Beogradske novine

Br. 212. BEOGRAD, četvrtak 14. septembra 1916.

Izlazl: dnevno u jutro, ponedjeljkom poslije podne.

Prodaje se: fl Beogradu I u krajeviina za- „ , posjednutlm od carsko I kra- h [] fjevskib Ceta po cijeni od fl Hrvatskoj -Siavonijl, Bosniiiercegovini i Daimadji po djeni od 8 h izvan ovcg podruCja . . . 12 b ■ i Oglasl po

Pretplata: za 1 mjesec u Beogradu i a krajevima zaposjednutim od carsko I kraljevskih čcta K 1*50 u Hrvatskoj-SIavoniji, BosniHercegovini i Daimaciji K2*40 fzvan ovog podračja . . . K 3'djeniku. i

UrednlStvoi BEOGRAD, Vuka Karadžića ul. 10. Telefon broj 67. — Uprava, primanje oglasa I pretplale: Kneza AUbajla ul. broj 38. Telefon broj 25.

Godina II. _

Propao opšti ruski napad u masama protiv karpatskos fronta. — Barun Burian o Rumunjskoj i Italiji.

RATNI IZVJESTA3I. tzvještaj austro-ugarskog generalnog stožera. K. B. Beč, 13. septembra. Istočno bojlšte: Front protiv Rumunjske. Stanje je ncpromijenjeno. Front konjičkog generala nadvojvode K a r 1 a: Ruski napad u masama protivu našeg karpatskog fronta izmedju S m o t r e c a (jugo-zapadno od Z ab i e) i Z1 a t n e B i s t r i c e propao je uslijed hrabrog ^tpora branilaca ood vrlo teškim gubicima neprijateljevlm. U istočnoj G a 1 i c i j i nije bilo nikakvih dogadjaja. Front princa Leopolda bav a r s k o g: Osim umjerene topničke vatre nikakvih drugih značajnijih dogadjaja. Talijansko bojištes Na frontu Soče traje neprijateljska topnićka vatra. izmedju doline E č a t v e i A s t a c h a nastupio je piihčan mir. Jugo-Jstočno bojište: Na V o j u š I traju živahne čarke s vremena na vrijeme. Zamjenik glavara generalnog stožera pl. HOfer, podmaršal. Dogadjajj »a moru: Noću u oči 13. ov. mj. jedna je pomorska eskadrila sa uspjehom bacala bombe na kolodvorska postrojenja 1 vojničke predmete kod Cervlgnan a. Postignuta su dva velika požara, Jedna žestoka eksplozija jednog predmeta i nekoliko puniii pogodaka u kolodvorskim postrojenjiii.a. Druga pomorska eskadrila napala je iste noći ratno pristanište u V e n e c i j I. Zapaženi su puni pogodcl tcških bombi u arsenal i dokove kod piinare u tvrdjavi Alberone i u brcđarničkim postrojenjima kod Chioggio. UChio g g i o izbili su- I inr.ogi požarl. Obe pomorske eskađrie vranle su se nepovrijedjcne, i ako je proiivu njih vršena žestoka paljba. Zapovjednišh’o mornarlce. Izvješta! turskog glavnog stana K. B. Carigrad, !2. septembra. Na frontu Felahije naše su lctilice uspješnim bacanjem bombi izazvale požare u jednom neprijateljskoin logoru. Kavkasko bojište: Na desnom krilu odbili smo jedan neprijateljski napad. U odsjeku 0 g n o t odbijena su dva napada, koja je neprijateij noću Izmedju 9. t 10. septembra poslije topničke pripreme bio prcduzeo. Ncprijateljske čete, koje su pokušaie da se pođvojene približe našim položaj'ima, rastjerane su vatrom našeg topništva, pretrpivši pri tome velike gubitke. Naš plijen, koji smo u borbi 9. septembra zadobili u odsjeku K i g i, znatan je, u njemu se nalazi velika količina municije i ratnag orudja, čije prebrojavanje još nije dovršeno. Broj zarobljenih časnika i vojnika raste. Na lijevom krilu za nas pavoljno čarkanje. Dobili smo zarobljenike, zaplijenili smo oružja i drugog ratnog materijala. Sa ostalih frontova ne javija se ništa značajnog. Prema jednom izvještaju, koji Je prošle noći prLspio, naše su čete m g a 11cijskom bojištu svojim protivnaradom na bajonet odbacile do u veće sve napade jakih ruskih snaga. U borbama, koje su vodjene prsa u prsa, zaroblieno je više od 300 vojnika i 3 časnika, a zaplijenjena je jedna mašinska puška.

