Beogradske novine

Br. 189.

BEOGRAD, utorak, 22. avgusta 1916.

Izlazf: dnevno u jutro, ponedjeljkom poslije podne.

Prodaje se: ■ Beogradu i u krajevima za- . , posjednutim od carsko i kra- |j h ljevskih četa po cijenl od u Hrvatskoj-Slavonijl, BosnlHercegovini i Dalmadji po cijeni od ....... 8 h Izvan ovog područja . . . 12 h Oglasi po

Pretplata: za 1 mjesec u Beogradu i a krajevima zaposjednutim od carsko i kraijevskih četa K 1*80 u Hrvatskoj-Slavoniji, BosniHercegovinl 1 Dalmacijl K2-40 izvan ovog podruga . .' .K3 cijeniku. ■

UredniStvo : BEOORAD, Vuka Karadžića ul. 10. Teieion broj 67. — Uprava, primanje oglasa i pretplate: Kneza Mlhajla ui. broj 38. Telefon broj 25.

Godina II.

Uzajudni napori Rusa u Bukovini. Opšta ofenziva Busara na maćedonskorn bojištu.

RATNI IZV3ESTA3I. izvještaj austro-ugarskog gei/eralnog stožera. K. B. Beč, 21. avgusta. Rusko bojišle: l"'ront konjičkog generala nadvojyode K a r I a: Neprijatelj čini uzaludne pokušaje da povrati izgubljeno zemljište zapadno od M o 1 d a v e u Bukovini, te istočno i jugo-zapadno od Z a b i e, pri čijem nam osvajanju padoše šaka 2 časnika, 188 vcjnika i 5 mašinskih pušaka. S obiju strana tartarskog klanca bcrbe još traju. Položaj je nepromijeujen. Na željezničkoj pruzi južno od Z i e 1 o n e odbačeno je jedno neprijateljsko cdjeljenje. Na B y s t r y c z y S o 1 o t \v i ns k o j i sjcverno od D n j e s t r a, dan je prošao na miru. Pront rnaršala pl. H i n d e n b u rga: Kod S m o 1 a r y a i južno od S t obych'ove bilo je omanjih uspješnih preduzeća. Kod R u ć k e-C zerwicze propadoše uz teške njihove gubitko svl ruski poKušaji da prošire njihove polo'žajc na zapaclnoj obali Stochoda. x Talijanskc 1 jugo-istočno bojište: Nije bilo naročitih dogadjaja: Zamjenlk glavara generalnog stožera pl. HOfer, podmaršal. Propn’! DGpcdi na zspadii. Opet su Francuzi i Englezi na Sommi grunuli svom snagom na opšti napad, ali je taj napad uspio isto toliko malo kao i prijašnji napadi. Nalet na njemačke redove skrliao se pod najtežim gubicima napadača. Dakle u osmoj sedmici ofenzive opet nije bilo ništa od proboja, kao što on nije uspio ni u prvoj sedmici. Kao i tada i sada će sporazumna štampa da uljepša ovaj neuspjeh time što će reći, da se upravo i nije mislilo na proboj neprijateljskih redova, već da se samo išio na to, da se oni umekšaju, te da ova ofenziva 1 nije probojna ofenziva, već samo ofenziva pritiska, kojoj je cilj da protivnika postepeno umori i potrese. Veli se, da se sam general Joffre tako izrazio, ali ipak zato nije vjerojatno, da je tako riješeno još na pariškim vojnim Podlistak. L *r Henrfk Szienktonicz. (Prilikom njegove sedamdesete godlšnjice). Poljački ustanak god. 1863.—1864. i njegov katastroialni svršetak teško je djelovao na politički i kulturni život Poijaka. „TeŠka jazočaranja otrijezniše narod; on se odrtče roinantične, pustelovn'' i necdgo'’crne politike; sada je valjaio, nakon potpunoga gubitka autonomije, nakon silnih žrtava u krvi i liovcu, Iiječiri ljute rane, gubitke nadoknaditi, prilagođiti se lazvitku socijalnog živoia, utisn>itl se u okvir novoga svijeta, njegove industrije, njegova prometa. (Briickner). Došlo je do sasviin novoga sredjivanja života. Pod dojmom novih a teških i ozbiljnih prilika počelo se da mijenja i mišljenje naroda 1 da se tradicije i zastarje'i nazori zabacuju. Tako u Iiteraturi prestade stara romantička škola. „Zabacivalo se još donedavna slavljene tradicije, konfesionalnu, stalešku, nacionalnu tjesnogrudost i jednostranost, a sve u ime naprctka i „organičkog rada“, koji je itnao da stvori novu nacionalnu bazu. „Pozitivistička omladina“ obračuna s djcdovskcrn baštinom, oduševijavaše se za Darvina i Comta, za Bucklea 1 Milia osudjivaše sanje, fantazije i poeziju, osobito Iirsku i epsku". (Bruckner.) Romantika je sasvim uzmakia i načinila injcsta trijeznom shvaćanju realnog života.

