Beogradske novine

, Btrana 2.

12. septembra 1916.

Beogradske Novhie

(Jtoi'ak

~.iochina

'raormarh

'SSOV0.

r. v kV- ^-T - '’čoprdtn 6yehrrG/iifi/-~

%MSO

Kako teku borbe kod Oršave. (NaročiH brzojav „Beogradskih Novim“.) Budlmpešta, 11. septembra. Ratni dopisnik jednog ovdašnjeg lista Javlja sa erdeljskog bojišta, da se iz toka borbi oko Oršave vidi, da su Rumunji ovdje bili vrlo obazrivl. Na takvo su držanje bili prinudjeni austro-ugarskim topništvom, koje je iestoko tuklo cijelu rumunjsku granicu. Austro-ugarsko je topništvo još stiglo da razori rumunjslm pograničnu stanicu Verciorovu, pa se zatim austrongarske čete prema prethodnom planu povukoše kod. Tekije na srpsku stranu Dunava. Rumunji su dospjeli samo do krajnj-e periferije grada O r š a v e, gdje se nala^i čuvena kapela. Tusu očekivali izvještaje svojih patrola. U subotu 9. ov. mj., Rumunji zauzeše željezničku stanicu i odavde odaslaše patrole u grad. I sada pak nijesu posjeli grad, pošto su stalno bili izloženi paljbi austro-ugarskog topništva iz T e k i j e. M e h a d i j a (Herkulova' banja) ni jednoga minuta nije bila u rumunjskimrukama. Rumunji posjedoše samo poznati Domogledj visok 1106 metara, te su odatle pokušavali da tuku banju. Ušlijed terenskih prilika pak vrlo im je teško dobađti u saniu ^lehad i j u, gdje im je dosad pošlo za rukom da poruše samo jednu štalu. „Temps" kao ratni prorok. ,,T e m p s“ donosi u svome uvodniku od 1. septembra ovo: Upad rumunjskih .vojnika n Erdelj oduševio je čitav narod, što je i pojmljivo i pohvalno. Ali b u d u ć i bogati uspjesi ne nalaze se na er'd e 1 j s k o m 11 u. Najbrži i najvažniji rezultati očekuju se s bugarske stran e. Bugari će po svoj prilici dobiti pojacanja od Turske. Ali napaduuti istovremeno s dvije stranc, oni se nalaze u vrlo teškom položaju, u kome i najmanji neuspjeli postaje vrlo osjetan te povlači za sobom teške posijeclice. Ako Bugarska buclc izbačena iz bor'be, saveznici će s 1 a v i t i ne samo vojni, već i politički uspjeli prvoga reda. Rat, koji je Njcmačka izazvala, bio je odmah u svome početku svjetski rat, a uspostavljanje ncposrcdne veze izmedju Berlina i Carigrada bilo je vjerovanje pannjeinačkih političara. Ekspcdicija ti Srbiju, uvlačenjc Bugarske u svoje os«iove i svečauo otvaranje saobraćaja na pruzi Hamburg—BcrlinCarigrad čak su zadržali Nijemce, da potpuno iskoriste svoje pobjede nad Rusima u proljeću 1915. godine. Udar protiv Bugarske je udar u srce Njemačke i bugaftka vlada teško da bi se poslije kakvog ne‘ uspjeha tnogla i dalje odupirati. Bugari znaju. da bl s njima četvorni sporazum postupao bez svakog obzira. Ruiuunjska griješka. (Naročiti brzojav »Beogradskih Novtna«; i Basel, 11. scptembra. Poznati pukovnik^ E g li veli u ,,Bascler NachrSchten" da je Rumunjskoj iz političkih razloga bilo potrebno nadiranjfe

u Erdelju, ali, kao što se vidi iz pada Tutrakana, takav je rad u veliko bio na uširb vojničkih interesa.

