Beogradske novine

/

Izlazi: dfnevno u jutro, ponedjeljkom posfije pođne.

Prodaje se: fl Beogradu 1 u krajeviina za- . , posjednutim od carsko I kra- n [] ijevsklh četa po cijeni od u Hrvntskoj-Slavonijl, BosnlHercegovini i Dalmaciji po cijeni od 8 h lzvan ovog područja . . . J2 h

Pretplata: za 1 mjosec u Beogradu I n krajevima zaposjednutim od carsko i kralje vskib četa K 1'50 U HrvatskoJ-Slavoniji, BosniHercegovlnl i DaimaclJI K2 40 tzvan ovog područja . . . K 3"—

Ogiasl po cJjegiicu.

Uredništvo : BEOGRAD, Vuka Karadžića ul. 10. Telefon broj 67. — Uprava, primanje ogiasa I pretplate: Kneza Mihajla ul. broj 38. Toiefon broj 25.

Godina II.

Rat izmedju Rumunjske i Bugarske. Odbijeni ponovni rumunjski napadi kod Oršave.

RATNI IZV3ESTAJ1. Izvještaj austro-ugarsko^ seneralno3 stožera. K. B. Beč, 1. septembra. Istoino bojišfe: Front prema Rumunjskoj: Kod O r?ave i Herkul esf Q r d5-a I juče odbijen protivnik. Inače nije nigdje došlo do bitnih borbi. Uslijed opštega pol^žaja, već su prekjuče napušteni gradovi Nagy szeben i Sepsi-St. Gydrgy. Front generala knnjjce nadvojvode Karla: U Bukovini i istočnoj G a 1 i c i j i Ru$j ponovo krenuše u napad. U Karp a t i m a i kod S t a n i s 1 a v a svuda su odbijeni. Sjeverno od Dnjestra i u uglu što ga obrazuje ušće Zlote Lipe, neprijatelj je napao na širini fronta od 24 kilometra. Sjeverno odMarianpola i kod Zavoalowa propadoše svi naleti, kod Horozanke naši su redovi potisnuti do iza tog mjesta. Kod Zborowa smo zadržali jak ruski napad protivnapadom, pošto su Rusi isprva bili izvojevali. uspjeh mjesnoga značaja. Front maršala princa Leopolda bavarskog: Kod perepelniki vojska general-pukovnika pl. Bom-Ermolia spriječila je ruski napad. Kod vojske general-pukovnika pl. Terstyanszkog neprijatelj je na pojedinim mjestima prodro u naše redove. Protivnapadom njemačkih četa opet je odbačen, kojom je priiikom izgubio u zarobljenicima 2 časnika i 407 ljudi. Jugozapadno od Kaszowke prcfpao je jedan neprijateljski nalet. Talijaosko bojište: U primorju talijansko je topništvo juče živo bombardovalo njekoiiko odsjeka našeg fronta izmedju Monte S a n t o i mora. Južno od S a 1 c a n a i zapadno od Lokvice neprijateljska je pješadija prešla u napad. Našom je vatrom neprijatelj u brzo opet svuda vraćen. Jugo-istočno boiište: Nije biio naročitih dogadjaja. Zatnjenlk glavara generalnog stožera pl. H6fer, podinarsal. IzvieštaJ njemačkog vojnog vođstva. K. B. Berlin, 1. septembra. Zapadno bojlšte: Ujeiovanje tng'eza na Somml t)gianicilo se. izuzev nekoliko napada ručrtim granatama, na žestoke topničke borbe. Našom su vatrom spriječeni trancuski napadi izricdju Maurepasa i Clairya. Jednim protivnapadom naših četa opet smo povratili ranije izgubijcno •itir.ljište kod Longue v a 1 a i šumice L> c I v i 11 e. Južno od S o m m e započeše pi ed veče francuski napađi,- cčckivard prcma pripremama zadnjih dana. P.ctivnik je glavni napor upro na odsjck B a r 1 e u xSovecourt. To:lo je do ogorčenih . borbi prsa u prsa na odsjeku E s t r ć e s —Soyecourt. Odlični protivnapad sa^sonskih pnkova učinio je ubrzo kraj prvobitnom neprijateljskom nadiranju; neprijatelj je cdbačen u polazne polo2aje. Inače su već spremljene neprijateljske napadne 1 olor.e zadrž.ate u svojim rovovima. Na ostalom dfielu fronta protivnik razvija živ.i vatrenu i predstražarsku djelatnosf U oblasti Somm e pogodjeno je šest. u oblasti Maase jedna neprijatt'jska ielilica. Još jedna letilica pala je pcd vatrom naših odbranbenih topova kod Yperna. lstočno bojišfe: Front maršala princa L e o p o 1 d a .bavarskog: Od mora pa sve do oblastl zapadno od Lucka polczaj je u glavnom nspromijenjeu. Jugo-zapadno od L uc k a pbšlo je Ivus>ma za rukom, da zadobiju nešto zemljišra. Poslije njemačkog protivnapada bili su Rusi prinudjeni da se opet uovuku uz teške gubitke.