konferencijama; prije izgleda da se ovako počelo govoriti tek onda, kada se izjalovila nada, da će se Nijemci odmaii poslije prvoga naleta prebaciti od iza Peronne i Bapaume. Koristeći se tim iskustvom savcznički se vojni krugovi staraju, da već sađa unaprijed sputavaju prekomjerna očekivanja i nade upućujući na to, da se Englezi i Francuzi svojom novom taktikom ugledaju na njemački sistem borbe kod Verduna, gdje već pola godine neprestano bijesni borba. No ovo uporedjenje ne vaija. Ono što izgleda moguće u opsadnoj bici na uskom prostoru oko Verduna, vrlo je nevjerojatno u p o 1 j s k o j bici na dugačkđm frontu na Sommi, a dok je tamo utvrdjeni i krajnji predmet borbi jedna od najjačih tvrdjava na svijetu, proboj neprijateljskog fronta ne može doči u pitanje kao cilj francusko-engieske ofcnzive. Svakako da nije nemoguće da se taj cilj postigne besprekidnim, bezobzirnim ulaganjem ogromnih masa materijala i ijudi u ovakvoj ofenzivi pritiska, ali uspjeh u takvome radu pretpostavlja s jedne strane neograničenu i neoslabljenu napadnu snagu, a s druge strane popuštanje otporne moći. No ova se pretpostavka nije ispunila ni u jednom ni u drugom pogledu. S toga je opravdana pretpdstavka, da je sve ovo umjerivanje od strane protivničke štampe samo protivnički „bluff“, kojemu je ciij, da prekrije neuspjeh, koji se sastoji u činjenici, da se ofenziva pritiska na Sommi, kuja je bila zamišljena kao pro aorna bitka, kao i ranije ukočiia u borbu oko položaja. Prodora biio je u ovom ratu dosada samo u jednom slučaju, naime tada, kada su kod Gorlicza saveznici razinrskali neprijateljski front i prisiliii protivnika na pokretni rat. No ako napadnuti protivnik se'oi izvojuje vrijeme da poslije razoravanja njegovih rovova pripremi nove položaje te se u njima nanovo učvrsti, kao što je to slučaj sada ne samo na zapadu, već i na istoku, to se protivnik prirodno izlaže tako silnim gubicima, da on najzad mora da se potpuno iznuri, tako da je na kraju krajeva mnogo đalje cd pobjede, no što je bio u početku ofcnzive. Prema tome taktikom samoga pritiska generali Joffre i Haig neće postići svoj cilj. U borbama, koje su trajale sedam sedinica, oni su do sada oteli I Henrik se Szienkiewicz u svoje mlade dane isticao u literaturi i publicistici kao pozitivista. Literarr.i rad započeo je on kao izrazit pozitivista svojim realističkim novelama i feljtonima, punim duhovitosti i satire. U to doba je i on čedo svoga vrernena. Savrerneni nazori i shvaćanje domovinskih prilika proželo je i njega. No ipak nije moglo nikakvo školom i prilikama, umjetno stvoreno uvjerenje da u njemu uguši — Poljaka, ono primarno, naravno osjećanje. Polovicom osamdesetih godina prošloga stoljeća već se kod njepa jasno opaža, da prekida s pozitivizmoin i da se opet vraća „tradicijama i iluzijarna", staroj slavi poljačkog kraljevstva i bujnom životu starog poljačkog plemstva. Tek se je tu pravo pokazala njegova siina pripovjedaiačka snaga, njegova nenadmašiva plastika i neobično živa fantazija. Szienkievvicz je započeo svoju literaturnu karieru omanjim novelama, skicama i pričama iz malog svakidanjeg seoskog svijeta. Njegovo opisivanje seijačkog života ođlikuje se velikim realizinoin. On je pjesnik šume, prirode i čiste ljubavi. On crta poljačkog seljaka vjerno, sa svim njegovim krepostima i numama. crta ga po priroai, kako u znoju lica zaradjuje kruh svagdanji, kakav jest, kako živi i kako umire. Sienkieviczevi poljački seljaci nijesu idealizirana lica, već su to prosti, naravni ljudi. Već njegov „Stari sluga" i ,,Hania“ pokazaće, s koliko ljubavl i topli-

