Beogradske novine

Strana 2. -- , , r t - y 23. avgusta 1916.

Bcogradske Novlne _ , Srijeđ* -. * ir; 1-<«<■«.:.. —

’djoše preko rijeke 1 nadriješe južno od grada, gdje su se sukobili sa engleskom konjlcom. Još se vgde žestoke borbe. Grđ su oSekivall Bugare. (NaroČiti brzojav „Beogradskih Novlna".) Berlin, 22. avgusta. Mario Passargc javlja u „Vossische Zeitung“-u o nastupanju Bugara u Grčkoj. On je posjetio grčko pogranično mjesto. Grčki su barjaci ostali na svirn javnhn zgrađama, a bugarskirn nastupanjem iznenadjena grčka posada, kretala se potpuno slobodno. Grčki su časnici izjavili resignirarto, đa su oni nastupanje Bugara očekivali već pred đulje vremena. U svirn zaposjednutim mjestima vlada glad, pa su preduzeti kor’aci, da se stanovništvu pomognc. Grčka i bugarskl upad. K. B. Atena, 22. avgusta. Bugarski poslanik na grčkom dvoru Izvljc.= tio je 20. ov. m. ministra predsjednika Z a i m i s a, da je otpočela ofenziva Bugara i njihovih saveznika zanzimanjem njekoliko strateških važnih tačaka na grčkom zcmljlštu. Poslije podne primio je kralj ministra predsjeđnika Zaimisa. Englesid i francuski poslanik pitali su Zaimisa žta će učiniti grčka vlada s obzirom na činjer.icu, da maćedonsko stanovništvo ispred Bugara bježi kao sumanito. Neugođart utisak u Francuskoj i u Italiji. I<. B. Lugano, 22. avgusta. Bugarsko-njemačka ofenziva na maćedonskom bojištu izazvaia je u francuskoj i talijanskoj štarnpi — koja je turnač mišljenja svojih vlada — vrlo neprjjatan iifisak. Opšte je rnnijenje, da je ovim ispadom središnjih vlasti na maćedonskom bojištu izgubljena svaka nada na R u m u n j s k u. Da smanje ncprijatan dojam raširuju osobito talijanske novine vijesti, da je u Albaniji buknuo ustanak i da Rusi stoje pred Lavovom. ,,C o r r i e r e d e 11 a S c r a“ piše, da je sada došao čas kada mora da stupi u akciju Rutnunjska. Talijanske čete u Soiunu. K. B. Solun, 22. avgusta. Prema jednoj vijesti Havasovog ureda otpočeto je 20. avgusta u Solunu iskrcavanje talijanskih četa. Pukovnik Egli o borbaina. (Naročiti brzojav „Beogradskili Novina’.) Zliricli, 22. avgusta. Poznati švajcarSki vojui pisac pukovnik Egli u jednom članku o položju na bojištima veli, da jc Sarrailov položaj sada mnogo nezgodniji, nego što je bio lane. On ne može napustiti Solun, pošto mora računatl s tinic, da će mu biti odsječcne veze. Bugari su dobro iskoristili niinulu godinu, dok je solunska vojska bila izložena velikoj oskudici.