Ssrro! ou Kraj. Sarrailovi dani kao da su izbrojani. Njegovo smjenjivanje izgleda da je svršena stvar, a njegov nasljednik kako se čuje, već je na putu za Solun. Njegov je položaj već mjesecima u pitanju, a pariška štampa nl jednoga dana ne propušta, a da ne iznese najteže ukore protivu ,,oklijeva1a“ na maćedonskom bojištu. Ona ne može da uvidi, zašto je na Balkanu obrazovana velika vojska, sastavljena lz četa sviju sporazumnih država, kada ta vojska nije u stanju da pristupi ispunjenju svoga zadalka. Sto generalu Sarrailu, kad je sa Verduna došao u Grčku, nlje pošlo za rukom da spriječi potpuno zauzeće Srbije, to mu se toliko ne zamjera. Tadašnji nalet središnjih vlasti na Balkanu bio je suviše jak, da bi ga mogao zaustaviti francuskl general sa svojom brojno neđovoljnim četama. On je morao biti zadovoljan, što se sa svojom malom vojskoin poslije pretrpljcnih ueuspjeha u vardarskoj dolini mogao povući iza grčke granice. Od toga vremena prošli su mjeseci i mjeseci, ncbrojeni transportni brodovl stigli su u solunsko pristanište, pojačali su Sarrailovu vojsku, tako da su sada u njoj zastupljene sve čete sila sporazuma. Francuzima i Englezitna stigao je sa Krfa u pojačanju 1 ostatak srpske vojske, zatim su došll Rusi i Tahjani, koji su kanda već došli u dodir sa Bugarima. Sarrail sada više nije mogao, da se žali na brojnu slabost svojih četa. No ipak vojska je cijelu zlmu, proijeće i rano ljeto provela u svojim položajima. Ćas nije bilo ovoga, Čas onoga, čas opet bolještine i zaraze nijesu dopuštale vojscl, da otpočne sa operacijama. Kada je poslije u ljeto došlo na istoku 1 zapadu do vclike savezničke ofenzive protivu središnjih vlasti, trehao je i Sarrail da krene naprijed. Zbilja je tada sporazumna štampa pisala, da je sada u Maćedoniji sve spremno za napad. No prije licgo što je moglo do njega doći, krenuii su Nijemci i Bugari na napad, a Sarraii je najzad izašao iz svojih položaja, aii nije mogao da krene naprijed, već se morao povući. Sporazumne sile opet su bile predubitrene. Još veći značaj dobila je sporazumna balkanska vojska u času, kada je Runtunjska stupiia u akciju. Vaijalo je na mačedon-'kom frontu io!iko paralisati bubarske snage, da one ne bi mogle ni ponnsliti na to, da na sjeveru napadnu na Rumunjsku. I ovoga puta Sarraii nije ispunio očekivania, koja su poiagana u nj. tako da ovom prilikom njegova ncaktivnost ometa izvodjenje najsmjeiijih osnova sila sporazuma. Za ozbiljne dogadiaje u Dobrudži u Parisu optužuju Rtisiju, koja je propustila. da Rumunjskoj stavf na raspoioženje dovoljne snage, ali jo? u većoj mjeri Sarraiia, od koga se tražilo, da nadre prerna Sofiji. Tada bi on mogao sa rušlrim ! rumunjskim vojskovodjama podijeliti siavu, da su povratiii Ralkan, a svi njegovi dosadašnji grijesl bili bi mu ^ eiikodušno oproštenl. No on sada cpet neaktivno sjedi u Solunu i mora da gleda kako na Baikanu sve fspada drugačije nego što se misiiio. Ako Će ga u Parisu uzeti na odgovor, on Če imati dosta što šta da navede u svoje opravdanje. On može uputiti na to, da mu je od sviju njegovih zadataka jedan jedini zadao toliko posia, da po;ed njih nije mogao posvršiti ostale. On može navesti, da je poslat na Ba'kan nt samo za to, da povrati Baikan, vcč i zato da veže Grčku. A laj je on zadatak u toku vremena na najsavjesniji način izvršid; On ništa nije propustio što bi moglo posiužiti na to, da toj državi, koja je na silu

