Beogradske novine

Br. 211. * BEOGRAD, srijeda 13. septembra 1918.

Izlazl: dnevno u jutro, ponedjeljkom poslije podne.

Prodaje se: a Beognulu I u krajevima zaposjednutfm od carskoi kraljevsklb ćcta po cijcni od a Hrvatskoj-Slavoniji, BosnJHerccgovini i DaJmaciJi po cijeni od 8 izvan ovog pođrućja ... .12

Ogiasi po djeniku.

Pretplata: za 1 mjesec a Beogradu I a krajevima zaposjedntrtim od carsko i kraijevskih četa K 1*98 u Hrvatskoj-Slavonijl, Bosni_ Hercegovini 1 Dalniadji KM8 Izvan ovog podrućja . . .K8-—

Urednlštvo t BEOORAD, Vuka Karadžića ul. 10. Teiefon broi 67. — Uprava, primanje oglasa I pretplate: Kneza Mihajla ul. broj 38. Telefon broj 25.

Godina II.

Maršal Mackensen vrhovni zapovjednik u Dobrudži. — Grčki ministar predsjednik dao ostavku.

RATNI IZVJESTATI. Izvještaj austro-ugarskog generalnog stožera. K. B. Beč, 12. septembra. Istočno bojišie: Frout p r o 11 \ Rumunjske: Položaj nepromijtnjen. Pront frcnerala konjice nadvojvode K a i 1a: U Karpatima traju dalje bojevl. 'Sv! su napadi. kcje je neprijatclj upravio protiv na£ih položaja u dolini Z 1 a t n e Histrtr e i gornioi dolini Czeremocza osiali bez uspjeha. U Isiočnoj Q a 1 i c l j» nema osobitih dogadjaja Front princa Leopolda bav a r s k o g: Na ci •niem je Stochodu neprijatelj pr.kiisavao, da napadima u gus!im nasama probijc naše redove. Odbijcn je pnd najtež’m gubicima. Na ostalim d jelovima fr« n• a bila je os.ednja topni*_ka borna. Taiiiaiisko bojište: Na froniu izmedju doline Ečave 1 As acha ponoviše Taiijani svoje napade protiv ođsiel'a Monte Spil 1 Monte M a i o. S\ uda su odbijeni uz osjetne gubitke. U Primorju oživjelo je topnićko dje'ovanje u odsjeku vlsoravni K r a s a. .Tugo-istočno bojište: Kod c. i k. četa nema nikakovih promjena. Zamjenlk glavara generalnog stožera pi. H6fer, podmar^al. Dogadiajl na moru: Noći u o'-i 12. scptembra bombardovala ie jedna pomoiska letilička eskadra letiličkl bangar u J e s i, žcljeznićka postrojenja uFalconari 1 obranbcnc baterije u Anconi. Na letiličkom hangaru post.gnuto je nekoliko potpurnh pcgodaka. Letiflce su bile izložene vatri ol.r«inbenih baterija, ali su se sve \ratile ncpovrijedjene. Zapovjedništvo mornarice. Izvieštal nlemačkog vojnog vodstva. K. B. Berlin, 12. septembra. Zapadno bojište: Front maršala princa Rup.prechta bavarskog: S obiju strana Somme skrhali su se r.eprijateljsk! napadi u našoj pre-