Rni ittži. Priiike u Arbanijl. Brzojavljaju nam iz glavnog stana ratne štampe: Agencija Havas raširuje krive vijesti, prema kojima vladu glad u Arbaniji, kao i nezadovoljstvo, koje se nezadovoljstvo proširilo do otvorene uzbune, jer je Austro-Ugarska monarhija morala da povuće iz Arbanije veći dio svoje posade. Ova je vijest od prve do posljednje riječi potpuno neistinita, jer austro ugarska vojna uprava nije izvukla iz Arbanije ni jednog vojnika, dapače u posljednje vrijetne svoje čete ondje i pojačala. Raspoloženje kod stanovništva je vrlo dobro, a o gladi ne može biti ni govora već iz jedinog razloga, pošto su pojedina vojna zapovjtdništva u Arbaniji obradila sva zemljišta talco da će se stanovmštvo moći da prehrani od vlastitili sredstava. Lord Cecil o navodnim neniirima u Crnoj Gori. Brzokivljaju nam iz glavnog stana ralnc štainpe: U engieskome donjem domu saopštio je lord C e c i l o navodnim neinirima u Crnoj Gori. Ova je vijest potpuno izmišljena. Punili sedam mjeseci austrougarska vojna uprava radi na tome, da se teško izmučenom cmogorskom narodu pruži prilika mirnog života. Uredjena je liprava zemlje i organizirana opskrba stanovništva životnim namimicama. Obradjena su sva polja, koja od početka rata nijesu vidda motike i pluga, a potrebne životne namirnice, a i mnogo druge robe uvezeno je preko Kotora i Bara pa je rasprodano narodu daleko ispod cijene ili je razdijeljeno potpuno ba ava na giadujuće i potrebno stanovništvo. Da se može čitava zernl;a opskrbiti bez velikih poteškoća potrebnim namirnicama, carsko i kraljevska je vojna uprava u posljednjih sedam mjeseci sagradila u čitavoj zeinlji dobre drumove, kod kojeg su rada više hiljada domaćih radnika zasmživali ne samo dobre plate, nego su dobivali i dobru hranu. Islina trebalo je dulje vremena, dok se ovaj narod priučio na red i izvršavanjasvoje dužuosti, što dosada nije bio naučen. Sada carsko i kraljevska voja* uprava u prvom se redu brine da nj^ guje silne ranjenike u zemlji i liječi bolesnike i nema u čitavoj zemlji jednog Cmogorca, koji je ranjen ili bolestan, a <’ ne bi priipao ijekarsku pomoć i hTanu. I ovedene su sanitetske mjere, da se uguSe bolesti i epidemije u zemlji, uredjeni su bunari i narod priučen na čistoću ired. Ovim je nafiuom uvidio Cmogorac, kada

su same od sebe prestale epidemijske bolesti, potrebu ovih mjera i svako će pametan uvidjeti, kako pod ovakovim uvjetima i uz ovakav rad u zemlji ne može biti ni govora o kakovom nezadovoljstvu, a još manje o pobuni. Naprotiv je držanje crnogorskog stanovništva prema c. i k. viastima vrlQ prijateljsko i to je najbolji dokaz, da ovaj narod znade cijeniti rad sadanje uprave. EH?leske-frGncitška ofcnzM Engleski Izvieštaj. K. B. London, 21. avgusta. General H a i g javlja, da su u nedjelju pilje podne neprijateijske čcte preduzeie jak napad na’nove engleske položaje u širini od pol miije. Neprijatelju je pošlo za rukoin, da na rubu šume provali u engleske položaje, ali je odmali opet izbaćen. «Neprijateljski napadi koji su slijedili OA om prvom neuspjehu odbijeni su vati'om topova. Sjeverno od Basentin le Petit zauzeli smo opet jedan dio neprijateljskih rovova. Neprijatelj je pucao na razne dijelove naših poiožaja, osobito kod H am ej a i M a i 11 y a inače se nije ništa osobitog dogodiio. Naše su letilice jučer mnogo pomagale našu pješadiju osobito u istaknutim položajima. Jedna se naša lctilica spastila neposredno pred neprijateljskim poiožajima i iz neznatne visine otvorila uspješnu vatru na neprijateljsku pješadiju. Pesieset dana bitka na Somini. (Naročiti brzojav „Beogradsklh Novina“.) Berlin, 22. avgusta. Njemačke novine naglašuju, da je upravo prošlo pedeset đana, ođkada traje bitka na S o m m i. Bilansa ovih borbi pokazuje, da su svi napadi neprijatelja odbijeni, a ono što je neprijatelj postigao iit stoji u nikakovoj srazmjeri sa velikim njegovim gubicima. Ova je bitka osjetljivo oslabila francusku vojsku, a Engleziraa pokazaia pr.vi puta u ovom ratu, što znači ratovati. Veliko razočarauje. (Naročiti br/o.av »Bcogradskih Novina«; Ženeva, 22. avgusta. Kalco se iz jedne vijesti Havasovog ureda može vidjeti, neuspjeli francuskc ofenzive izazvao je veliku potištenost u svima krugovima. Računalo se sa naročitim pouzdanjem na čete, koje su tek prije nekoliko sedrnica odpraćene na bojište, a od kojhi se očekivalo, da će požnjeti uspjeha iznenadno brzim nadiranjem. No do toga uspjeha do sada nije došlo.