Boga htjela ostati ncutralna, presjedne ta neutralnost. A baš rada kada buđe napustio svoje mjesto, on će imati zadovoljstvo đa vidi, kako je taj njegov rad dospio Jo vrliunca uspjeha. U Aleni žele novu orijentaciju grčke pol'. 'ke ministar predsjcdnik Zaimis dao je ostavku, a kraij najzad kao da se više ne opire željama sporazuma. Već se radi na tome, da se protjeraju „neprijateljski agenti“, da se rasture pričuvmčka udruženja vjerna kraiju l neutralnosli, jednom riječi, da se u Grčkoj ukloni sve ono, što je ma i pod najmanjom sumnjotn neprijateljstva prema sporazumu. Za sve to Sa.'iaii inia pravo da tražl priznanja od onoga, koji ga je posiao. Ma da nije imao uspjelia prema neprijatelju, u Parisu če mcratl da mu piiznadu, da je uspio da nainetne svoju volju jednom nenaoruzanom malom narodu.

Koko je RumunjsHn pfiiia spaszam Jedan pourdanik, koji je dugo vremena živio u Ruinun’skoj, a koji je odande otputovao tek nekoliko dana prije objave raia, piše „Berliner Lokalanzeigeru": Ma da su kiugovi bliski rumunjskoj vladi upornc širili glasove o totne kako s„ politi'ki položaj pobol šava, situacija jc uvijek u većoj mjeri pokazivaia, da čc sc kriza riješiti ratmv i to naroćito od dcinsk'a novog francuskog poslamka niarkiva Saint Aulaire-a, koji je puncm parom tadio na tome, ua zemljti što prijc ftvttče u rat. Nan,;eravani manevrt dodnšc niiesu odr?nt! ali je zato lim više nastavljena koncentracija četa, kojo je Čak šta višc proširena u pravu mrMi'zaciju. Baš u prvoj polcvi. i avgttsia u veiiko je vršcna rekvizicijj prev.’nh srestava svake vrste, lconja, rora.'e marve i svenu gvće jobe, tako da su pukovi već 20. avgusta u punoj rarnr', formaciji krenuli ka Karpatima. IL,tclijeri u baniama onoga kraja potajnim su naredbama upućenl, da.svoje loKale prinfceme za nredjenie pričuvnih bolnica. Žeijezničko osobije, poče^ši od glavnog upravnika. pa do na'jmninjeg saobračajnog činovnika upućeno je. da sta’no bude u pripravnosti. Rumunjski brodovi svnke vrste dn najmanjih remorkera dobili su naredbu, da se vrate u rumuniska pristaništa. Kod Renia su Rusi gradiii na dunavskoj obali veiike rampe za istovarivanje, dok su Rumunji to isto činili i na s-m' obaik Bukarešt je kipteo ruskim časnicima u gradianskom odjciu. dok oni u Moldavl i Dobrudži čak nijesu našli za poliebno. da obuku gradjansko odijelo. već su u punoj svojoi ruskoj uniformi pioučavaii dnnnove 1 druge saobraćajne objekte. Pozvani su svi časnici na odsustvu (izuzev naravno one. koji su LiJi poznati kao germannfili), kao i svi obveznici sta’ne voiske i pričnvc, to najzad svi ljekari. koji su zato dniazili u pitan’e. 7a nekoiiko je dana nestalo ’z saobračaja svng srebrnog i niklenog silnog novca. a u gradovima i u j r 'š ' ećoj mjeri na sc’u osietiia se znatna nskudiea nn životm’m nam’rnicama. Viada 1e n n’’jvećnj <! šini biia poknnovala sve namirnice, bi’a poknnila grdna stada stoke i ustnnovi'a veiika stovarišfa brf.ne. Jeđantn riiečju: vršile su se prinrenic za početak rata u naikraćem roku. Čoviekn neupućc ioin u ove priiike mora biti dosta neskvatijivn kako se sve to moglo vrširi bez kraijevng znania. A ipak ;o je u ncku rnku bilo fako. Riio je pnSlo za rukom, da ?e kralj okruži moćnom kamarilnm. Tn je na prvom mjestu sama krahiea, zatim pobočnicf. koji sti sa jednim izuzetknm svi biii kreature nr-i'vm vninng Bratiana. pa nnda sam Prntiano sa svnm svoinm bezobzirnnm drsVnšou. Svj oni imali sn samo ledan cili - da se kralj cbmane o stanin vm.'’lri!i priprema u ’" ir "1ii i o điplomztskim i drugim dovadiaiima. Ta zar mie za vriieme unada knd Mramnrnice Bratiano si”crao kraiia, da ciieia s^var niie biia n : šta drngo nego ii siuča'i’i r-'e’az nekniikih ruskih četa na rumunisko područje. knie su odmah zatim ofišie. V stvari pak tn su •biia čitava četiri rnska puka u ratnnj jačini. koji sn svnkako.sa znaniem i nri. stanknm Pratlgjaovim prnmar«irali kmz rumiitii’ko zemljišie, n' , pflli ri'”iia au«!tro-ngflrcke če^e. pa zatim in? tri dana dr5all položaj na rumunjskom zemi’"štn. Pratiano ? nievovi onmoćnici rađili sn kao inuovi. nočc Nnćti su nkrcare čete. nnću su transpoitnvana saniietska nnstroienla i mnnfcfla. Uztu su vhdini listo/i donosili izvještaje ne baš fa-

