i kao i ona gotovi su da s čašću izauju iz ovoga rata. Stanje je na svima frontovinia povoljno i nema nikakvih povoda za uziieinirenje. Opšta ofenziva sila sporazuma ponovo potvrđjuje, da moć središnjih vlasti nije slomljena i da se pobjeda od njih ne uiože oteti. Ne može se ni zamisiiti, da bi se Bugarska za vrijeme svjctskog rata mogla odvojiti od svojlh saveznika, ona ćc s njima do kraja izdržati, jer pobjeda naših veiikilt saveznih drugova daje oajbolje

jantstvc da se očuvaju naše dosadanje tekcvlce i naša politička nezavisnost. Ižborl u GrčkoJ. » K. B. Paris, 19. avgusta. Kako ,,T emp“ javlja izbori u Grčkoj izvršiće se 27. septembra t. g. Grtd l cKoifca. Eruštoe CrucroS KrstJ u car. i kr. vojnoj glavnoj guberniji u Srblji. Prijašnje Srpsko jDruštvo Crvenoga Kfsta zove sc sada „Društvo Crvenog Krsta u car. i kralj. glav. gub. u Srbiji'*. Pod kontrolom c. i k. vojne giavne gubernije radovima u društvu upravijaće dosadanji odbor biv. srpskog droštva „Cr'venoga Krsta“ (gg. J. Za n k o v i ć, zastupnik predsjednika, D. Gjorgjević, zastupnik sekretara, M. T. L e k o, zastupnik blagajnika, Dr. V. Ž. G j o r g j e v i ć, K. J e z d i ć, T. Stojadinović & T. Petronijević članovi u Beogradu i g. M. Jevtić član u Palanci). Porcd apravljanja clruštvenim nepokretnim iinanjem i uredjivamem društvenoga arhiva uprava društvena ba\iće se i posredovanjem u davanju izvještaja o ratnim zarobljenicima. Od austrijskog i ugarskog „Crvenog Krsta'* dobiva društvo redovno izvještaje o ratnim zarobljenicima i in.terniranim osobama, a i od njemačkog ,,Crvenog Krsta" iz Beriina doblven je veliki broj spiskova ratnih zarobljenika. Cjelokupna kore'spodencija društva „Crvenog Krsta“ u ces. i kr. vojnoj glav, guberniji u Srbiji, bilo sad da ovo društvo dopisuje sa sliČnim društvima na strani, sa društvenim odborima i pođodbortma ili sa obiastima, ili pojedinim osobama ili da od njih pisma i poštanske pošiljke dobiva, ima se bez iznitnke đostaviti odjeljenju 8. vojne gener. gubernije, odakle će se daije otpremati. Pošto za podmirivanje troškova društvo ne raspolaže za sada potrebnim novčanim sredstvima, to se unioljavaju svi prijatelji „Crvenoga Krsta“ da dobrovoljnim novčanim prilozima pomognu društvu. Svaki i najmanji prilog prfmiće se sa zahvalnošću i objaviće se u „Beograđskim Novinama“. Uprava oVdašnjeg „Crvenoga Krsta“ nalazi se u društvenoj zgradi u Beogradu, Simina ulica br. 21. Kancelarija ]e otvorena svakog radnog doha ; od 9 do 12 prije i od 3 do 6 sati po 'iiođrte. Informacije se daju i primaju samo prije Todne. Katoiička služba božija. Danas, u nedjelju (20. avgusta) služiće se: 1. U K o n a k u u 8-sati u jutru sv. mlsa za vojništvo, kojoj iina slobođan pristup 1 gradjanstvo. 2. U župskoj crkvi (Poslanička ulica): u 8 sati sv. misa za školsku djecu, u 10 sati njemačka propovijed i pjevana sv. misa, u 5 sati jid' p6*dne večernja. U radne dane je prva rnisa u pol sedam, a druga u pol osam satR oi f Dobrotvorni koncerat u Zemunu. U petak u veče priredjen je u Zemunu, u dvorani „Grand Hotela" objavljeni koncerat u dobrotvome svihe. U prkos velike vrućine, koja je vladala, mnogi Beogradjani kao i zemunska eiita nijesu se ustručavali da prisustvuju jednom kdncertu u zalvorenom prostoru. Ako konstatujemo, da su svi gosti izdržali do kraja u dvorani 1 da niko nije propustio ni jedan čas umjetničkog uživanja, da bi se rashlađio, to ta činjeuica samim sobom predstavlja najv^ću hvalu za umjetnićki uspjeh priredjivača. Burnl aplauz i klicanje poslije svakoga komada dokazivall su, koliko su slušaoci uživati u umjetničkoj produkciji, bez koje su večina od njih toliko vremena bili. Koncertom su dominirela izvodjenja budimpeštanske koncertne pjevačice, g-jice Steffi H e g y e s i. Njen prijatni, jasni organ, dobro školovan, tako da ju ne izdaje ni na najvećtm visinama, te savršena dikcija, čista kao kristalho zvono, čine od nje umjetnicu prvoga reda. Sa zahvalnošču i oduševljenjem slušala je pu’oiika divne sivari Griegove, Goldmarkove, Wolfove, Lflweove, Dienzlove i Zajcove te miiozvučnu giazhu Verdtjevu, koje je g-jica Hegyesi upravo majstorski izvela. Naročiti je aplauz požnjela savršena kompozicija zagrebačkog profesora pjevanja M i 1 a n a R e i z e r a, koji je on sam izvodio pojedine komsde, a osim toga još i bio umjetničkl rukovodilac cijeloga koncerta. Sa svojim snažnim i dobro školovanim baritonom izvodio je Wagnera i Čajkovskoga, težak umjetničkl zadatak, aii ga ]e on sjajno, uz burno odobravanje, izveo. Dr. Frsnjo vitez E r n s t izveo je na čelu Godardove i Popperove stvari. Njegovo savršeno sviranje, koje nije znalo ni za kakve preprijeke i teškoče, toliko je svojim bolno-lijepim zvucima oduševiio slušaoce, da niko nije ni pomišljao, da ne sluša profesionalncg umjetnika, več diletanta.'istina diletanta od neobičnog talenta. Pratnju nagiasoviru vanredno je izvršio klavirski virtuoz Szeuker iz Budimpešte. UnijetniČko izvodjenje koncerta zaslužuje največe priznanje, a i požnjelo ga je od strane publike u največoj mjeri. No tim je manje priznaja zastuživala telinička, i to spedjalno .saobračajno'-tehnička priprema koncerta. Uprkos objavama u plakatima i u ttampi nije biio broda, koji bl pusiije koncerta vratio pubiiku, koja se največim dijelom sastojala iz Beogradjana. Tako je publika do 4 sati u jutru morala apelovati na zemunsko gostoprimstvo, što su tnnogl učlnill aa ne baš toiikim zadovoljstvom. Kada j« avanuio, prvl je zemunski brod iakrcao