Držtmjs [uirriitnisi’s. Mišljenje dr. Radosiavova. (Naročiti brzojav „Bcogradskih Novina'.) Budimpešta, 22. avgusta. Bugarsld ministar predsjediiik dr. Vasilj Radoslavov izrazio se jednome saradniku ,,Az Esta“ kao što slijedi o bugarsko-rumunjskim odnosima: Naši odnosi sa Runumjskcm ne samo da su dobri i solidni, već potpuno umirujuči. Mi sc pouzdajerao u sebe, pošto ini svakako ne ćemo napasti Rumunjsku. Mi želitno, da sa Rumunjskom živimo u miru, a uvjereni sino, da je to i u intercsu Rumunjske. Pored svega toga, mi spio preduzeli mjere, da bi se osigurali i od eventualne opasnosti sa sjevera. Nagiašavam, sa sjevera, jer opasnost nain može prijetiti samo odstraneRusije. Može biti samo govora o tome, da nas Rusija napadne prcko Rumunjske. S toga smo izvršili sve nužne obranbene mjere. Rumunjska pak može biti uvjerena, da te našc mjere nikako nijesu upravljene prema njoj. Na maćeđonskom frontu naše operacije pobjcdonosiio se razvijaju. Grčkih se interesa ne čemo dotaći. Naše prodiranje u Macedcniji im;fde samo cilj, da uspostavi vezu sa Grčkorn. Vojničke pak mjere služc svrsi, da se protjera ncprijatclj sa Balkana. Mi ne želimo osvajati grčk o g a p o d r u č j a. Nadamo se, da će poslije Soluua p'oložaj siia sporazuma biti još mnogo gori, no što je bio poslije dardauelskc avanture.

Rut ntt ntotu I pod morsm. Njeniačka eskadra izašla. K. B. Ymuiden, 22. avgusta. Ribarski brodovi, koji se vraćaju ovatno-vele, da su u subotu u jutrti vidjeli dva Zeppđinska odjeljenja, te 14—16 njemaokih ratnih brodova. Engleski iz\ ještai o borbama u sjevernom moru. K. B. Louđon, 22. avgusta. Admiralitet saopštava: 19. avgusta razvio je neprijatelj živu djelatnost u sjevernom moru. Njemačka velikomorska flota izašla je iz svojih baza, aii se uskoro vratiia, izbjegavajući borbu, kad je doznala, da na inoru iina eugieskih borbenih jeđinica. Tragajući za neprijateijem izgubismo uslijed podmorničkih napada dvijc lake krstarice, ,,N o 11 i n g h a m“ i ,.F a 1mouth", Časnici ,,Nottinghama“ spašeni su, ali je ncstalo 35 ljudi od njene posade, a sa ,,Ealrnoutha“ spašena je cjelokupna posada. Razorili smo jednu neprijateljsku podmornicu, a druga jedna, . na koju je nalctio jedan naš brock izglećia da je potonuia. Netačno je njemačko tvrdjenje, da je jedna britanska krstarica uništena, a jedan veliki ubojni brod povrijedjeu. Njemačka ispravka engieskog izvještaja. K. Đ. Berlin, 22. avgusta. Wolffov ured javlja: Tačno je tvrdjenjo britar^kog admiia iiteUk og Izvieš.taja,

'da je Jedna naša podmornica ndarena naletom neprijateljskog brodi Ova je podmornica, pošto je uništila en|lcskl brod ,,Charkaihlesse“, kojj je bio oštećen, i koga su vukli ka pristaništu, lako oštcčena prilikom pokušaja jeđnog engleskog razaračaj da je naletom razbije, te je lisbjela da se sretno vrati u pristanište. Na englesko tvrdjenje.da je jedna njemačka podmornica potopljena, moči će se reagirati tek onda, kad budu prispjeli rapor'i svili podmortiica. Odnosno pokušaja Engleza, da odreknu, da im je uništen jedan razorač, a povrijedjen jedan ubbjni brod, ukazuje se na njemački zvanični izvještaj od 20. o. mj., koji se u cijelosti održava u snazi. Fantastični su navodi britanskoga admiraliteta odnosno nekog odstuparija njemačke velikomorske flote pred britanskim vclikomorskim jedinicama, koje se nigdje žive ne pojaviše.