Nijemcima 150 kvadratnih kilomctara, a za taj su uspjeh žrtvovali p c 1 a m i 1 i j u n a 1 j u d i. *Lako je izračunati kcliko bi vreinena morao da traje taj pritisak, dok bi se Nijemcima ofelo c i j c 1 o zauzeto područje, pod pretpcstavkom naravno, da su Francuska i Engleska u mogućnosti da svaku pojedinu dobit u zemljištu plate onakvim gubicima u Ijudstvu kao i do sada. Pošto se Njemačka ne može pobijediti oien/ivom pritiska to se svakih četiri-pet sec'mica mora sa popunjenim divizijama činiti ncv pokušaj, da se ono postigne silom što se ne može zadobiti strpljenjem. Lvo po treći ili četvrti put kako je taj j okušaj propao, a sada će na mjesto napada opet doći samo pritisak, umekšavanje neprijateljskih redova, koji jiaravno poslije svakog takvcg napada opet isto tako čvrsto stoje kao i priie njega. A koliko će trajati dok će ncpr.iateiji najzad uvidjeti da sc Nijemci iz Francuske ne mogu izbaciti ni pritiskom ni napadom, to treba da prosude prije bezuspješni napadači nego li liepokolebljivi branilac.

Uspjsšne barbe oko Soiuno. Bugarskl izvještaj. K. B. Scfija, 20. avgusta. Uslijed operacija što ili zadnjih dana preuzeše sile sporazuma u vardarskoj dolini, a koje su se prostirali na oblast istočno od S t r u m e i sjeverno od T a.hinskog jezera, naše lijevo krilo 18. o v. m. preduzelo je opštu ofenzivu. Čete, koje su nadirale u dolini Strume, posjedoše grad Demir Hisar i poslije jedne borbe kod Sereza prebaciše angIo-francuske čete na desnu obalu Strume, dok su one sanie posjele lijevu čroaiu rijeke izmedju Butkova i Tahinskog jezera. Čete, koje operišu izmedju Strume i Meste, nadiru shođno dobivenoj direktivi. U v a rdarskoj dolini englesko-francuske čete već deset dana napđdaju naše istaknute položaje južno i jugo-zqpadno od Dojrana, a da pri tome nijesu jx>stigli drugo do grtlne gubitke, koje im nanosi naša pjeSačka i topovska vatra. čete našega desnog krila poslije potiskivanja Srba kod Lerina (Florine), izvode svoju osnovu sa punim uspjehom jx> nas. Juče smo zauzeli željezničke stanice Banjica i Ekshisu na pnizi Solun—Lerin, te uspostavili željezničku vezu sa Bitoljem. Južno od Prespanskog jezera zauzesmo sela Zvezdu, Biklistu i Bresnicu čirne je prekinuta veza izmedju Lerina i Koče s jedne te Kočlo i Kostura s druge strane. Načelnik glavnoe bugarskog stožera.

ne umije on da crta tipove svojih noveia. U noveli ,,Za kruiiom" opisao je rijetku sućuti patnje poljačkili emigranata u Americi. Sviida sc vidi pjesnikova ljubav prema svome narodu i sućut prema potlačenima. Od njegovih manjih ajela osobito su vrijedne novele „Pobjednik Bariša", „Muzikant Janko“, „Kroz stepu“, ,,U tatarskom ropstvu". Sve je to puno čuvstva i srca, ljabavi i suza. Szienkiew r icz se rodio na 5. maja 1846. u seocetu Wola Okrzejska; otac mu je bio viastelin. Nauke je apsolvirao u Varšavi, filološku girnnaziju, a onda je prešao na varšavsku univerzu, koja se zaonda još zvala „glavna škola“. Baš za njegova vrcmcna pretvojiše je Rusi u sveučilište, odstraniše veći dio profesora Poljaka, ukinuše naslavni jezik poljski i zavedoše predavania na ruskom jeziku. Već u to djačko doba napisao je Szienkie\vicz njekoliko novela, koje su pokazivale talenat. Za javnu službu nije imao volje, nego se -odlučio za književni rad i postao saradnik novine „Oazeta Poljska , gdje je saradjivao pod pseudonimom ,,l.it\\os“. Tu su štampani njegovi feljtoni, sastavci vrlo oštroumni i duhoviti, često puta i zlobni, ali neobično ugledna i elegantna tona i forme. Tu su 1876. izašle i njegove „Skice ugljenom“, slike već prije napisane, kojima crta stanje poijačkog seljaštva iza ukinuća kmetstva i rad ruskih komisara, koji su namjerice razjarivali seljake na