Tom prilikom i stadoše u našim rukama 2 časnika i 407 Ijudi. Juče u jutru bilo je novih napada, koji su odbijeni. Na željezničkoj pruzi lzmedju B r odya i 'larnopolja znatno je oživila topničKa vatra. Na južnom odsjeku protivnik je kod Z b o r o w a krenuo na napad i postigao je uspjeha na uskont dijelu fronta Inače je dijelom piotivnapadom njemačkih četa odbijen. Front konjičkog genarala nadvojvojje K a r 1 a: , Na 24 ktn Širokom frontu izmedju Z1 o t e L i p e kod Z 1 o c z o w a i Dnjestra odigrale su se žestoke borbe. U sjevernom dijelu toga odsjeka skrhaše se ruski napadi pred tim frdntom. U K a r p a t i rn a ostadoše bezuspješni djeloijiični napadi protiv S t epanskoga i dalje na jugo-istok. Jugoistočno od S i p o t a istočno-pruske čete potpuno održaše svoje položaje prema naletima naomoćnijih ruskih snaga. - . Balkansko bojište: Na Ciganskoj planini I na frontu M o g 1 j e n i c e skrhaše se srpski napadi. Prvl zapovjednik glavaog stana pl. Lndendorf. RatnanjsKn i flGrotoo noJeio. Riimutfjska je opozvala svoga poslanika iz Fnfije i fi.ne je stupila u ratno stanje prema svome južnom susjedu. Thn povodom neće biti malo zanimlj.vo, da se podvrgre ponovnom razmatranju nevješti i iaž'jivi dokumenat, lcojlm je Rumunjska obrazložila svoja oLjavu rata Austro-Ugarskoj, kao i da se sravne ti tazlozi sa stanjem, koje postnj: izmedju Rtnnunjske i Bugarske. Rumunjska govor' o narodosnom načelu, koje se navodno u Austro-Ugarskoj ne respektuje, a to kao da je glavni razlog. što je ona morala da se umiješa u rat. Kad čovjek čita te razloge i kad sebi predoči stanje, u kome se nalaze narodnosti u Rumunjskoj i kakvom se unutrašnj'om politikom u pogledu narodnosti rulcovodi Rumunjska, onda će teško nači izraza, kojima bi trebao po zasluzi da žigoše taj nečuveni i besramni cin : zam, to besramno titranje s velikiin tdejam? čovječanstva. Rumunjska govori o načelu narodnosti i nezadovoljna je načinom, kojim Austro-Ugarska rukovodi njime. Ta ista Rumunjska, koja je prije trl godine pođmuklo i razbojn čki izreza.a \? Bugars'ce naj’ clii njen dio, prema vlastitom jiriznanju samo radi toga, c'a bi prema Bugarskoj sačnvala hegemoniju na Baikanu 1 da bi vrijednoga i radnoga susicda Smcla n rijegnvom nv precku. Plodna je Pobrudža došla pod rumnnjsku viast. a šta ?nači ta vlas*, jasno se i strašno može vidjeti iz zakonsks nsnnve, što ju je tadašnji minist ir unn'rašnjih djela Take Jcnescu, sada oduševljeni borac /a „slobodu malih naroda“, Izradio o upravi u „novoosvojenlm“ krajevima. Poslije zaključenja bukarcštanskoga mira započela je u Dobrudži ti smislu'tog zckonskog projekta, koii je docnije pod liberalnom vladoni dobio zakottskn silu, strašna vlada ’.emrizrrm. kojoj ie bio cilj, da svlma sredstvima državnc i privatne sile radc na tome, da se cnaj milijun Bugara, koji je tim ra/btjničkim pohodom došao pod rumunjsku vlast, u najkraćem roku poruinenjio. Zatvofene su škole, kojima se ima zahvaliti što bugarski narod ima scuiio beskrajno mali procenat nepismenih, a otvorene su na njihovom mjestu liimunjske škole, kojlma je u samoj Reniunjskoj jedva pošlo za rukom, da 30%. stanovništva u-