Austro-Ugarska. Vodje raagjarskih stranaka kod cara. K. B. Beč, 22. avgusta. Njegovo Veličanstvo car i kralj primio je danas poslije podne redom sve vodje magjarskih opozicijouih stranaka u pusebnoj audijcnciji. Bili sn priinljeni grof Jiilije Anđrassy, grof Albert Ap p onyi i Stjepau Rakovszky. Prosiava Sv. Stjepana u Budimpešti. K. B. Budimpešta, 22. avgusia. Nadvojvoda Albrecht Franjo Josip, koji je pri jučeranjoj procesiji Sv. Stjepana zastupao Njegovo Veličanstvo, upatio je NjegovQm Veličanstvu slijedeči brzojav: O svečaiicm danu prvog Apostolskog kralja Ugarske Sv. Stjspana i pri procesiji slavnili svetih znamenia obraćamo se mi toplom i punom blagodarnosti molitvom svemogućemu, koji je, pod iskušenjirha dvije teške goaine, vodio naše oružje u borbi za pravednu stvar od slave k slavi. Moieći se svemogućemu nepokoljebivim pouzdanjem u konačnu pobjedu našeg oružja, mi se homogialnom odanošću sjećamo Vašeg Veličanstva, na čijoj glavi blista kruna Sv. Stjepana 1 za čiji se dragocjeni život vjerni magjarski narod koljenopriklono moli, da bi Vaše Veiičanstvo kako u sadanjitn teškim ratnim danima, tako i u danima mira, koji će slijeđiti, još vrlo dugo svojom vladalačkom mudrošću upravljalo srojini narodima. —U ime cjelokupne molitvene procesije nadvojvcda Albrecht Franjo. Njegovo Veličanstvo je odgovorilo: Povodora izjave predanosti, koju mi je Vaša ljubaznost poduijela u ime procesije, koja je pratila znarnenja Sv. Stjepana, šaijem vam moju iskrenu biagodarnost. Na dan, koji je posvećen uspomeni prvcg Apostolskog kralja Ugarske, ja se zajeđno sa svojim vjernim ugarskim narodom molim svemogućemu, da i u buđuče našu vojsku, koja se bori za pravednu stvar, prati svojom milošću, kako bi Izvojevala za moje narode btagodeti nepoinućenog mira. Franjo Josip. Austro-ugarsk! privrcdni pregovori. K. B. BudirnpeSta, 22. avgusta. Jučei' su dovršeni privredni pregovori izmedju austrijske i ugarske vlade, koji su potrajaii čitav dan. Austrijski ministar predsjednik grof Stiirgkh i ostali čla.4jvi dustrijske vlade otputovali su u noći u Beč. Opskrba stnnovništva u Austriji. K. B. Beč, 22. avgusta. Carska naredba, koju če sutra objaviti ,Wiener Zeitung", vodi računa o najhitnijim potrebama sa odgovarajućim mjeraina, za snabdijevanje stanovništva neophodnim predmetima. Djelimičnim ponavljanjem carske naredbe od 7. avgusta 1915., snabdjevena dopunama i izmjenama postoječih prava; nova naredba daje viadi mogućnost da proizvodjače neophcdnih potiebnih predmeta kao i trgovce i preprodavce stavi pod prostraniji državni uticaj, naročito u pogtedu potrošiije, zarade i postavljanja djena.

rtfijhsvijc trz&javne uiiejts. Eksplozija plina u Berlinu. K. B. Charlottenburg, 22. avgusta. Piinska eksplozija u Berli*i-Charlottenburgu, Wa!lstrasse 95, prouzročUa je provalu drugog i trećeg sprata i poboćnog zida, pri čeni su dvije osobe zatrpane i ubijene, a jcdna snirtno povrijedjena. Dcset osoba su zadobile opasne opekline, a mnogi su povrijedjeni parčadima rasprskanog stakia. Pitanje pučkog ustanka u Njemačkoj. K. B. Berlin, 22. avgusta. Wolffov ured objavljuje zvanično, da se vlada u Njemačkoj nipošto ne bavi mišlju, da zakonom produiji obvezatnost pučkog ustanka, ako to nebi iziskivale osobite mjere nužde. Nasuprot je vojna uprava odlučila, da pozvane već pućke ustaše najstarije po godinama vrati njihovim kućaina i njihovom gradjanskcm zvanju. Engiesko-francuska misija. K. B. Paris, 22. avgusta. Havasov ured javlja, da će krajem ove aedmice otputovati na mjesto opredeljenja englesko-francuska vojna misija odredjena za Portugalsku. Veiikl požar u RavennL K. B. Lugano, 22. avgusta. Jučer cijeli dan i danas prije podne uništio je y§liki pozar u R a y e n n i tvor-