Boriie no ztpdu. Francuski izvještaj. K. B. Paris, 11. septembra. 3 časa po podne: Južno od Somme Nijemci su u toku noći ponovo nekolik puta napadaii na razne tačke izmedju Belloy-en-Santerre u Barleux-a, kojom su prilikom upotrebljavaii zapaljive tečnosti. Jakiin naprotiv napadom oduzeli smo im cijelo privreineno zaposjednuto zemljište. Erancirzi su tom prilikom zaplijenili četiri mašinske puške. Jugozapadno od Ernysa, istočno od Denicourta i južno Vermandovillersa izazvali su njcmački napadi ručnim granatama, poslije žestoke topničkc vatre, živahne borbe. Nijemci su na cijeloj liniji bačeni nazad u njihove rovove iz kojih su preduzeli napad. Desno od Maase, poslije jučeranje sjajne borbc istočno od Eleurya, palo je Francuzima u ruke 100 novih zarobljenika, cjclokupni broj njemačkih zarobljenika kod tog preduzeća iznosi 300. Njemački napad na osvojene položaje zapadno od druma za utvrdjenje Vaux propao je u našoj prcgradnoj i puščanoj vatri. Njemački ispadi kod Epargesa i u šumi Farrox ostali su bez uspjeha. , K. B. Paris, 10. scpteinbra. llsatiuveče: Južno od S o m in e Nijemci su napali dva puta naše rovove južno od B e r n y. Njihovi napadni pakušaji sa svim su propali. Naše topništvo živo je djelovalo na cijelom frontu Sornme, inače je dan prošao svuda u miru. Vazdušne borbe; Dćvet naših letilica izazvale su nad neprijateljskim linijarna 40 borbi u toku kojih su njemačke letiiičke snage pretrpile znatne gubitke. Na frontu Somme oborio je pcđčasnik D o r m devetu letilicu, koja je kod Beaulencourta (južno Bauine) pala na zemlju. Druge četiri njemačke letilice pale sit na zemljti onesposobljene za borbu, jedna u pređjelu M a i s o n e Tt e, druge sjevertio i istočno od P e r o n n e. Na v e r d u ns k o in frontu jedna neprijateljska ietilica, pogodjena sa svim iz blizine mašinskom puškom, pala je na zemlju kod D i e p p e, druga je oborena nađ prvim njemačkim linijama kod Veuquois (Argonama). Noću n oči 10. septembra bacila je jedna od naših eskadrila 430 bombi na neprijateljske kolodvore i smjestišta u predjelu C h a n n y. Nekoliko letilica te eskadrile prešle su dva puta put od njihovog letačkog mjesta do injesta na koje su bombe bacane. Iste noći 18 naših letilica bacile su mnogobrojne granate na vojnička postrojenja kod H a u i u predjelu južno P er o n n e. Utvrdjcno je, da su izbili mnogobrojni požari u mjestima koja su letilipe bombardovale.

a . • i’isaa i~ ^ n

ga iznenada, u prsima mu opet zaškripa nešto, te ponovo progleda i poče razgledati oko sebe. Sunce se bijaše spustilo za oštrl, grebcnasti vrh mračne i gorde klisure, koja je sad sve silnija 1 sve strašnija izgledala, na šandudi još se samo ponialo bjelasula golema kruna pri vrhu, čije lišče sve više dobijašc mrkajastobakarnu boju. Lagano, gotovo neprimjetno poče se hvatati sumrak. Mrke, goleme slcnke okolnog drveća, razderane i istrzane, prostriješe se po travi, lijeno se povijajući i ugibajući; bokori ruža kao da se počeše umotavati u tanke, ugasitoijubičaste koprene. Sitni, mali svijetnjaci na sve strane poletiše i razasuše se ispod plotova: jedan se zaustavi i u Halllbegovoj bradi i kao dragocjen, krupan smaragd poče goriti i svijetliti u njol. I vjetar kao da ojača malo i dvatri puta usudi se snažnije navaliti na šanduđti. Zašušta i iišće i trava pod njegovom navalom. Noć poče šaptati. — Kako ti je sađ? — zapita Alija meko i ponovo se nadnese nad oca. 'Je !i lakše? — Šuti! — odgovorl stari iznemoglo, stiskajući zube 1 sve teže dišuči. — Kad Alah zberi, vl šutite! I. osluhnuvši malo, uze go za ruku. — Ja ga čujem... Zove me... Toga časa, usplahiren i veseo, dotrča Ibrabim iz kuće i gotovo poče poskaktvati po travi. — Muštuluk, babo! — viknu Jsprekidano. pa iznenada prltrča starome i