pozna sa azbukom. Upotrijeba bugar.skog jezika zabraniena je na javiiim mjestiina, ometano je slobodno ispovijedanje vjere; crkva podignute bugarskim novcem i posjećivane od bugarskih vjernih dcbiše rumunjske sveštenike. Bugarima nijesu priznavana nikakva politička i komunalna prava, talco da je nesretni naroa izložen tiraniji na milost i nemijost čiitolcrvnoga boIjarstva. Tako je Rummijska postupila sa stanovništvom ohiasii na lcoju nije imala nikakovih prava, i:iio etnografslcih bilo istorijskih; za podjarmijenje dobrudžanskih Bugara Rumunjska se nije mogla pozvati ni ra siiu, jer ta država, lcoja se danas bon tobož za narodnosni princip, nije zadobila u poštenom otvorenom ratu, u borbi prsa o prsa, već podlini ra/bojničkim poliodom. Rumunjska nazlva nepravdom položaj ugarskih Runmnja, lcoji kulturno i privredno stoje viscko nad svojim sunarodnicima s one strane Karpata. Kakav bi atribut bio dovoljno snažan, da obilje/i položaj .levreja u Rumunjslcoj. Jevreji, koji su tamo nastanjem već stoljećima i Janas su bespravni i pr liskivaui. Lao š'o u Austro-Ugarskoj nijesu bili ni u najcrnjem dobu srednjcga vijelca. , . . Rumunjska pobornik načela narodnosti! Je li hl čcvjek mogao izmislili gorču lroniju, bolniju besmislicu! Ovaj gest ramunjske vade propračen je krikoni očajf.nja onog milijuna Bugara, lcoji je pud. rumunjskolm vlašću izgubio sve što je imao, uzdisaj stotinu hiljada Jevreja do krvi mučenih, duševno : tjelesno m'jslrnšnije zlostavljanih. Aii taj ges: je Lic potreban! Sve je jasnije izlažilo na vidjelo, da je borba središnjih vlastt bila borba etike protiv moralnc' pdc\ ajenosti, borba protrv nepoštttvatrja sviju pojinova časti i morala'. A kab savršenstvo^svog tog nemorala i lažljivosti može se sinatrati Rumunjska, koja se danas bori za „naćelo narodnos‘j“. I za Bugare je došao čas, da dapr nesu sa svoje strane, da se to inoraLto čudovište učini bezopasnim.