Francusko-balkanskl Izvještaj. K. B. Solun, 20. avgusta. Havasov ured javlja: Istočno od Kavale Bugari su sa slabim snagama prešli preko rijeke Meste^ i istakli svoje izvidnice u pravcu prema Kavali. U strumskoj oblasti posjeo je neprijatelj utvrdjenje Elisan i Starhisu. Na lijevoj su obali njegova odjelenja nadrla do sarne rijeke. Zapadno od Strtime zadržali smo svojom vatrom bugarske napaue na gornju Natinku. U blizini dojranskog jezera engleske su čete odbile bugarski napad na Doldželi. Na zapadnoj ovali vardarskoj naročita je živa topnička borba u oblasti Majadaga. Južno od Bitoija vodi se stalno borba oko priIaza sclu Banjici izmedju srpskih prednjili odjelenja i bugarskih snaga, koje su krenule iz pravca Lerina. Dalje se javlja: Ogorčena borba prsa u prsa oko sela Doldželi, što jja 16. zauzeše Francuzi još traje. Noću u oči 17. avgusta Englezi zauzeše vis koji dominira selom Doldželi. Na zahtjev Bugara grčke su čete evakuisale Demir Hisar i Starhisru, te su Bugari posjeli te položaje. Engleskl izvještaj. K. B. 1 cr.t'on, 21. avgusta. Zvanični izvještaj iz Soluna od 19. ov. mj. javlja: Naše su se čete učvrstile na liniji zapadno i sjeverno od B ekerili i južno od Dolzeli i tu su neprijateljske protivnapade s gubicima odbiie. Na frontu Strume došla je naša konjica u dodir s neprijateljem. Neprijateljske letilice bacale su bombe na J e n i k e j l, Oavalno i G a g un o t, ali bez uspjeha. Utisak u Bukareštu. (Naročiti brzojav „Beostradskih Noviua".) Bukarešt, 21. avgusta. Nadiranje bugarskih četa na grčkom zemljištu izazvalo je ovdje veliki utisak. Rusofilski krugovi traže, da Rumunjska stupi u akciju. Protivnici intervencije upozoruju na neuspjeh ruskih operacija u Bukovini, dokle rusofili traže da se potpomognu ruski napori.

fi j e m a t k c. Hindenburgov govor. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina 11 .) Krakovo, 21. avgusta. Povodom godišnjice osvojenja L i b av e držao je maršal Hindenburg govor njemačkim četarna, u kome je istakao junačke bor'oe Nijemaca i naglasio, da gubici, koji su nanijeti Rusima, pokazuju caru gvozdenu volju da će Nijemci ovdje i dalje ostati, da će ovo zemijište ostati njemačko zemijište. Za to se mi borinto, za to umircmo! uRiiskc ofsnziva. Predstoje velike operacije. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novioa“.) Stockholm, 21. avgusta. Ruski listovi najavljuju za blisko vrijeine velike operacije. Cilj js tih operacija, kako ,,Rjcč“ navodi, L a v o v.

vlastelu i stvarali jaz izmedju aristokrate i seljanina. U tridcsetoj svojoj godini ode Szienkic\vicz nenadano iz Varšave i otputuje u Sjev. Ameriku te duže vremena ostane u Kaliforniji, a u „Oazeti'* pcčnu izlaziti listovi s puta, koji su se cdlikovali živom slikovitošću. biraniin humorom, oštroumnim opažanjirna i osobitim stilom. Tu mu je malo premaca u svjetskoj Iiteraturi. Kasnijc je Szienkie\vicz obišao dio AfrJke, a i kasniji svoj život provođi s malim izuzecima — većim dijelom na putovanjima. Obično je živio u Italiji, na Riv’jeri, u Bretagni a prošao je i Egipat i Sansibar. Sve je to jamačno mnogo djelcvalo na njegovu pjesničku dušu. Rezultat njegova putovanja je i djelo ,,U žarkoj Africi". U Szienkie\viczevu književnom rađu urpće se izrazito razbiraju četiri tipična pod'učja, a to su omanje novele, putopisi i feijtoni, psihološki romani iz soeijidnt g života i historički roman. U svojim socijalnim romanima cr(a Szicnkievvicz osobitom ijubavlju duševne muke i borbe i podaje fine, istančane psihološke analize. U romanu „Bez dogme" upozoruje nas s čovjekom neobično jake osjećajnosti, kako ga iruči lcdeni skepticizain i kako se on rastrovane duše približava svojoj propasii. Uoažujući sebe sama, proučavajući Ijude l prilike, u kojima živi, a ne nalazeći rigdje svome nastojanju pozitlvna odg voj« dotjerao je njegov.