gradnoj vatri. Englezi uzalud pokušaše da u šumama kod Leuzea i Foureauxa u borbi prsa. u prsa zadobiju zemljišta. Jučer je nepriiatelj obvladao seiom Ginchy. Topničke borbe i dalje se vode sa največom živoTću. Istoćno bojište: Front maršala princa Leopolda bavarskog: Skrhao st napad preduzet velikim snagama kod Stara Cervicze, i to još kod naših pieprij’ečnih sredstava, a uz velike neprijateljske gubitke. Front generala konjice nadvojvode K a r 1 a: U Karpatima su odbijeni neprijateljski napadi u oblasti Babaludovve, Cimbroslawe 1 kcd brda Capula. Kod Cimbroslavve zadobismo prilkom jednog protivnapada 170 zarobljenika. Ealkausko bojište: Njemačke i bugarske čete pod zapovjedništvom feldmuršala pl. Mapkens e n a produžavaju svoje nadiranje u Dobrudži. Na macedonskom frontu bile su žestoke topničke borbe. U oblasti Vardara i Strume bilo je borbi, koje se uspješno s' ršiše po Bugare. Prvl zapovjednik giavnog stana pl. Ludendorff. BugorsKn odRiazđn. ,,F r a n k f u r r e r Z e i t u n g“ dobija jedno pismo iz S o f i j e, koje d.ije lijep opis raspoložeiija, koje je vlacialo u Bugarskoj nepcsređno pred objavu rata Rumunjskoj. Tu se veli: Zbilja teško je iskušenje za strpljenje bugarskoga naroda bilo kratko vrijeme isiekivanja od 28. avgusta, kada je Rumunjska objavila r at Austro-Ugarskoj, pa do 1. septenibra. kada se Bugarska i prema novom protivniku pokažala složna sa svojim saveznicima. NestrpIjenje počelo je uzimati svemoguće obiike i počinjaio je uricati na zdravo rasudjivan'e izvjesnih krugova, pošto vlada r.ije bila naravno u mogućnosti. da širim krugovima objasni razloge ovoga prividnog okiijevanja. A ipak za svakog je razuiniiog čovjeka bilo jasno, da se od časa. kada je Riimunjska pristupila sporazufmt. niie moglo sumniati o tome, kakva će biti bugarska odltika. Da se politički tek orijentiše nije bilo potrebno vladi. ali je zato valjalo preduzeti brzo i savjesno izvjesne važne mjere stratcške prirc>de*a da se pri toine obrati što manja pažnia, kako bi se što duže vrijeme obinanuo protivnik. To je i pošlo za rukom Objavljivanjem objave rata vlada je narođu skinula teret sa duše: taj je narod dušom i tijelom bio ispunjen tnržnjom i prezirom

prema Rumunjskoj. U sjevernoj i zapadnoj Evrojji čovjek ne ntože sebi predstaviti, koiiko je sćrašna i duboka mržnja prema ,,kokošarima“, kako bugarski narođ* zcve Rumunje zarad njegovih ,,podviga“ za vrijeme upada 1913. god. Ta nikome nije bila tajna, da če se bukareški ugnvor tanije ili docnije morati osvetiti. Rumunji su pri svome Iakomišijenom koraku i suviše malo računali sa btigarskotn žudnjom za osvetom, a to će se gorko osvetiti, a slabo da će i sama Rusija biti u stanju, da Rumunjsku zaštiti od te osvete. Bttgarska će u tijesncj vezi sa svojim saveznicima u ovom ralu sa Rtimunjskom, koji je u pravoin smislu te riječi njen rat, učiniti vclikili usltiga za okončanje svjetskoga raia. Ovaj rat sa Bugarskont narodni je rat, kao što ga je svijet rijetko do sada vidio. Dogadjaj u dobrudžanskim ravnicama, u kojima sada bugarskf narf d svojtm smrtnim neprijateljima plača za pretrpljenu sramotu, a u kojima se prema izvještajima turski i bugarski vojnici utrkuju, ko će bolje osvetiti ugnjelavanje svojih dobrudžanskih suplemenika, uništili su Iegendu o tome, kako bugarski vojnik neće da se bori protiv ruske braće. Rugarska naa'dna svijest pokazuje se jača od baiki rnskih dipiomatskih vještina. Ni jedati Bugarin ne oklijeva, da se bori protivu Rusa pošto on zna, da je svaki onaj. kcjt šalje vojsku prema njemu ncprijatelj njegove otadžbine, njegove časti, niegovog imanja, njcgovog života i njegovih najsvetijih prava. Seniimentalne priče ne pa!e kod 'skrene bugarske narodne svi.iesti, kako je to misiila ruska diplomacija i njeni prijatelji; te se priče ismijavaju, a bugarski vojnik bori se protiv ruskih anaifabeta, da 1)1 osigurao mir- svojoj zetnlji. I jedan vojnički saradn'k istoga 11sta ovako se izrazava o vojničko-geografskom značaju Dobrudže, sadašuieg poprišta bu rarsko-rumuniskog rata: Bugars!:o - ..amiiiijska dobrudžanska grauka dugačka je 170 kilometara, dok je najiiže mjesto u Dobruđži izmedju Fnnstance i provizornog mostobrana Černo Vode široko samo 60 kilometara. Rumunji. su svoj m izdajom poslije balkanskog&i rafa rn igrabili veiiki komad naii'.r'niieg, bugarskog dije^a Dobmdže. Njihova straieška namiera da schi osigurajif dovcljnu koncenfracijonu obiast. ne ometanu od hiizine Dunava. poklapaia se sa čisto državnom potrebom uveličanja zetnljišla i porastu stanovništva sa 390.000 duša. Vodeća strateška ideja pri tcme bila je ofenziva protiv Rugarske. A sadašniom pak bugarskom cfmzivom. koja je širokim Frfinrom kremda u pravcu Dobruč—Tutrakan. izmijenio se strateški položai u toliko, što pod tim ckolnostima uvećana rtimuniska te-Ti*< r T ja znači siabliem'e cjeloknpnog strr«*'kog položnia, nošto je odmnh od p Čc*ka omogučiia Buvarima prennšcnie ratn'b op°racija na nenrijatcI.Nko tio. Vclika blizina' Bukarešta, koji js u \nzch šnol liniji ud.’>j i en samo od prilike 60 kilometara od Tutraioma. izisk'vfda je potrebu privremcnng izgradjivanja Tutrakanskog tnostobrana. Ma da je že ! jeznička pruga