nicu gumiranih pokrivača. Izgorila su sva skiadišta u vrijednosti od po miliiuna lira. Požar se raširio i na obližnje kuće. Zemljotres u ItalijL • K. B. Lugano, 22. avgusta. U P e r a s o raz.orene su potresom skoro sve kitće. Mnogo imade štcte I u biizini srednje jadranske obale. Stanovništvo je većinoin bez krova. Miis prtvreda, Poljoprivredst o SrtrtJL Srbija je izrazita zcmljoradnička zemIja, u pravom smislu te riječi seljačka zemlja. Sve se okreće oko poljoprivredne proizvodnje, koja se doduše vrši veoma ekstenzivno, ali koja je ipak davala relativno lijepih plodova s obzirom na veliku plodnost zemlje i uslijed skromnili prohtjeva stanovništva. Do u najnovije doba zemljoradnja se ograničavala na sadjenje lirane, žito i kukuruz bili su glavni zemijoradnički proizvodi, koji ne samo da su pokrivali potrebu stanovništva i stočajstva, več su davali i dosta znatnu količinu za izvoz. Može se ocjeniti koliki je bio taj izvoz, kad bi se narod mnogo zauzet politikoin, više starao za intenzivnu proizvodnju, kađ se ima na umu kako je primitivno obradjivana zemlja. Oranje je vršeno vrlo plitka, na njivi je preosiajaio već često od lanjske šaše, a sjeme je većinorn nedovoljno pročišćeno i sortirano, rukom sadjeno i drljano; tako isto je kukuruz poslije primitivnog proljetnog oranja naširoko zasadjen, a izolovan tek prilikom prvog okopavanja. Tek u novije doba počinjale su se upotrebljavati niašine za sadjenje, ali i one uslijed nedovoljnog prethodnog rada nijesu pružale drugih koristi osim uštede u sjemenu. I sa djubrenjem slabo je stajalo. S toga se većinom ne drži u stajama, gdje bi se moglo sistematski prikupljati i pripremiti djubre; u opšte o pravilnom djubrenju još nema ni pojma, a vještačko djubrcnje uzelo je maha tek u poljoprivrednim školama. Raž je vrio slabo sijana i to većinom u istočnim krajevima, koji se sad nalaze pođ bugarskom okupacijom. Na području, koje se nalazi pod anstro-ugarskom vojnom glavnom gubernijom, kultura raži r.ije dostigla nikakova znaeaja. Zobi i nešto malo više sijena od raži, i to od prilike devet na sto ukupne zasadjene površine, i to većinom za vlastitu potrebu vlasnika konja, a nešto malo i za izvoz. I j ečm a nije mnogo sadjeno; ova je kultura uzcla većeg maha tek poslije širenja proizvodnje beogradskih i jagodinske pivare. Zasadjeni ječam bio je većinom četvorodobni, koji nije zgodan za pivarsku potrebu* tako da se s obzirom na pomenute pivare pristupilo uvodjenju dvodobnog ječma. Od zmate se hrane sadi najviše p asulj, Icoji je u znatnim količinama izvezen. Pasulj se obično sadi uz kukuruz. K o n o p 1 j e je obično sadjeno samo za vlastitu potrebu pojedinaca, a do šire industrijske prerade njegove dolazilo je tek u nekoliko okruga, koji u ostalom stoje pod bugarskom upravom. Poslije osnivanja beogradske i ćuprijske fabrike šećera sadjena je s dobrim uspjehom i šećerna repa. Proizvodnja d u v a n a prilično je razvijena u Srbiji, ali je primitivno vršena te nije davala onake rezultate, kao što bi mogla. Kakvoča srpskoga duvana slična je vrstama, koje se proizvode u Maćedoniji. Mjestimično sadjena jc i drtiga zrnasta hrana, lan, krompir i povrće, ali te kulture za sada nijesu mogle uzimati većega maha. Ni u kakvom ođnosu sa poljskom kulturom, t. j. u mnogo većoj mjeri razvijeno jeste voćarstvo, a naročito š 1 j i v a rs t v o. U Srbiji nalazimo mnoge stotine hektara lijepih i zdravili šljivika, a i drugo voće, jabuke, trešnje, kruške i t. d. veoma je rasprostranjeno. Klima je vrlo povoljna za voćarstvo, tako da je osim razredjivanja rasada potrebno samo čišćenje od gusjenica, pa da se dobijc bogata žetva. Razumije se jla narod volije takvu zaradu bez mnogo truda, te s.e usiijed toga nalaze toliki voćnjaci. Što se preradjivanje šljiva tiče, to je najrasprostranjenije njihovo sušenje, koje se vrši pomoću pušnice, koja doduše ne može da se mjeri sa savremenim sušnicama, ali koji ima tu dobru stranu, što je seljak može sam načiniti. U novije doba u ostalom bilo je već i mnogo modernih postrojenja. Osim tnjja je veoma rasprostranjena proizvodnja pekmeza i rakije. Kontrola nad kvaIitetom suvih šljiva, odredjenih za trgovinu i izvoz, bila je dobro organizovaivi 1 'vršena je vrio strogo. Bilo je u ostaloin u interesu zemlje, da se učvrsti povjercnje trgovačkog svijeta. Ivinarstvo je bilo vrio rasprostranjeno, a pokazivalo je još veće razmjere nego danas prije no što je filoksera uništila stare vinograde. Danas se gotovo svi vinogradi sastojc iz kalarrtijenih čokota, a vlada je uložila mnogo truda, da potpomogne razvijanju stručnoga vinaritva. Čitav niz vinodjeljskih stanica snabdijevao je narod kalamima, obučavao je miadu generaciju nsavršenijem vinarstvu. Najveće vinarske oblasti na zemljištu c. i kr. gubernije jesu: Aleksandrovac, Arandjelovac i Smederevo. Spravljanje i čuvanje vina doduše je još vrlo primitivno, tako da se u Srbiji rijetko nalazi zdravo vino, ma da je kvalitet grož-dja odlićan. .. Qd .velikog je značaja za Srbiju s t o-