ko prijateljske za sile sporazuma. ’0:išio se čak tako đaleko, da se, radi obmanjivanja javnosti u „Moniteur Otficiel“ objave podaei tako zvane savjetodavne statističke komisije, sastavljene iz generala, časnika glavnjg stožera, načelnika ministarstva vojnog, visokih željezićkiii činovnika, sve odanih ljudi Bratianovih, prema kojima ministarstvu vojnom n c d o s t a j u svi tačniji podaci odnosno vojničkc p^trebe u lirani, broja i proizvadjačke sposobnosti industrijskih preduzeća, naročito mlinova. Ako su sada Jonoscovi i F i 1 i p e s c o v i listcvl donosili čianke, u kojima se kritikuje viada, ođniah su vladini listovi odgovorili žestokiin ispadima i donošcnjcm noručćnih izjava ijudi, koji su tobož bili protivni ratu. ali kojl su u stvari zajedno sa Bratianom još od decembivi 191-1. godine radili na "tome, da dodje do sa lašnjcg položaja Kad ie sve ir.liko bilo pripremljeno, bačena je bomba 15 nvgus’a r.uii'sao je Bratianu sada već pozna'i sporazum sa Rusiiom, a na sudbonosnom krunskom vijeću mogao je sa pod njegovim pristankom već izvršenim tilaskom ruskih četa u Moida /■sku stavit« kralja pred naisavršeniii fa't nc'ompli. Ovaj ulaz ruskih !eta otK’gu'čon je u vojničkom pogledu samo tako što su rumunjske čete povučene sa ruske granice i otnraćene u Dobrudžu pod zapovjedništvom oduševijenog pristallce sporazuma, poznafog gcr.cra'a Aslana. BntimnitnrlJtifki pokret n itn'ijl. Zaplijenjeni letaci u Rimu. K. B. Lugano, 13. septenibra. Prema taliianskim novinskim vijestima otkrilo je redarstvo u R i m u taj'nu jednu štampariju i zaplijenilo ondje preko 50.000 Štampar.ih ietaka, koji su bili spremljeni, da se razdijele medju vojnike na bojnom polju. Sadržaj je ovlh l^taka protuvojničkt. Uapšen je vlssnik štamparlje, kao i tri njegova druga, od kojih je jedrn ministerijalni činovnik, dok ostali pripadaju medjunarcdnom novom sociialističkom udruženju. Raspuštena socijalistička gradska uprava. K- B. Lugano, 13. septembra U Genzano kod Rima raspuštena je sođjaltstička gradska uprava i protiv nje zaveden kazneni postupak, jer su čl3novi ove uprave krivotvorenim zvaničnim spiskovima oslobadjaii pojedina lica od vojne dužnosti. Sukobi sa vojskom. K. B. Lugano, 13. septembra. U Kalabreškoj opšini M o 1 o c h i o pokušali su gradjani da spriječe otpulovati opštinskog ljekara, koji je bio pozvan na vojnu dužnost. Demonstranti su upotrijebili silu, napali oružnike i vojsku kamenjem, našto je vojska morala da upotrijebi oružje. Broj je žrtsva nepoznat. Vrijenje u Apuliji. K. B. Lugano, 13. septembra. Načelnici opština u Apuliji došli su zajednički k ministru predsjedniku i upozorili ga na veh'ko nezadovoljstvo naroda u Apuliji, jer neraa dovoljno radnih snaga, da se obrade zapuštene zemlje. Ministar je predsjednlk obečao brzu pomoč i rekao da je vlađa za potpomaganje nevoljnih odredila svotu od 10 milijuna lira pa če u slučaju opšte nužde pomoć vlade biti još vcča.