Stuponie RomunJsKe u sujetsKl rui, Neibraini sud. U „Baseler Nachrichten“, švajcarski puJievnik E g 1 i, — čije snto napiše u našem iistu veC u više maha u izvodu donosili, — raspravlja o posljedicama, što bi ih riimunjska akcija mogla izazvati u opštein ratnom položaju. On medju ostalim veh:: Da bi mogli ocijeriiti uticaj Rumunj-, ske na cjeion.i.pni \oji:.čki položaj, moramo sebi predočiti, u prvorn redu da se ovdje radi o osvajačkom ratu u najčistijem smisiti to rijcčl; kao što je poznato, Rumunjska jc već u drugom balkanslcom ratu, roveia jedan pljačkaški pohod, koji ju nijc stao nikakvih žrtava. Kad tf' uf' rd.mo, onda znaiito, kalcav je način \ojc\arja u pitanju; Za Rumun.'sku dakle može b.iti u pitanju samo otenzivni rat. Središnjlm viistima pak i ljenini saveznicima stalo je samo do toga, da se cdbrane od ‘J-* mtinjslce vojske Za sieciišnje vlasti at vo s:anj" ČaK sc višc u neku rulcu prcdstavlja olaksicu, pošio jednom već prestaic uetzvjesnost i, nesigurnost, kcii im je prijetila uslijed toga na ovoin frontu, talco da su famo siarno bile vez^unc iz' jesne snage Foznalo je, da već od godinu dana na cvamo, u Erdeij j i Bugarskoj, stalno stojc spremne čete, Čija se snaga i sas'av doduše u tokv toga vrentna niijenjala, a kojima je tamo za to vrijeme bio dosudjen odmor i oporavljenje. ZnaČajno je, da je u isto vrijeiue, kada su u Rumunjskoj političari jednako trazdi rat. jedan rumunjski general obratio pažnjtt na teškoće, koje bi predstojalc u takvome-ratu. Ove su teškoće zbilja velike, a izvjesno je da se rat s;;ia ni u kom siučaju ne će sastojati u vojnićkoj šetnji, kao 1913. godiue, Poznato je, da je tada peti rumunjski vojni zbor prošto ušao u DoI brudžu, a za njim su poslije krenula još četiri nmiunjska zbora preko Dunava. Bugari, koji su jcdnovremenc bili u ratu sa Srbima, Grcima i Turciina, nijesu dali otpora, tako da su rumunjske* pretnodnice poslije deset dana došle do blizu Sofije, što je Bugare matjeralo da zaključe mir. Ni najinanje nema izglcda, da će ovom prilikom rumunjska alccija na sličan način dovesti do odluke, ili da će se na isti način svršiti bez gubitaka. Za to su i suviše velike snage, k( je stoje u borbi, a n : t protivnik, što ga je Rumunjska neposredno napala, niti njegovi savcznici ne naleze se ’ u sličnom stanju, u kojemu se Bugarska nalazila 1912. godine. U lcolilco je tadanji lalci i nekrvavi uspjeh iinao odlučnoga učinka na daHašnje upravljače rumunjske politilce, za sada se sarno može naslutiti A ipak za to zadatalc, kojega se danas poduhvatila runtunjska vojslca, tt veliko je teži nego tada. Mora se raćunati, da je Rumunjska sebi osigurala pcmoć Rusije. Ako je to slučaj, onda se time objašnjava momentani zastoj t' vojnoj djelatnosti u Wolyniji i istočnoj Galiciji, Fčusija se naime pripreinila na lcaznenu ekspediciju protiv Bugarske, a središnje vlasti jošnijesu pristupile protivnapadu, kojega su bez s u m n j e s m j c r a I e. d o k s e n e r i j e š i r u m u n j s k o p i t a n j e. Čak šta više nije islcljučeno, d a j e o d 1 o ž e n a j e d n a n j e m ač k a o t' e n z i v a n a zapadnom f r o n t u, d a b i s e osigurao z n atanbrojčeta, kojimabisemoglo raspolagati na istoku. Na zaradu englesko-francuska ofenziva nije rnogla postići uspjeha i po svoj priiici ga neće postići ni u buduće. To pulcnvnik R e p i n g. t o n otvorcno i p r i zn a j e u „Tlines u“, lcad veli, dasaveznicijošneraspolažu dovolinoin topničk o m n a d m o č n o š ć u, da bi sebi osigurali odlučnu pobjedu. Tek kroz nekoliko- mjeseci engleska će vojska steći onu nesavladijivu nadmoćnost, lcoja joj je poirebna radi izvoje vanja pobjede. Uslijed toga razumljivo je, što še teži da se na drugom mjestu udari klin u blok središnjih vlasti i njihovili saveznika, te da se u tu svrlitt lcao objekat bira bajmanja od saveznih drčava, čijim bi se savladjivanjem i Turska odlomila i usainila . . . Ng ovu su nainjeru svakako i središnje vlasti piozrijele, a zato je najbolji dokaz što još dan danji njeirački maršal M ackeusen sa njemačkim četama stoji na Balkanu. Iz toga palc ntože izaći riješenje, da se 'a opasnost brzo i temeijito ukloni, a to se i:ajbolje % rnože postići brzim i snažnim napadom. S toga je vrlo lako moguće. da će rumunjska objava rata izazvar! nov veiiki napor središnjih v!as:i i nj'hovih saveznika, time više, što bi se na taj način spri : ečilo eventualno mješanje Grčke, na koju mogućnost ukazniu promjene u grčkom vojnom vodstvu. Vojslca, koja s;<da stupa u rat. imaće posla s:t va>\:m t'uughu ljudima, <aego S'O »u oni, koji su '. c ‘4, godinc pohitali zastavama. Zbilja su zaraćcne vojske u to do: a j«ivO postradaie, a’i im zaro ra'no iski'Mvć vodja i naviKnutost samih ćeta na borbu daju unutarnju tehničku naamc ćnost nad vojskom, koja tek prvi rut stupa u borhu I to se nesmije oslasit! iz vida pri prosudiivanjtt položaja.