Bukarešf—Tutrakan znatno olakšavala dovodjenje pričuva i snabdijevanje nmnicijom ovoga mostobrana, on je pao za nekollko dana. Na najužem mjestu Dobrudže, izmedju Konstance i Černa Vode, kod ovog posljednjeg grada Ieži takodje jedan jak mostobran. i Konstanca je nešto utvrdjena. Ova linija, kojom teče :edna željeznička pruga, spaja Rumuitisku s Crnim Morem. U slučaju, da protivnici Rumunjske i njtt pcsjednu, cio bi rumunjski dovoz bio ogranDen na rusku prugu Odesa—Bcnder—JaŠ—Braila, ili na prugu, isprekidanu danavskom plovidbom Odesa—Bender—Reni—Galac. Prema tome je j r.tga Černa VodaKonstanca kako sa strateškog, tako i sa opšte-privredr.og gledišta od najvećeg značaja zu Rnmunjsku. Džinovski niz mostova kođ Černa Vođe, duga.'ak prelco 16 JtHr-metara, jedna od najskuifocjenijiit gradjevina te vrste u cijei ij Evropi. rrirrdno da je veoma osjctljiv objekat, koji je svagda u teškim političkim vreirenima zadavao Pmnuniskoj velilcu V* : gn. Tako je već za vrijeme 1 alkanskoga rata decembra ! f, 12. godine najsnožije motreno na putnički saobraćai jrTtko toga mosta, prozrn su rozaivaiant, a vršen je najstrožiji nadzrr nad putnicima, da ne bi ko bacao eksplnzive na most. Dalie na sjever Dubiudžr gubi značaj stratcško-intcrcsantne zemjle. Obala je nepristupačna u=l;ied \clikih jezera i močvara, koji se tamo r.aiaze, a na sjeveru dimavska deita, • dugačka 80 kllometara, a Široka 60 kilometara obrazuie prtpuno podvudno i barovito zemijište, u kojemu kao oase u pustinji leže nckoliko varošfca Izmedju početka delte i Oaica na ruskoj strani Dunava obaia ,ie isprekidana \elikim jezerima, knj' gotovo cnemogućavaju preiaz iz Rusije kao ! za Rrsiju na tome miestu, ako samo tma neŠtc tnalo snaga da to omctnju. i.ijevo krilo ovoga sjevernog-i dijela Dobrudže sastoii se opet lz ogromnog baroviiog predjela. u kojemu se Dtmav raziiva u neko'iko rukava. Pošto je za sada Dobrudža poprište ovog rumunisko-bugarskoga rata to če se u svijetu prcčuti imeiia sela i varošica, na koie je inače i sam Bog zaboravio, a u koia su nešto malo rumunjskih kolonista unjeli u relativnoj ntjeti kulrure.