kleknu pored njega. — Stek'o sam sina, a ti unuka!... — Šta? — Unuk ti se rodio! Halilbeg zažmiri inalo, zastade, otpočinu. — E putuj stari! — otegnu tiho, malaksalo, da se jedva čulo, — daj misto mladome... Red je taki... Pa lagano dohvati sablju, nož i puškc i, obgrlivši ih opet, jače privinu na prsa. — Nosite mi jastuk Ispođ glave, rečc. Junaci ne umiru na jastuku. — Biće ti ružno, babo, — upiete se Alija, drhćućom rukom izmičući jastuk. — Zuljaće tc... Starac se namrgodi. — Pustii... Ne zbori! — osiječe oštro, krkoljcći. — Ja 'vako hoću... I hoću da mi zapivate pismu onu o zor-deliji, što junaci nakon pobida pivaju, dok im braća na ledini umiru od rana... To je moji pisma... Pivajte mi!.„ — Bab©!... Kako ćemo..< — Pivajte mi! I dok se puna. snažna, muška pjesma. uz jako šuštanie mladoga Iišća, probijala c rasiolijegaia kroz tanki, plavičasri sumrak !, izlomljena, odbijala se od mračnih klisura, stari. ponositl HaIilbeg, uzvaljen na vlažnoj, mirisnoj trav!, čvrsto držeći svoje oružje na prs!ma. mlrno je Izđisao, sijeda brada podrhtavala mu sve jače I jače 7 a svlJetnjak onaj. poput dragocjenog, krupnog smaragda, još je 1 sada svijetHo 1 gorio u njoj...

Austro-Ugarska. Maršal vojvoda Bavarski u Lavovu. K. B. Lavov, 11. septembra. „Gazetta Lvovska' javija, da je na 9. o. m. u večer stigao u Lavov marSal vojvoda L e o p o 1 d bavarski, pa je u pratnji gradskog zapovjednika general-raajcra R im e 1 a pregledao grad t ratnu izTožbu đruge vojske. Vojvoda je btyno pozdravljen od opštinstva. Enver-paša u Lavovu. K. B. Lavov, 11. septembra. Jučer u večer u 10 sati stigao je ovdje carsko-otomanski generajisimus E n v e r-paša. Na stanici ga je dočekao zapovjednik grada gene/al-major R i m e 1. Enver-paša ie produžio put na bojno polje k turskim četama. - - - i Borbe u MMnijl. Fraucuski izvještaj. - K. B. Sohin, 11. septembra. Zapovjedništvo balkanske vojske javlja: S vremcna na vrijeme topovska vatra na većem dijelu fronta. U predjclu zapadno od Vetrenika napustili su Bugari nekolike rovove bstavivši mašhiske pnške. ^ v Engleski izvjestaj. % K. B. London, 11. septembra. U našim je rukama sve zadobijcno zemijište, aaš se dobitak povećava; odbijeni su protivnapadi sjevero-zapadno od Pozieresa. Ishod je borbi ove nedjelje, da se naš front od 6000 jardi pomakao u naprijed za 300 đo 2000 jardi.