Rat sa Rumunlskotn. Turska objava rata. Prijem u Berlinu. (Naročiti brzojav »Bcogrjdskih Novma<; Berlin, 31. avgusta. Turska objava rata Rumunjskoj izazvala je ovdje najbolji dnjam. ,,B e r 1 incr Tageblatt" piše: Danas pozdravljamo turske saveznike na novom bojištu, na kojem ćeplja£kaški proht tjevi Rumunjske naskoro da stanu. Svojim je pobjedama Turska u Perziji i Kavkazu pokazala ponovno koliko su neosnovane nade u pobjedu našili neprijatelja. K. B. Carigrad, 1. septembra. Uslijed prekida veze sa Rumunjskom, rumunjskom otpravniku poslova u Carigfadu saopšteno je, da otomanska vlada, kao i njeni saveznici, smatra, da se od juče, 30. avgusta u veče, nalazl u ratnom stanju sa Rumuujskom. Prekld rumunjsko-bugarskifi odaosa. K. B. Berlin, 1. sepletnbra. WoIifov ured javlja: Ovdašnje bugarsko poslanstvo primilo je izvještaj iz

Sofije, prcma kojemu je rumunjski poslanik jučer u večer tražio svoje pasoŠe, t» se može smatrati, da su od strane ru* munjske prekinuti bugarsko-ruinunjski odnosi. Tursko saopštenje. ' - •> K. B. Carigrad, 1. septembra. Listovi donose jedno poluzvanično saopštenje, u kome se veli: Iskrenost i jedinstvenost, lcoja postoji izmedju sila četvornog saveza, koji sačinjava jedan nedjeljivi blok, već nekoliko je puta predočenat i prijateljima i neprijateljima. Načelo jeđnakosti akcije, koje ententa velikom larmom neprekidno objavljuje, ispoljava se samo po sebi medju silama četvornog saveza, za koji važi jedna njcmačka tzreka: svi za jednog, jcdan za sve. Saopštenja podsjećaju .na to, da Turska ima još mnoge krvave stvart da prečisti sa Rumunjskom, koja je pri svakom đogadjaju u svakom ratu postupala kao drumski razbojnik i uvijek je radila protivu opstanka Turske. Izvršujući svoje dužnosti a sjećajući se gortđh iskustava nedavnog vremena, Turska, koja je od prvog dana rata ostala vjerna svome savezu, odgovara brzom objavom rata onome, lcoji je protivu prsiju njenog saveznika potegao nožem. Bugarsko saopštenje. (Naročiti brzojav »Beogradskih Novina«; ^ Sofija, 1. septemBra. i Saopštenje bugarske tclegrafske agencije: Juče u veče došao je rumuujski poslanilc u ministarstvo spoljnih poslova i predao notu, Kojom traži svojc papire, pođ izgovorom, da je to isto učinio u Bulcareštu bugarski poslanik. Bugarska vlada za sada nije u stanju, da utvrdi tačnost toga tvrdjenja, pošto je njezin poslanik u Bukareštu već od S' bote potpuno.izoliran, te se čak i ne zna, šta se s njim zbilo. Odluka bugarske vlade. (Naročiti brzojav »Beogradskih