Bnt so Humtm’rhom. Inferniranjo nepriiateijskih podanika u Rumunjskoj. K. B. Paris, 12. septembna. ,,M a t i n u“ javljaju iz Bukarešta da će 32.600 podanika neprijateljskih zetnalja u Rumunjskoj biti internirani u Iogoru u P a 1 o m 1 c i. Rumunjska i londonski ugovor. (Naročiti bnoiav »Beogradskih Novina«; Stockholm, 12. sepfembra. Po jednoj vijesti lista „Ruskoje Slovo“ neće se Rumunjska pridružiti loudonskom ugovoru, koji zabranjuje zaseban mir, pošto ona po jednoj odredbi svoga ugovora ne smije da stupa ni u kakve pregovore bez svojih saveznika.

Članak T. Jonesca. (Naročitl brzojav „Beogradskih Novina' 1 .) Rotterdam, 12. septembra. Take Jonescu napisao je članak o bojevima kod Tutrakana i Dobrl« ča. Ti će bojevi, veli on, biti od velikog uticaja po položaj na Balkanu. Pad Tutra« kana ostaće za svagda bolna rana za Rumunjsku. Kod D o b r i č a su 'se sukobiH Rusi prvo s Bugarfma, koji sn se ovdje u zajednici s Turcima borili; a to je jedaa od najsramnijih saveza u svjet« skoj povjesnici. Zabrinutost u glavnim stanovima. (Naročitl brzojav „Beogradskih Nov!na“.) Berlin, 12. septembra. Prema jednoj vijesti iz Kopenltagcna vojnički položaj u Dobrudži izaziva veliku zabrinutost u ruskim i rumuttjskim vojničkim krugovima. Ruski je car sazvao u svoj glavni stan veliki ratni savjet, na kojentu je učestvovao i general I v a n o v. te rumunjski glavni zapovjednik sa cijelim svojim štabom. Rumunjski su časnicl spomenuli rumunjske žeije, te opomenuli ruskoga cara na njegovo obećanje, da će dati onoliko vojske, koliko je potrebno da se Rumunjska bezuslovno zaštiti od svalce

Borbe na zapatfu. Francuskl izvještaj. K. B. Paris, 11. septembra. 3 sata poslije podne: Poslije podne su pređttzeli Nijentci južno od Somme napade na razne dijelove no\ih irancuskih položaja od B e r n y a, pa sve do okolice južno od Chaulnesa. Prije napada, koje je neprijatelj pet puta opetovao puštene su paleće tekućine, ali je neprijatelj vatroin našeg topništva i mašinskih pušaka odbijen, a pretrpio je vrlo velike gubitke. Na ostalim dijelovima fronta proš'.a je noć mimo. Vazdušne borbe: U oči 10. septembra 10 francuskih letača bacili su bombe na ugleđne vojnlčke fadionice južno od B r ug e s a i to 60 bombi velikog kalibra sa visine od 400—S00 metara. Bombardovanja je bilo veoina uspješno.-Iste noći bačeno je 104 granata na Iogorišta i munlci/ona slagališta sjeverno od S o m m e. Konsta« tovane su žestoke eksplozije. Jedna letačka eskađra tukla je kasarne 1 letilišta u -Saarburgu, gdje je izbačeno 20 bombi yelikog kalibra, kojima su postignutl sve sami pogoci, tako da je načinjena znatna šteta. K. B. Paris, 11. septembra. 11 sati u večer: Sem prillčno živahne topničke borbe južno od S o m m a u odsjecima Berny, Vernandovillersal Chaulnesa, na cijelom frontu nema nikakvih dogadjaja. Engleski izvještaj. K. B. London, 10. septembra. Večernji izvještaj: Neprijatelj je u nedjelju poslie podne preduzeo protunapad sjevemo od O i n c h y a, ali je odbijen. U poslijednja 24 sata zarobili smo 350 neprijateljskih vojnika i zaplijenili tri mašjnske puške. Naši su letači pucafi iz mašinskih pušaka na neprijateljske čete iza položaja; kod toga je došlo do mnogih vazdušnih