Broj 190.

čafstvo, za koje prostrane livade u riječnlm dclinama, planinskl pašnjaci te mnogobrojne jelove 1 bukove šume davale potrebnog oslonca. Domaća g o v e d a sitna je, ali je za to neobično žilava i izdržljiva i zdrava, te pripada većinom takozvanoj podoljskoj rasi. U pojedinim okruzima, koji su poljoprivredno razvijeniji, mogu se poznati proizvodi ukrštavanja sa raznim uvezenim rasarna, većim stasom i raznolikosti boje. Srpsko je goveče veoma skromno prohtjevima, a uz to vrlo pogodno za gojenje, le daje sočno i ukusno meso. Ogroinne su Jbilc srpske zalihe u o vc a m a, koje su većim dijelom pripadale sve jednoj istoj rasi, ali je ova vrsta stoke innogo pretrpjela uslijed fata, te je sadašnji broj jako smanjen. Pored vune u Srbiji se kao najglavniji ovčiji proizvod preradjuje u cijeloj zemiji sir, a u mnjgim krajevuna omiljeni kaškavaij. Ovčurski su proizvodi igrali veliku ulogu u životu srpslcoga seljaka, tako da je on obračao vciiku pažnju na ovce. Slično stoji stvar sa k o z a m a. Veliku je štetu od rata pretrpj ilo i bujno srpsko s v i n j a r s t v o, ali se može očekivati da će se s obzirom na veliku plodnost svinje ubrzo popuniti ovi gubici. Od domaćih vrsta najbolje su šmnadijske svinje, koje liče na magjarske „mangalice“; šumadijske su svinje dovoljno plodne, vrlo skrtimne u prohtjevima i neobično čvrstoga sastava, a daju se lako gojiti naročito radi dobivanja masti. Ova je. vrsta rasprostranjena u sjevernim i središniim oblaslima vojne glavne gubernije. U planinskim krajevima nalazimo jednu vrstu, koja mnogo podsjeća na divlje svinje sa njenim ispupčenim lcdjima i duguljastom glavom. I ova je vrsta vrio važna za stanovništvo, pošto može da opstane i u najnepristupačnijim planinskhn krajevima, gdje se hrani u šumama, ali ona ni iz dhleka ne donosi onoliko koristi kao prva pomenuta vrsta. Ova je rasa često ukrštavana sa englesirim svinjama, ali su proizvodi ukrštavanja za sada još malo rasprostranjeni. Srpsko konjarstvo tek je u povoju. Srbin još toliko ne uživa u konjima, pošto je on prvenstveno planiuac, kojemu korij u prVom redu služi za nošenje tereta; zato su i najrasprostranjeniji sitni konji tovaraši turskoga porijekla. Konji dobiveni u zadnje vrijeme ukršritvanjem sa arapskim i engleskim konjima, doduŠe su nešto veći ali ružnoga rasta i kosinatl, U vrijeme naše ofenzive u jestn 19)5. godine bila je zemlja preplavijena u pola pndivljaliin psima, koji su pređstavljali opasnost za ljude i stoku. Ovi su podivljali psi sada večinom istrijebljeni. Pilićarstvo i izvoz jaja bill su u Srbiji na najljepšem razvitku, ali su i ovdje