Ensiesko-francusha ofenzlua. Francuski izvještaj. Tri sata poslije podne: Na S o m m i noć je prošla na miru. Na desnoj obali M a a s e Nijemci su u toku noći pokazali vrlo živo djelovanje. Poslije snažnog boinbardovanja od više sati pokušahu Nijemci u više maha da povrate F1 e u r y. Svi napadi, medju kojima je bilo naleta od najveće siline, slomiše se u našoj vatri, Nijemci pretrpiše znatnih gubitaka i ostaviše zarobljenika u francuskim rukama. Drugi jedan njemački napad sjevero-zapadno od utvrdjenja Thiaumont zadržat je uz znatne gubitke pregradnom vatrom. 11 sati u veče: Sjeverno od Somme naše čete zauzeše jednu šumu, koju je neprijatelj bio jako utvrdio izmedju G u i 11 emonta i Maurepasa. Znatan je materijal ostao u našim rukama. Na cijelom frontu S o m m e naše baterije pokazivahu veliku djelatnost. U odsjeku Fleury bilo je žestoke topničke vatre protivu toga sela. Belgijski izvještaj: Cijelo posllje podne bilo je žestokih topničkih borbf sjeverno od Dixmuidena. Postradao francuski aerodrom. K. B. Parls, 21. avgusta. Prema jednoj vijesti „Tempsa' 4 , izbio je na versailleskom aerodromu veliki požar, kojom je prilikom izgorjelo šest hangara punih tehničkim materijaloin, oružjem, uniformama i drugom ratnom opremom. Šteta je vrlo velika. Požar Ietilišta u Versaillesu. (Naročiti brzojav »BeogracTskih Nov'inas; Bern, 21. avgusta. Iz Parisa se javlja, da na letilištu kod Versaillesa bjesni veliki požar. Šest hangara sa dragocjeniin ratnim materijalom i opremama žrtva su požara. Požarnici Parisa i Versaillesa spriječili su, da požar zahvati obiižnje municiono smjestište. Šteta je vrlo velika. Poginuo Brindejonc. K. B. Paris, 21. avgusta. Prcma jeđnuj vijesti Havasovog ureda poginuo je francuski letać B r i n d ej o n c uslijed jednog nesretnog slučaja, što ga je sa letilicom petrpio. Razočaranje. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina“.) Ženeva, 21. avgusta. Prema nedjeljnim prijegledima francuske štampe o stanju rata izlazi, da su upravni krtigovi mnogo više očekivali od engleskih i francuskih napora, nadali se drugim rezultatima, nego li onim, koji su se pokazali. Očekivalo se već završetak borbi, ali ovoga još nema. Rumunjska. Bratianu na odsustvu. K. B. Bukarešt, 21. avgusta. Ministar-predsjednik B a r t i a n u otpu* tovao je na svoje poljsko dobro, F1 o r i c u, odakle će se u početku iduće sedmice vratiti u Bukarešt.

junak Pioszo\vski, tipičan dekadenat, do pretjtranih skrajnih granica spoznaje. Tc je u literaturi već poznati tip ijudi, koje refieksija, nemilosrdno anaiiziranje l kritiz'ranje sebe sama tjera u očajnost, kojima ne ima višc povratka u zđrav:. normalni život, jer im nedostajc ni jake volje, ni moralne snage; oni se kao osudjeni zaustavljaju pred problenr'ma ili teškim zađaćama, kojih ne mogu da riješe, i jedini izlaz otuda i spas im je — smrt, propast. To su duševne borbe i patnje Goetheova Werlera ili Shakespeareova Hamleta. Szienkie\vicz se je bavio specijalnim proučavanjem Hamieta. „Moderni čovjek“, veli on, „neče ni u kojem životnom raspoloženju, ni u kojoj psihičkoj disharmoniji naći toliko analogije kao u Hamieta, t. j u ljudskoj duši, kakova bijaše, kakova jest i kakva če biti. Po mome sudu Shakespeare je prekoračio granice koje su samome geniju ođrecljeno. Ja razumijem Dantea, razumijem Homera u okviru njihova vremena. Ja shvaćam, kako su mogli stvoriti ono, šlo su stvorili; no kako^c taj Englez mogao u sedamnaestom vijeku nasiućivat; sva duševna uastrojenja, koja su produkat devetnaestog stoljeća, to će mi pokraj svih mojih studija o Hamletu 06tati velika zagonetka." Takov tip, moderni patnik, je Szienkie\viczev Ploszovcski. Izmučene duše, nezadovoljan sa svima, a slabe volje — svršava napokor. tragično. Citavim svojira nastojanjem opre-