Podiistak. Oenttija pcd batnbarra. I.uigt B * r z I n I, jedan od najboljih ratnih dopisnika, poznat natoj publicl joi Iz doba ru$ko-jnpanskog (ata 1 balkansklh ratova, dao Je svome listu — V.tlanskome „Corrlere đetla Sera" slijedećl interesantnl opis o jednom austro-ugarskom letačkom napadu na V e n e c 1 j u. »,Sad im je vrijeme na zapad!“ Mjesec se već visoko uzdigao nad ostrvom Helenom; njegova se blijeda svljetlost odbija nad morem i lagunom. f nebo i venecijanske kuće obavijene su istim prozračnim svijetlom. U onom srebrnastom omotaču ljuška se Venecija u snu. — To im je uobičajeno vrijeme za napad. Mjesećiua im je saveznik. Tada se jasno raspoztraju crne obale od svijetle morske površine. lada nf.ie teško naći put u Mlctke. Takvih noći oni gotovo redo\no dolaze. Sada baš najljcpših i najčarobnijih mlctačkih noći pijušte bombe. Usrijed slatkoga i tajanstvenoga mira, usrijed mistične draži noćne tišine najednom zagnni ratna buka. Zastrašeni, ali nijem i ponosit očekuje grad napad iz oblaka. Juče ih nije bilo, to znači da će oni noćas doći. Vazduh je miran i prozračan — baš pogodan za bombardovanje gradova. Niko ncće da legne. S vremena na vrljeme odjekuju koraci po kamenom

pločniku „piazzeUe'*. Na stolovima pred zatvorenim kafanama sjede mračne prilike 1 šapatom se razgovaraju. Medju sumomim stubovima prokuracije krečtt se tajanstvcni noćni šetači. Negdje izbija sat. Jedanajest! PrekjuČe su u to doba već Mlt tu. Da, samo što se prekjuče mjesec ranije pomolio. Svakako da će i sad tibrzo doći. Pred crkvont Sv. Marka, obasutom svijetlošču, stoje nckoliko grupa zadubljenih u posniatranje ove vcličanstvene gradjevine, sada gotovo potpuno zatrpane džakovima punim pijsska, koji tereba da je štite od bomhi. Možda se u potajnom straliu ovl Ijudi pitaju, da li sada posljednji put ne gledaju ovo remek-djelo, da ii kroz jeđan sat ovdje neće iežati samo ruševine. Svetac se trudi svinia snagama da se odhrani od opasnosti, ko*a mu priieti. Na olovnom krovu izmcdju tornjeva i u udubljenjima prozora. na balkonima susjedne duždeve palate stoie u pripravnosti vatrogasci. Sve ćo ,.ria“ oteže se dug niz stražara, spremnih da na prvi znak iizbnne pokrenu' svoje plovne pttmpe i šmrkove. I u umitrašnjosti crkve straže stoje na svome mjestu. Srce se steže čovjeku u ovome mraku, iz koga se jedino izdvaja svetlucanje večitog kandlIa, koje već sedam stoljeća neprekidno osvjetljava čudotvorni kamen. ll’/i sati! Oase se i ono nekoliko rlje*kih fenjera, kcji još gore po gradu. To je prvi znak Protivnik ide... Na sve se strane čuje kako se ot-

varaju vrata. Na svima kućama otvaraju se kapije, da bi se ljudi, koji se još zateknu na tiiici. mogli sldoniti u prvu kuću, na kojr bi baš naišK Ćuje se u mralcu sa sviju strana topot koraka na stjepenicama. To še jltidi sa zagrožcnijih'Viših.spratova sruštaju u prizemlje i suteren. Cuju še polniuli gltisovi: ,.Hodi dole, ćvo ih A . Vidt se da su Venecijanci več navikh na te moćne goste. Zatim nasiane tišina. Oradski parobrodi preludaiu s\oiu zadnju vožnju na velikom kaualu i sklatijaju se pod mostove. Nivrdje se više ne čuiu vesla sa gondola. Kao da su cijeli Mletci obamrli. Venecfja izgleda strašna, pusta, a veča nego li ilcada. Nešto, kao natprirodno, hoće da nas podiarmi, dovodl nas u neopisivo uzbudjenje. Kroz mrtvu tišinu odjeku'e tonovski pucanj. To le drugi signal. Odmah zatim počinje strabovito nrlikanje brodovskih svirojM, koje odickuje ciielitn grad im. iz bllza i iz daleka nadvikuju se sirene. Kao slraiibvita. grozna tužbalica. Pa zarf:n opct strašna sumorn* tišina... Minuti prolaze. strasnl beskrainl, duži nego II čfta\ i satovi najdužih zimskih nnći... SS'akf minut teži nam na srcu kao mora Evo fh!... Cijeio se nebo zablista od ohlih I iSprekidanih svJjetlih linlja. Sa sviju se strana dižu rakete, po vidokrugu jure kao mlijeko fcijelc svijetle trake reflektora. a gore pod oblacima odjekuje strašno pucanje mitraljeza. U kratkira