Rat sa Rumunjskoin. Bugarski izvještaj. K. B. Sofija, 12. septembra. Na r u m u n j s k o j fronti i na obalama D u n a v a vlada mir. O p š t e n a s*t upanje naših četa uDobrudži t r a j e d a 1 j e. Na m a ć e d o n s k d*m bojištu došlo je na 11. septembCa u okolici O s t r o vs k i h jezera do slabe topničke paljbe i manjih izvidnićkih bojeva. U području Mogljenice navalio je neprijatelj opetovano i u manjim odjelima, ali je svagdje odbijen našom vatrom. U dolini V a r d a r a traje živalma topnička paljba. Kod B u t k o v a jezera pćeduzele su dvije talijanske satnije sa odjeljenjem mašinskih pušaka i jednog eskadrona konjice napad pravcem na sclo B u t k o v o, ali su brzim protunapadom naših četa rastjerani. Trideset je Talijana zarobljeno. Ovo je prvi naš sukob u ovom ratu sa Talijanima. U dolini Strume izgubio je neprljatdj n borbl kod sela N e v o 1 j e n sedam časnika i 100 vojnika u mrtvima; na bojištu je nadjeno vrlo mnogo pušaka, vojničkih torbič municije i drugog fatnog materijala, što je sve neprijatelj na svom divljem bljegu ostavio. U ovoj je borbi zarobljeno 100 neprijateljskih vojnika 1 dva štopska časnika. Na obalama Egejskoga mora krstari neprijateljska mortiarica. Naše su poinorske letilice napale neprijateljsko brodovlje, koje je ležalo ukotvljeno u luci K av a 1 e. Uspjeh je bio velik.

Slavlje u Sofijl. K. B. Sofija, 13. septembra. Povodom velikih pobjeda u D o b < udži priredjene su ovdje ulične manifestacije i ovacije savezničkim poslanstviina 1 ministarskom savjetu. Tom prilikom držao je ministar predsjednik R a d o s 1 av o v Hovor, napomenuvši, đa je rumunjska soldateska u Dobrtiđži školsku mladež u škole zatvarala i živu spaljivala, a dječije matere i sestre silovala i zlostavIjala. Na ogorčene uzvike za osvetom odgovorio- je ministar pređsjednik: Hrabra bugarska vojska osvetiće sva ta sramna djela.