Rusijo. Brusiiov o ofenzivL ,,T e m p s“ donosi razgovor svoga dopisnika sa B r u s i 1 o v o in. Ruski vojskovodja je izjavio, da stoji sad na suprot mnogo jačim snagama nego li u mjesecu junu. Po njegovom mišljenju bilo bi sad potrebno, da se sad na svima frontovima jednovremeno p r e d u z m e o p ž ta o f e n z i v a. Pad Štirinerov. (Naročiti brzojav „Bcogradskih Novina".) Stockholm, 11. septembra. Iz Petrograda javljaju, da je položaj ministra predsjednika Štirmera jako uzdrman, tako se njogov pad svakog časa može očekivati.

ltolljn. Propast „Leonarda da Vinci“. Zvanična potvrda. K. B. Zurich, 11. septembra. „Agencija Stefani" javija pod 10. septembrom zvanično: 2. avgusta iskrsla je vatra na rhtnom brodu Leonarđo da V i n c i u prostorijama bliskiin zadnjein municijonom skladištu, Brod je bio ukotovljen na mjestu, osijhir'auom od neprijateljskog napadaja. ZaboVjednik broda naredio je odmah spuštanje municionog skladišta u vodu, da bi se sačuvao brod od propasti. Ali uslijed jedne eksplozije rastrgnut je kljun od broda a kroz pukotine pojuri voda u brod u tolikoj mjeri, da je ovaj potonuo do na dno mora u dubini jedanaest i po rnetara. O 34 časnika i 1156 momčađi utopifo se 21 časnik i 227 mornara. Povedena istraga isključuje svaki ofenzivni napad s polja isto tako i svaki defekt granata, koje se upotrebljuju u ratnoj mornarici. Jedna komisija, u kojoj inra i vidjenih gradjanskih liehničara, savjetuje se o sredstvima, kako bi brod mogao opet postaviti u svoje prvašnje stanje, a ministar mornarice postavlo je n^ročitu istražnu komisiju pod predsjedništvom pođadmirala Canavare, da ispita sve prilike, odnoseće se na tu nesreću, i da utvrdi, da li ta nesreća ne stoji kakogod u vezi sa dogadjajima ztočinačkog karakterti, koji su se tu skoro u zemlji i izvan mornarice desili.

Hcjflovije Drzoiflvne vijesti. Povratak crnogorskog kralja u Lyon. K. B. Lugano, 9. septembra. Crnogorski kralj vratio se u Lyon preko Milana, pošto je predhodno pregledao taiijanski front i sastao s talijanskom kraljicora. Japansko dlvljenje Njemačkoj I AustroUgarskoj. K. B. Stockholm, 9. septembra. Japanski general Tukuda, kojl se na čelu jedne japanske voine komisije trenutno bavi u Stockholmu, izjavio je jednom saradniku lista „Svenska Dagbladet', da on Hčno i kao Časnik ne može na ino, do da se divl hrabrosti njemačkih 1 austro-ugarskih vojnika kao 1 stalnosti tih naroda. Napad na francusko posianstvo. (Naročiti brzojav »Beogradskih Novma«/. Berlin, 11. septembra. Prema lonđonsklm izvještajima, Reuterovom uredu javljaju iz Atene, da je u subotu jedna nepoznata niija napala na francusko poslanstvo; iz goaile je ispaljeno nekoliko revolverskih metaka. Zaimis je izrazio žaljenje, ali je posianik fejavio, da time ta styar još nije okončana. , £ Amerikanci za siobodn svoje trtovine. K. Đ. Washington, 11. septembra. Wolffov ured javlja brzojavom bez žica: Odbor oba doma kongresa primio Je