Novina«; Berlin, 1. septembra. ,,B e r 1 i n e r T a g b 1 a 11“ javlja iz Sofije: U utorak u veče održano je ministarslco savjetovanje pod predsjediiištvoin Radoslavova. U.tom savjetovanju obrazovalo se mišljenje, da se Bugarska ima držati prema Rumunjskoj onako kao i njezini saveznici. Ali iz raznih razloga cjelishodno će bili, da se riješenje Bugar*ke ne iznosi odmah pred javnost. Vodeći krugc.vi sav&zničkih zemalja Već su izvješteni o'tome. Prvi sukobi Rumunia i Bugara. (Naročiti brzojav »Beogradskih Not.na«; Budimpesta. 31. avgusta ,,A z Est“javlja: Kada je jedan car. i kralj. monitor bombardovao rumunjski grad G i u r g i u (Ojurgjevoj, pucalo je rumunjsfčo topništvo na R u šč u k i ubilo nekoliko gradjana. Ked K 1 a d o v a pokušali su Rumunji, da prijedju preko Dunava, ali su od Bugara odbijeni. Još nije poznato. da li će uslijediti objava rata. Na informiranom se mjestu drži, da će zanočeti neprijateljstva bez piijašnje objave rata. Uloga bugarske vojske. K. B. Sofija, 1. septembra. Organ mlnistarstva vojnog „Vojeni Izvjestija* piše: U novoj fazi rata bugarska će vojska imati da igra važnu ulogn. Na to je ona pozvana geograiskim položajem svoje zemlje, a ona se pokazala dostojna ove uloge za vrijeme velike epope e, koja je u toku triju ratova ispisala svojom krvlju. Ova uloga predstavlja zavjet velikih bugarskih junaka iz borbe za oslobodjen.e, a danas je bugarska vojska više no ikađa spremna, da lspuni ovaj zavjet i opravda nade, polagane u budućnost. Ona danas još čvršće drži žcljezni malj, kojim je ona oborila svakog protivnika, koji je pokušavao da stupi na njeno tlo. Ovaj će mal] od sada jcš većom snagom da puca po glavama ćetvoroglave neprijateljske hidre rukovod en njrmaćkona metodikom, a bugarskom silotn. Berlimski rumunjski poslanik. K. B. Berlin, 1. septembra. ,,B e r 1 i n e r Z e i t u n g a m M ttag“ javlja: Objava rata zatekla je berlinskog rumunjskog poslanika na njemačkom dvoru u Hchingenu i kncževini Sigmaringen, rodnom mjestu rumunjskoga kralja, gdje je imao konferenciju sa upravitcljem kraljevskhg imanja. U toku dana bio je tom upravitelju dao umirujuće izjave odnosno držanja Rumunjske. Kad je stigla vijest o oojavi rata, u Sigmaringsko - Hohenzollernskom kneževskom dvorcu smatrali su tu vijest prosto ncvjerovatnom. Povratak rekonvalescfltitnlh bugarskih časnika. (Naročitl brzojav „Beozradskih Novlna".) Wiesbaden, 31. avgusta. Đugarski časnici, koji su ovdje bortivili na liječenju, objavljuju pismo, kojun se