Borbe na zapada. Francuskl izvještaj. K. B. Paris, 12. septembra. 3 sata po podne: Jedan njemačkl napadaj istočno od B e 11 o y odbijen je bez muke ručnim granatama. Jedno pojedinačno pređuzeće omogućilo je E r a nc u z i m a, da posjednu jedan njemački rov južno od groblja B e r n y. Inače je svuda uobičajena noćna topovska paijba. Noću u oči 12. septembra bombardovala je jeđna francuska letilačka eskadra logor od IJnoncourta, željezničke stanice Metza i Sabiona i vojne radionice u D i 11 i n g en u. Jeclan francuski pilot oborio paijbom jednu njemačku letilicu istočno od R a nc o u r t a na frontu Somme. K. B. Paris, 12. septembra. !! sati u veče: Borba sjeverno od S o m m e đanas je produžena. Naša je pješadija na šest kilometara dugom frontu, ođ prilike od predjela južno C o m b 1 es a do rijeke, pređuzelo jak ofenzivni pokret. Napad, koji je oko 12 i pol po podne otpočeo, razvio se brzo blagodareći upravo čudesnom dhu naših četa, kojc su za manje od poia sata zauzele cijelu prvu njemačku rovovsku liniju pa su za tim istom snagom krenuie naprijed u istočnom pravcu. Naša je pješadija zauzela jedno za dr'ugim vis 145 1 jedan dio druma Bethune-Pćronne, gdje se naši položaji protežu ođ južne ivice R a n c o u rt a đo južno B o u c h a v e n e s a. Dalje' južno istakli smo naše linije na vis 76 zapadno od Feuillacourta. Do sađa broj zarobljenika iznosi 1500, medju njima mnogi časnici. Južno od Somme žestoka topnička borba u raznim odsjeđma ali bez pješačke djelatnosti. Na ostalom fronhi topnička vatra s vremena na vrijeme. fcngleski izvještaj. K. B. London, 12. septembra. P o p o d n e v n i iz v j e š t a j: Sinoć je naše topništvo svojom vatrom izazvalo dva silna požara u neprijateljskom municijonom slagalištu Grandcourta.

G r č K a. Deinisija ininistra Znimisa. K. B. Atena, 13. septeinbra. Prema vijesti Reuterovog ureda sigurno je primljena demisija kabineta Zaimis, ali ovo još nije zvanično objavljeno. Grčka nudi stupanje u rat? K. B. London, 13. septembra. ,,Dai!y Mail“ doznaje iz Atene: Dogadjaj kod franceskog poslanstva nije pomeo đobre odnose rzmedju G r č k e i sila sporazuma. Poboljšanje odnosa vidi se već iz toga, što je grčka vlada sania u posljednjim danima prišla sporazumu s prijedlogom da učestvuje u ratu pod izvjesm'm pretpostavkama. Grčki poslanik u Pnrizu saopštio je, da Grčka mora đa ostavi na stranu pitanje o uslovima. Ako G rč ka bude išla sa siI a m a sporaz u m a, onda će se grčkoj vladi staviri na raspoloženje i municija i ostali oružni pribor. U ostalome imala bi se G i* č k a ugovorom obvezati 1 osloniti se na plemenitost sila sporazuma. Dopisnik vjeruje pouzdano, da vodje liberalne stranke ocjenjuju na toj osnovici ulaženje Grčke u rat. Uapšen austro-ugarski poslaničkl tajnik. K. B. Beč, 13. septembra. „Polltische Korrespondenz'* javlja prema saopštenju ministarstva izvanjih djeia, da je austro-ugarski poslanički tajuik u Ateni barun Karlo F r e u d e n t h a 1 za vrijeme vožnje automobilom u okolici grada u a p š e n i odveđen u eng 1 esko poslanstvo. Uapšeni poslanički tajnik pušten je tia slobod« oslijed intervencije grčke vl'ade. Maćedonsko-grčki odbor iia posiu. K. B. Paris, 13. septembra. ,,Tcmps“ javlja iz Soluna: U Beru se obrazovao odbor za narodnu obranu. Jedan pukovnik iz O r f a n a je izjavio, da će on sa svojim batgljunom zastupatl stvar odboha. On je odputovao u S o 1 u n datamo primt upustva. U K o ž a n e je došlo 300 dobrovoljaca, koji su se pridružili Srbirna .