zakon o državnom gazdinstvu sa svima dodacdmai, koji daju pitedsjedniku punonioćja za odmazdu protivu remećenja amerićke trgovine, izuzimajući predloženi dodatak P h e 1 a n a, jer se strahujc, da bi Amerikanci u stranim zemljama zbog mjera odmazde trpjeli velike oštrine. Dodatak T h o m a s a opunomoćava predsjednika da može, ako bi bilo potrebno, radi izvršenja svojih nareUaba upotrijcbiti narodnu oružanu snagu. Bugarski car u njemačkom glavnom stanu. K. B. Frankfnrt a. M., 11. septembra. „Frankfurter Zeitung“ javlja u jednom berllnskom brzoiavu o posjeti bugarskog cara kod Njegovog Veličanstva njemačkog cara u velikom glavnom stanu istok: Posjeta je nov spoljni izraz tijesnog i čvrstog saveza. Kakvo naročito, konkretno pitanje, koje bi bilo potrebno baš sada riješiti, nije uzrok ovoj posjeti. Glas njemačke štampe. K. B. Berlin, 11. septembra. O dofasku bugarskog cara u njemački glavni stan vijesti o pobjedi kod Silistre piše „Norddeutsche Allgemeine Zeitung“: U kratkom, sjajnom pobjcdničkom toku suzbile su savezničke čete svuda u Dabrudži rumunjskog ncprijatelja i ruske pomočne čete. Smjela i odlučna politika cara Fardinanda dovela je bugarske zastave kroz žestoke borbe do čudnovatih nspjeha, nove pobjede, što rni punim pouzdanjem očekujemo, predstoje savezničkim vojskama. Crsd I okoiics. Prilog c. i k. vojnog redarslva u Beograđu. „Pester Lloyd“ piše: Veoma je dirljivo viđjcti, koliko se saučešća pokazuje erdeljskiin bjeguncima od strane v o j s ke. Pored vojnika pak, kojima se, u prkos njihovom krvavom zanatu, otvara njihovo toplo srce kad čuju za patnje svojih sugradjana u domovini, na ponositoni djelu ublažavanja bijede naše efdeljske braće nćestvuju i drugi ljudi, koji daleko od domovine rade za nju. O tome je lijepa svjedodžba slijedeće pismo. Svaki, koji bude saznao za ovo plemenito đjelo, pridružiće se našoj zahvalnosti prema c. i k. v o jnom redarstvu u Beogradu. Beograd, 7. septembra. Njegovoj Preuzv.šenosti barunu Gavrilu Danielti, pravom tajnom savjetniku, poslaniku sabora itd. Budiinpešta. Svuda izaziva najveće saučešće sudbina erdeljskog stanovništva, koic je izbjeglo ispred napada podmuklog neprijatelja — Rumunjske. Osoblje c. i k. vojnog rcdarstva beogradskog puno je sažaljenja za ove bjegunce, i to ne samo zbog toga, što je ono većim dijelom rodom iz kraljevhie Ugarskc. Odgovarajtići želji svojih časnika i momčadi, potpisato je zapovjedništvo priredilo skupljanje priloga, koje je dalo skiTomni rezultat od eetiri hiljade kruna. Molim Vašu Preuzvišcnost najpokornije, da ovu svotu, poslatu u prilogu, izvoli uputiti fondu za nabavku najprešniiih potreba za izbjeglice. Izvolite, Vaša Preuzvišenosti, primiti lzmz mojeg visokog poštovanja, kojiin ostajem, u inie časnika i momčadi vojnog redarstva beogradskog. Vaše Preuzvišenosti najođaniji c, 1 k. zapovjednik redarstva u Beograđu C r e v a t o, potpukovnik s, r. Veiikosrpska derladL U Bosanskoj ulici zadržani su prošle sedmiee jedan šesnaestogodišnji i jeđan dvanaestogodišnji aječalc, koji su se u svojoj šetnji zabavljali velikosrpskim izjavama, kao: „Srbijo, ti ćeS biti još velika“ i ,,Oj Srbijo, majko mila, ti ćeš biti carevina.“ Obojica su uapšeni i priveđeni redarstvu, koje ih je primjemo kaznilo.Sesnaestogodišnji momčić interniran je, a đvanaestogodišnji deran upućen je u rađnički zavod na Banjici. Deposi uredništva. M, J. Ristić, Čsčak. „Beogradske Novine* se već mjeseđma bez prestanka uajkraćim putem u velikom broju šalju u Švajearsku na naše pretplatnike i preprodavce. Mns ;iU. Gradnja bagđadske željeznice za rata. fcagdadska željeznica je njemačka osnova i djelo. I ono onoliko, što je od nje bilo izgradjeno do pred rat, bilo je od neprocjenjive važnosti za našu tursku saveznicu za vrijeme rata. „Gdje bismo mi bili bez nje?“ rekao je turski ministar Talaat beg, kada ga je neko upitao, šta ima Turska da zahvali bagđadskoj željezntci. Na žalost ova Željeznica, kako je poznato, nije mogla biti dovršena radi dugogodišnjih engleskih spietaka: samo su izgradjeni pojeđini isječeni komadi te pruge, a da je sva bila na vrijeme dogradjena, onda bi i tursko ratovanje na Slnajskom poluotoku i u Mezopotamlji pošlo naprijeđ još daleko bržim tempom. Znali su Englezi, za što ometaju gradnju te željeznice, nafme za to, da Turska u slučaju nevolje, bude odsječenih ruku. Već samo to pokazuje, kako je Engleska silan neprijatelj Turske, te kako je džihad opravdan. Pogotovo sađa u TuPSkoJ uvldjajn veliko značenje bagdadske željeznice. ra Je posve razumljivo, da se je na njezinoj