duge ratne godine izazvsle nesretnu promjenu, tako da će dugo vremena potrajati, dok će izvozne klanice u Plani i Jagodini opet inoći redovno da prorađc. Pčelarstvo je vršeruo prvostepeno radi dobijanja voska, koji se mnogo trošio naročito za crkvenu potrebu. Med se pak većinom izradjivao za domaću potrebu. Bilo je nešto i s v i 1 a r s t v a, ali ono još nije bilo đovoljno uredjeno. Mjehurovi su prodavani u slobodnoj trgovini. Najplođniji krajevi Srbije jesu đoline Dunava, Save, donjega toka Drine, zatim baseni Tamnave i Kolubare, kao i moravska dolina. Na žalost pak pomenute rijeke još nijesu regulisane uslijed čega su ovi inače tako plodni krajevi gotovo svake godine izloženi poplavama. S toga je mnogo sigurnije po svojim prihodima brežuljkasta oblast, u središtu Srbije — Šutnadija. Naravno, da i u toj oblasti ima većih visova sa strmim padinama na kojima se iskorišćavaju šume i pašujaci; ali u pomenutoj obiasti ipak ima vrlo innogo dobrih njiva, koje pod sistematskom obradom pružaju sigurnih i rentabilnih osnova za pol.ioprivrednu kulturu. Jedinstvo nprave i podjednakost kulture veonia omcta raštrkanost sela i nepreglednost zemljišta. Svaki seljak vlada na svom imanju kao samodržac, a grupe domova vidjamo nvijek samo u mjestima gdje ima ili gdie je bilo većih zadruga. Više od polovine tla nalazi se u rukama maioga posjeđnika (58 na sto) najkonzervativnijeg elementa, kod koga teško može uzeti maha ma kakav napredak, tako da popravljanje metoda obradjivanja i uvođjenje novili vrsti uviiek u planinskom i brežul.ikastom zemljištu nailazi na najveće teškoće. Od ostalog dijela Srbiie jako se raziikuie Mačva sa svojim lijepim ušorenim selima, koja podsjećaju na susjedni Srijem; a baš u Mačvi poijoprivreda je najnaprednija. Ukupno uzevši, može se smatraii, da je poljoprivreda u Srbiji još dosta uazadna, ali postoje svi«uslovi da se ona pođigne na viši stupanj. Veliku teškoću pređstavija n e p o stojanje gruntovnica i neizvršeni katastar, te se može zamisliti kzkve su teškoće imale porcske vlasti. Racionalrjm obradjivanjem zemlje, uvodjenjem boljega sjemena tc redovnim djubrenjem moći će sc zemljoradnja u zemlji znatno podići. Isto tako potrebno je veliku pažnju obratiti na voćnjake i vinograde, da bi se ukloniie štetc što im naniješe dugc ratne godine te da im se vrati ranija izdašna plodnost. Stručnim obrađjivanjem livada i pašnjaka postićiče se nečuveno bogatstvo u stočnoj hrani, koja će dati velikoga impulsa stočarstvu. Ovo se može obazrivim biranjem grla za ukrštavanje znatno popraviti, naročito n poglcdu stasa. Srbija, zemlja bogato obdarena prf->