jednu grupu neraspoloženih i uspavanih Beogradjana, koji u prkos prvoklasnom umjetničkom uživanju, nijesu baš aa pohvalom govorili o koncertu. Proincnadrii koncerat u dvoru. Danas. kao I svake buduće nedjeIje i.riredjuje se izmedju 6 i 7 sati poslije podne u dvorskoj bašii promenadni Koneerat za vojnike. Cetvrtkcm u isio drba davaće se koncerti za časni-. ke. Ton. se nrilikom mogu udariti ekseri na ratniku. Priložna cijca za časmke 5 kruna. za vo.nike 5 i helera. Saobraćai robom Beograd—Zemttn. Kako nas izvještavaju, d. d. za skupijanjt* brzovozne robe, beogradska pcdružti ca, dobilo je dopuštenje da upotrebljava ratni # most. Uslijed toga će uvc drufivo od sada biti u mogućnosti, da sabrami rohu sa zemunskog kolodvora prenese u Beograd. Dječiie zabavište. Na rodjendan Njegovog Veiičanstva cara i kralja otvara se d j e č i j e z a b av I š t e u Gimnazijskoj (Njeguševoj) ulici brcj 63. Za upravnicu ovoga zavoda postavIjena je gospodja Mileva Stojančev i ć k a. U zavod će se primati djeca, koja još nijesu za škoiu, od 3 godine pa naviše. Prijave >e primaju u zavođskoj zgradi cd 9—1 i prije i 5—7 sati poslije podne. t Staka M. Pejićka. Iz Vrnjačke Banje javljaju nam, da je tamo prije nekoliko dana preminula poznata srpska dobrotvorka gospođja Staka udova M. Pejića iz Lješnice u Pođrinju. Pokojnica je sa svojim pokojnlm mužem u nizu mnogih godina uspjela, da trudom i štednjorn priskrbe itnanje, koje ih je stavilo u red najimućnijih Ijudi u Srbiji. Zato joj je muž svojom posljednjom oporukom ostavio cjclokupno imanje na doživotno uživanje. No ovo je toj skromnoj ženi bilo mnogo i ona je svake godine veći dio svoga prihoda davala, koje na dobrotvorne svrhe, koje na uloge, a ovaj je, kako čujemo, za kratko vrijeme đostigao sumu ođ pola milijuna dinara. Svu tu svoju uštedjevinu odredila je ova plemenita žena na dobrotvorne usntanove, kao što su: srpski invalidski doni, crkva i bolnica u Lješnici njenim troškom podignuta itd. Neka joj je vječit pomen medju nama! Objava. Uprava vodovoda i kanalizacije u Beogradu traži kanalizacionog ^inžinjera, koji se razumije i u betonske konstrukcije; stupiti niože odmah. Pisrrtene ponude, u kojima je označena plata, koju bi kanditat zalitjevao, a uz prilozene svjedodžbe, imaju se pređati najdulje do 25. avgusta 1916. kod c. i k. građjevinskog ođjeljenja vojr.e glavne gubernije. Upravnik voinog gradjevinskog odjeljenja.