—v .. * Broj y 1 o. tzgrađnji radllo 1 za vrijeme rata. Dapače se na pojedinim dijelovima ove pruge radilo s podvostručenom snagom, pa se je za rata i neposredno u oči rata učinilo više nego li u jednakim razdobljima prošlih mirnih godina. Tako su novi komadi ove pruge predani prometu, a osim toga su baš za vrijeme rata dovršene i najglavnije tehničke umjetne gradjevine, a to su glavnl rovovi (tuneli) u taurskoin i ainanskom gorju (u deccmbru 1914. i u jimu 1915.), te veliki željeznički most preko Eufrata, koji je bio dovršen 30. aprila 1915. te u novembru 1915. svečano otvoren. Mi ćemo ovdje đonijeti pregled s' ih đosada otvorenih dijelova bagdadske žeijeznice, pa će se po tome vidjeti, koliko je radjeno baš za vrijeme rata u godinama 1914. i 1915. Prijc svega valja istaknnti, da je u Koniji ishodište bagdadske željeznice, te da je Konija opet vezana drugom željeznicom s Hajdar-Pašom na Bosporu, koja ide preko Afiuna-Karahisara i Eskišehera. Ova je željeznica KomjaHajdarpaša duga 737 kilometara. Evo sađa pregleda o izgradjenim 1 neizgradjemm dijeJovima bagdadske žeIjeznice od Konije do Bagdada: Pruga Konija—Buigurlu, đuga 200 km, otvorena 25. oktobra 1904.; pruga Bulgurlu—Ulnkišla, đuga 38 kilometara, otvorena 1. jula 1911.; pruga Ulukišla—Bozanti, duga 53 km, otvorena 21. decembra 1912; dio pruge Bozanti—Dorak u dnljini od 42 km nije izgradjen; dijelovi pnige od Doraka đo Ras-e!Aina izgrađjeni su i predani prometn ovim ređom: pruga Dorak—Adana, duga 15 km, otvorena je 27. apriia 1912; pruga Adana—Mersina (odvojak žeIjeznice na obalu, stara željcznica), duga je 76 km, otvorena 1884.; pruga Adana—Toprak Kale—Mamure, duga 100 km, otvorena 27. aprila 1912; pruga Toprak Kale—Iskenderiie, duga 59 km, otvorena 1. novembra 1913 ; pruga Mamure—Islahije, duga 54 km, otvoreua u januaru 1916.; pruga Islahije—Radžu, duga 47 km, otvorena 20. oktobra 1915; pruga Rađža—Muslimije—Djerablus, duga 203 km, otvorena 15. decembra 1912; Pmga Muslimije—Haleb (priključak na sirijske pruge), duga 15 km, otvorena 15. decembra 1912; pruga Derablus—'Tel-eJ-Abaiđ, duga 101 km, otvorena II. jula 1914.; pruga Tel-ei-Abaid—Tuem, duga 62 kilometara, otvorena 1. juna 1915.; pruga Tuem—Ras-el-Ain, dtiga 41 km, otvoriena 23. juia 1915.; neizgrađjen je razniak Ras-elAin—Mosul—Samara, dng 541 km; prtiga Samara—Istabulat, duga 30 kilometara, otvorena 7. oktobra 1914.; pruga Istabulat—Sumiken, duga 