razmacima odjekuje plotun za plotunom, kao da ćc se nebo prolomiti. Na sve strane siievaju tnunje, prema kojima se mlefački domovi i palate ocrtavaju još crr.je i sumornije nego li prije. Pottmtlo i sna/no neprestano grme topovski pucnji. Nad gradom se u visinl neprestano rasprskavaju uz strahoviti tresak šrapneli i granate. Noćno nebo pretvorilo se u tnure varnica i svijetlih putanja. Na sve strane sijeva, grmi i trešti, da se jače u cpšte ne može ni zamisliti. Za jećan sekund preneo se ovamo rat u svoj svrjoj silini. S vremena na vrijeme izdvajaju se iz opšte oluje snažniji. siimj! i strašniji pucnjevi, od kojih se cijela zemiia trese — to se rasprskavaiu austrijske bontbe, bačene sa letilica. Tada se cijelim gradom provlači strašno uriikame. svaka zgrada, svaki toranj odiekuje. kao zvono pod neprekidnim udareima. <Pa onda opet potpuna tišina. Branioci prisluškuju. ler samo prisliišklvanjem može se osmotriti protivnik. Potpuno je nemoguće vidjeti ga u noćf. E, kada bl se nešto moglo osvijeTtti nebo ođozgo u mjesto odnzdo, to bi bila druga stvar! S vremena na vrijeme, do duše, mogu se za jedan čis gore raspoznati konturi neprijateljske litilice. kada ona prolazi mimo mjesečevog kruga^ali to je samo za jedan čas. S toga se pomoću truba, koje hvataju zvuk. pokušava da se ustanovi. kojim putem ide protivnik, ali i to je teško, jer zvuk već sporo dopire do dole. Teško je gadjati nevidljivog le-

tača. Može tnu se prcpriječiti put, može se goniti 1 uznemiravati, tako da se njegovim bombama cduzima bar ono najstrašnije diejstvo. izazvano tačnim nišaiijenjoin. Pošto se i vlastiti Ietači noću medjusobno ne mogu vidjeti, to, radi izbjegavama sud.nra, jedan za drugint obično ide u razmaku od po 6—7 kilometara. Ako naiđju sa strane arsenala, to ob'čr.o odiaze u pravcu ostrva Guidecca. U kraikim sa razmacima čuje sve slabije zvrjanje motora letača, koji odlazi, ali zato sve jače i jače propeler novoga prottvnika. Čak i tišina, koja vlada za vrijcme prekida topničK&-paljhe, poretnečena je nekim brujanjem, zveketom i sviranjetn. To su nebrojeni komadići granata. šrapnelskih zrna, trunaka željeza i olova, koji poslije dttge i strašne putanje kao rojevi noćnih insekata padaju u kanal. Na to paklenl pljusak postaje opet silniji. sve čcšče postaju eksplozije neprijateljskih bon.bi, kojlma prethodi ono straliovito Hjevan.ie, koje nagovještava groznu paklenu mašir,u. Dim i ruševine označuju mjesto gclje je pala. Teški, crni dim vije se oko grada, privezuje se za krovove, povlačt se do lagune. omotava sve g. stim velom, punim rttševina, zadalta l ratne a»mosfere. S vremena na vrijeme po neka bomba padne u vodu. Tada se visoko uzdiže veliki stub vode, a bezbrojne crne gondole škripe. stenju, zagnjure se i uskomešaju, kao dr ih je uhvafio ciklon.