Preselio se X. kotar. Deseti kotar (reyon) opštlne grada Beograda preselio je svoje uredske prostorije iz Gunduličeve uiice broj 19 u istu ulicu broj li, gdje če i u buduče vršiti sve poslove koje spadaju u djelokrug njegovog rada. Vrijeine. U cijeloj Srbiji vrijeme je u glavnom povoljno za žetvu, dovoz žetve, vršenje i jesenje oranje. U više okruga bilo je kiša, no ove nijesu ometale jescnje radove. U okrugu kruševačkom nije bilo kiša, šio je bllo vrlo povoljno za tamošnje vinograde, pošto se tako nijesu mogle đa šire niti peronospora, ni rdja. U početku nedjelje bilo je kiša u okruzima čačanskom i valjevskom, a pred kraj nedjelje u okruzima smederevskom (palanačkom) i beogradskom (seoskom).

Fođpomažs probavu, ublažujs ki*«linu.'^'-A MATTONI'E^ &ESSHUBLER „ČISTA PRIRODNA ALKAUČNA fisafic!) MattJai 1 1 2eč i itariovevaii (Kartsbad).

Za trupe, zavode, menaže i za prlpadaoce c, i kr. kaa c. njemačke vojske u vojnoj prodavnici c. I kr. vcjnog-Generai-Oouvernementa, Belgrad, Garde kasarna.

fMiifi priureafl, fi&tflrstoa i IsKorlitavanJe cofa u srbiji. .II. Do godine 1S98. bilo je u Srbiji samo četiri državnih voćarskih škola, naime vinodjelska voćarska škola u B u k o v u, te škoie u K r a 1 j e v u i pri državnim zavodima u Ljubičevu i Topčideru, koje nijesu mogle zadovoijiti potrebu uslijed velike navale djaka iz naroda, koji je počeo uvidjati koristi od voćarstva. Uslijed toga vlada sc riješiia, da podncse skupštini uov projekat zakona o upapredjenju voćarstva, na osuovu kojega se potom 1 razvilo srpsko voćarstvo. Prema tomc zakonu svi su srezovi u Srtiiji obavezni, da u roku od pet godina podignu voćarskc ugledne siaaice u obimu od bar pet hektara. I stabala koja pretiću sa ovih stanica lmali su se zasaditl drumovi 1 opštinski atari. Zcmljište za te stanice kac i sredstva za njihovo stvaranje i ođržavanje unale su da dadu opštine. Vrste voća bira-

ne su prema klimatskim privrednim prllikama dotićnoga sreza, ail je u svakoj stanicl nioraio biti dudova radi potpomaganja svilarstva; ova su dudova stabla davana besplatno svima onima, koji bi željeli da se bave svilarstvom. Uprava ovih stanica bila je povjerena državnim sreskim ekonomima, koji su imali dužnost da godišnje održe bar dva voćarska kursa, na koje je svaka opština imala da uputi po dva ućenika. Cijela je Srbija podijeljena u četiri voćarska kotara osim toga su odredjene naročito strogc kazne za kradju voća. Uspjeh ovoga zakona bio je vrto zadovoijavajući. Na osnovu njegovih odredaba podignuto je do baikanskih ratova 80 voćarskih stanica u ukupnoj površini od 527 ha, a i voćarstvo u opšte time je zadnfih godina znatno unapredieno. U tome su pogledu doduše poznati samo podaci iz 1908. gođine, ali je već sada ukumia površina zasadjena voćnjacima iznosiia 188.883 ha. prema 110.540 u 1900. godini. Ona se prema tome popcla za ne manje od 70,9 na sto, dok se nien odnos prema ukupnoj površini Srbije (do balkanskih ratova 4,8.30.260 ha.) popeo od 2 29 na sto na 3, 91 na sto, a njen odnos prema ukupnoj zasadjenoj površini od 2,055.176 ha popco se od 3,38 na sto na 9,19 na sto. No ovaj preobražaj nije nastao u pojednakoj mjeri u okruzima, kao što ni svi okruzi nijesu pojednako podobni za voćarstvo. Doduše je šljivarstvo rasprostranjeno u cijeloj zcmlji; naročito je omilejna požeška šljiva takozvana „magjarka". Ali ni ova kultura, kao u opšte voćarstvo nije tako česta u istcčnim okruzima. no tim više u zanadnim okruzima, gdje su centri voćarstva. Naročito je razvijeno voćarstvo u okruzima podrinskom, kruševačkom, valjevskom i rudničkom, dok su najsiromašnjiji u voću okruzi pirotski, v r a n j s k i kao i niški i toplički okfug, koji sada spadaiu u bugarsko okupacijono područje; prema podacima srpske državne statistike otpadaiu ođ pomenutih 183.883 ha voćnjaka u Srbiji ne manje od 152.448 ha ili 81 na sto na austro-ugarsko okupacijono područie, i to su raspodijeljeni, kao što se vidi iz slijeđeće tabele:

Okrug:

Obradjeno zemlji : te

VoćniaH %obradienog vocnjaci zem |j| 5ta

Beogradskt tsenskl)

125.036

12 423

10%

Valjevski

133.801

21.452

10%

Kragu evačk!

147.793

19 551

13,5% '

Kruševačkl

104 032

39.849

38.5%

Podrinski

195.183

20 259

10.3%

Ru nički

71.389

10.526

14%

Smederevski

105.918

3791

3,6%

Užičkl

96.338

15.234

16%

Čačanskt

102.206

92563

9,2%

Za ostale okruge

dovoljno

Je, ako

uporedimo broj voćaka na sto hektari sa istim brojem iz spomenutih okruga. NaLme na sto hektara dolazilo je voćaka:

U okrugu:

Podrinskom

256

Grad Beograd

131

Rudničkom

194

Moravskom

109

Kruševačkom

145

Vranjskora

Kragujevačkom

143

Timočkom

Užičkom

143

Pirotskom

Čaćanskom

139

Požarevačkcm

Valjevskom

121

Niškom

Smederevskom

120

Topličkora

Beogradskom (seoskom) *

Krajinskom

Znači da je prosječno na okruge austro-ugarskog okupacijonog područja otpađalo 148, a na okruge bugarskog zaposjednutog područja 71 voćka na sto hektari. No ovi su podaci netačni u dva pogieda: prvo za to što se voćarstvo od 1908. do 1912. godine svakako još i dalje razvilo, tako da je površina zasadjena voćem u početku balkanskih ratova morala biti mnogo veća, a drugo što sadašnji rat svakako nije prošao bez ve!i.\e štete za voćnjake. No, može se reći, da su ta dva suprotna momenta u glavnom izravnjivaju. Ali se svakako može smatrati da napredak, što ga je srpsko voćarstvo pokazalo od 1908. godine na ovamo, nađmašuje štetu, što ju je počinio sadanji fat. Ovo se tvrdjenje opravdava ako pogledaano na razvitak srpskog izvoza voća od godine 1908. do početka balkanskih ratova.

Izvozna statistika daje nam o tome slijeđeću sliku. Vrijednost izveženog voća iznosila je u dinarima:

ugođ.

svjtž. šljivd

suvih šijlva

ostalog voća

ukupao

1908.

8*3.209

10,355.014

635468

11,864.398

1909.

121.455

2.168.F89

8,001.739

5,292.063

1910.

917.601

10,488-043

1,590.979

12,996.023

1911.

982.508

15,918.524

1,600100

18.564.131

Sv«ra

2^91.371

994.157

6*828386

18,717,214

Prosječno 7C3.69S75

9,7 45.539; 25

1,707.071-50

12,179.303-50

U posto dma

’ 6%

SO"/ 0

14%

o o •—«

U prkos lošoj berbl n godini 1909. prevaziiazi godišnji prosječni izvoz suvih šljiva, koje u voču predstavljaju glavni izvozni artikal, sa 9,748.539 dinara onaj iz 1901. sa 7,157.578 dinara za 2,590.951 dinar, pa i sam najbolji predjašnjl u vfemcnu 1596.—1900. označeni prosječnl za okrugio 600.000 dinara. Bečka burza. K. B. Beč, 19. avgusta. Povodom završetka neđjelje promet s vrijednostima tekao je vrlo slabo. Samo se nešto veća pažnja poklanjala vrijednostima vojne opreme, dalje dionicama petroleja, magjarskog uglja 1 dionicama heraljske lndustrije. Raspoloženje je bilo inače ćvtsIo, pri zaključku burze tečajevi su pod pritlskom nerada u nekoliko pali. Trg sa ulozima ostao j« nepromijeujen.