38 kilometara, otvorena 27. avg-usta 1914.; pruga Sumiken—Bagdađ, duga 62 kilomotra, otvorena 2. juna 19*14. Pruga Mamure-Islahijc, koja je otvorena u januaru ove godine, vodi preko Amanskog gorja, te ona spaja prugti u dolini adanskoj sa sirijsko-mezdpotamskim đijelom željeznice. Ovaj je dio bio veoma težak, jer je žeijeznica ovdje preko planina izvedena na 874 in nad morem. Ovaj je dio za sada sagradjen na uske tračnice, privreineno, a normalna će pruga biti gotova po prilici u-oktobru ove gođme. Nu i ova uskotračna željeznica je učinila velike usluge turskoj vojsci. Na ovom dijclu je i prorov (tunel) Bagče, dug 5 knr, kcji je takodjer za rata dovršen. Prorov je probijen 16. juna 1915. Veliki su i teški poslovi posvršavani za vrijeme rata i u teškom gorovitom predjclu, u Kilikijskom Taurusu. Ovdje se žeIjeznica morala izvesti na 1465 m visine nad morem, dakle za 100 m više od žcljeznice preko Brennera. Osim toga se moraju otvoriti prorovi u đuljinl od 11 km. Najdulji od ovih prorova Bilemedik probijen je u đecembru 1914., dakle za rata. Prorov je đug 1826 in. Radi mnogobrojnih pnorova kao i veoma teškog spuštania željeznice s Taurtisa u adansku nizinu dosada se nije mogao dovršrti dio bagdadske železnice preko Taurusa. To će se dovršiti koncem 1916. ili početkom 1917. Ovaj neizgradjeni dio pruge od velike je smetnje za bojeve u Iraku i na Sinaju, ali je za oblakšanje tih poteškoća izgradjena vrlo dobra cesta za aufomobile. Od mnogih tehničkih radnja na bagdadskoj željeznici za vrijeme rata valja naročito istaknuti veliki most preko Eufrata. Kroz hiljađe i hiljađe gođina se ovuđa prelaziio sve do 1913. preko Euffata na slapovima. Onda je bila sagradjena privremena ćuprija, a kada je buknuo rat, već je glavni most bio djelimično dogotovljen. Bilo je veliko pitanje, da li će se ova tegotna gradnja mo<Š dovriiti za vrijeme ratnog tutnja. Upravo je sreća htjela, da Je materijal za most na nekoliko dana pred rat stigao bio u jednu sirijsku Iuku, I tako nije bilo preldda u gradjenju mosta. Ovaj je most dug 810 m, težak 3400 tona, ima deset ogromnih lukova. Predan je javnom prometu uz velike svečanosti dne 30. aprila 1915. Prama navedenom pregledu Je od J. Juna 1914. sagrađjeno svega 435 knr bagdađske željeznlce, a od toga opet 272 km nakon rata. Uz put spominjemo, da je učinjeno željeznica i prema Egiptu. To »ve pokazuje, kako se u Turiskoj sjajno i mnogo radi.